Skip to content
Portal "Sigurnost"
Naslovnica
Vijesti
Časopis “Sigurnost”
Časopis “Sigurnost”
Prvi broj
Pretplati se
AKADEMIJA SIGURNOSTI
Akademija sigurnosti
Učlani se!
Anketa
Samo za članove (u izradi)
Samo za članove
Prijava postojećeg korisnika
Registriraj se
Profil
Kontakt
Priznanja i nagrade – javni poziv
Oscar – godišnja nagrada
Oscar – Povelja s plaketom
Nagrada za novinarski rad
Portal "Sigurnost"
Naslovnica
Vijesti
Časopis “Sigurnost”
Časopis “Sigurnost”
Prvi broj
Pretplati se
AKADEMIJA SIGURNOSTI
Akademija sigurnosti
Učlani se!
Anketa
Samo za članove (u izradi)
Samo za članove
Prijava postojećeg korisnika
Registriraj se
Profil
Kontakt
Priznanja i nagrade – javni poziv
Oscar – godišnja nagrada
Oscar – Povelja s plaketom
Nagrada za novinarski rad
Stručni skupovi
Created with Sketch.
Skupovi ZNR
Uključiti sigurne i zdrave radne uvjete u Deklaraciju MOR-a
3. lipnja 2022.
Pitanje zdravlja i sigurnosti na radu, kao i primjerenih uvjeta rada globalna je tema za cijeli svijet, posebice u uvjetima digitalizacije, umjetne inteligencije, razvojnih i klimatskih promjena, pandemije, nepovoljnih demografskih kretanja, organizacijskih i drugih promjena u svijetu rada, koje donose nove rizike, izazove ali i prilike. Tripartitna agencija UN-a, koja djeluje od 1919. godine, Međunarodna organizacija rada (MOR) okuplja predstavnike vlada, poslodavaca i radnika, postavlja standarde rada, razvija politike i programe koji promiču dostojanstven rad za sve žene i muškarce. Glavni ciljevi MOR-a su promicanje prava na radu, poticanje dostojnih mogućnosti zapošljavanja, jačanje socijalne zaštite i jačanje dijaloga o pitanjima povezanih s radom. MOR želi osvijestiti svjetsku javnost o dimenzijama i posljedicama nesreća na radu, ozljeda i bolesti te staviti zdravlje i sigurnost svih radnika na međunarodnu agendu kako bi se potaknulo i podržalo praktično djelovanje na svim razinama, ističući pri tome da je samo dostojanstven rad - i siguran rad. Međunarodna konferencija rada poznata je kao svjetski parlament rada te je najveće svjetsko okupljanje posvećeno svijetu rada, na kojem sudjeluju predstavnici vlada, sindikata i poslodavaca iz 187 država članica Međunarodne organizacije rada. Ove godine, od 27. svibnja do 11. lipnja, predstavnici vlada, poslodavaca i radnika raspravljaju o pitanjima svijeta rada na Međunarodnoj konferenciji rada u Ženevi. Na dnevnom redu Konferencije nalaze se teme povezane sa sigurnošću i zdravljem na radu, naukovanje te socijalno i solidarno gospodarstvo. Delegacije raspravljaju o ključnim problemima svijeta rada; usvajaju i nadziru primjenu Međunarodnih standarda rada. Posebno je važno uključivanje sigurnih i zdravih radnih uvjeta u MOR-ov okvir temeljnih načela i prava na radu kroz amandman na stavak 2. Deklaracije MOR-a o temeljnim načelima i pravima na radu, koja je usvojena 1998. godine. Deklaracije su rezolucije Međunarodne konferencije rada koje se koriste za davanje službene i autoritativne izjave i ponovno potvrđivanje važnosti koju članovi pridaju određenim načelima i vrijednostima. Iako deklaracije ne podliježu ratifikaciji, namjera je osigurati njihovu široku primjenu i potaknuti primjenu kroz političke obveze država članica. Koliko je aktualno i važno pitanje sigurnosti i zdravlja na radu potvrđuje iskazano stajalište čelnika G7 i MOR-a. Glavni direktor MOR-a Guy Ryder govoreći o potrebi poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu na sastanku ministara rada i zapošljavanja G7 u Wolfsburgu u Njemačkoj, između ostalog je naglasio: „Ako postoji jedna tema o kojoj postoji opći konsenzus, to je ideja da sva radna mjesta trebaju biti sigurna i da ne smiju oštetiti ljude koji obavljaju posao. S tim se slažu i Vlade, poslodavci i radnici. To je ustavni cilj MOR-a već stoljeće. Ali još smo daleko. Dvije brojke to sažimaju. Gotovo 3 milijuna ljudi svake godine umre od uzroka povezanih s poslom. Osobito u ovom trenutku kada toliko žalimo zbog gubitka života zbog sukoba, moramo se sjetiti koliki su zapravo troškovi nesigurnog rada. Izgubljena proizvodnja zbog izgubljenih radnih dana čini gotovo 4 % godišnjeg globalnog BDP-a. To povećava ljudski trošak i ekonomski trošak vrlo značajnih razmjera. Djelomično je to naslijeđe nedovršenog posla – opasnosti koje su s nama već jako dugo. Ne zaboravimo perspektive koje smo stekli bolnim iskustvom COVID-a, što nije iza nas. Što je s tim novim opasnostima? Možemo napraviti poveznicu s prethodnom raspravom o klimatskim promjenama. Opasnosti uzrokovane degradacijom okoliša i klimatskim promjenama stvaraju mnogo novih problema. Jedan je stres zbog topline na poslu – kao što smo vidjeli da se nedavno mnogo raspravljalo u slučaju Katara. Ali to je samo jedan primjer – i stoga jako pozdravljamo mapu puta G7 koja će nam pomoći u rješavanju ovih problema povezanih s klimom. Postoje i nove kemijske opasnosti i one koje proizlaze iz rada na daljinu – i različitih uvjeta rada kod kuće. Postavlja se i pitanje tko je nadležan za praćenje uvjeta rada u tim prostorima. Na strani MOR-a imamo niz međunarodnih standarda, koji se često u početku bave specifičnim opasnostima, a sada više općenito sa sustavima zaštite na radu. Trenutno ažuriramo naš normativni okvir o sigurnosti i zdravlju na radu: u bliskoj budućnosti razgovarat ćemo o novom standardu o biološkim opasnostima, a slijedit će i drugi standardi, o kemikalijama i ergonomiji. Psihosocijalni hazardi još su jedna važna kategorija. Vlade također trebaju ojačati svoje nacionalne sustave zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U tom pogledu vidimo koliko dobro stoji Njemačka. Vlade se moraju oduprijeti pritiscima da premalo ulažu u inspekciju rada. Potrebne su nam akcije na radnom mjestu koje poduzimaju radnici i poslodavci. Potrebna nam je sektorska akcija, jer vrlo često postoje zajedničke opasnosti u bilo kojem sektoru. Također bih dodao da su nam potrebne dobre prakse duž globalnih lanaca opskrbe. Fond Vision Zero je primjer za to, budući to može pružiti dobru praksu u ovom području. Na kraju ovom prilikom želim posebno naglasiti sljedeće: Čak i ako postanemo puno uspješniji nego što smo bili u otklanjanju štetnih i opasnih situacija i zaštiti radnih ljudi od štete, to mora biti samo polazište. Nastavak dnevnog reda mora biti promicanje dobrobiti na poslu. Vidimo da je ovo mnogo više u fokusu, posebno nakon COVID-a. Kao što pokazuje “Velika ostavka”, ljudi postavljaju nove zahtjeve, što žele od svog rada; a neke vlade posljedično prilagođavaju svoje postupke. “Ne naškoditi” je apsolutni minimum; radnicima je potrebno više ispunjenja – riječima Ustava MOR-a , više “samoostvarenja”. Moramo razmišljati o implikacijama ovoga, na različite načine. Na Međunarodnoj konferenciji rada ove godine vodimo raspravu o tome kako podići sigurnost i zdravlje na radu u kategoriju temeljnih načela i prava na radu unutar Deklaracije koju smo prvobitno usvojili 1998. godine. Podrška G7 bit će od neprocijenjive pomoći“. Na skupu su ministri rada i zapošljavanja G7 usvojili Deklaraciju kojom se aktivnosti usmjeravaju na operacionalizaciju cilja pravednog prijelaza na neutralnost ugljika kroz tri glavna kanala: ulaganje u vještine za zelena radna mjesta, posebno za niskokvalificirane odrasle osobe; proširenje socijalne zaštite radi zaštite prihoda i olakšavanja prijelaza te poboljšana sigurnost i zdravlje na radu, kako bi se pokrili novi rizici povezani s klimatskim promjenama i politikama koje se provode za njihovo ublažavanje. Ministri su se složili oko Mape puta za siguran i zdrav rad u zelenoj ekonomiji i priznali važan doprinos Vision Zero fonda u rješavanju utjecaja klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje radnika, uključujući i djelovanje kroz pilot projekt koji se bavi klimatskim promjenama, sigurnošću i zdravljem na radu u globalnim lanacima opskrbe. Glavni direktor MOR-a Guy Ryder iskazao je zadovoljstvo snažnom potporom ministara G7 za dodavanje sigurnosti i zdravlja na radu postojećim temeljnim načelima i pravima MOR-a na radu. “Sada, više nego ikad, potreban je integriran i koordiniran odgovor. Onaj koji daje prioritet sigurnosti i zdravlju na radu u kontekstu pravedne tranzicije – i onaj koji osigurava pomak prema otpornim i održivim ekonomijama koje također doprinose ciljevima dostojanstvenog rada za sve i štite radnike od bolesti, lošeg zdravlja, ozljeda ili smrti na radu. Podižući sigurnost i zdravlje na radu na razinu temeljnog prava, Međunarodna konferencija rada izrazila bi svoju odlučnost da zdravlje i sigurnost na radnom mjestu nude značajne ljudske i ekonomske koristi, podupiru inkluzivni gospodarski rast i ključni su za oporavak usmjeren na čovjeka i budućnost rada". Vitomir Begović...
Najavljena 22. Konferencija „Izazovi za sigurnost i zdravlje na radu 2023.“
26. svibnja 2022.
U tijeku su pripreme za 22. tradicionalnu godišnju Konferenciju „Izazovi za sigurnost i zdravlje na radu 2023.“, koja će se održati 8. prosinca 2022. u Kongresnom centru Hotela Antunović, u Zagrebu. Organizator je Znanstveno-stručni časopis "Sigurnost" koji kontinuirano izlazi već 64 godine, a partneri Zavod za istaživanje i razvoj sigurnosti (ZIRS) i najdugovječnija organizacija sigurnosnih stručnjaka; Udruga za promicanje zaštite (UPZ). Uz poruku „Samo sigurni i zdravi radnici čine uspješne tvrtke i organizacije!“, na ovogodišnjoj Konferenciji najavljeno je niz noviteta. Na konferenciji će biti riječi o nizu aktualnih i zanimljivih tema: novom strateškim ciljevima EU-a za sigurnost i zdravlje na radu do 2027.; EU fondovima - mogućnostima prijave i korištenja sredstava za unapređivanje sigurnosti i zdravlja na radu; o pojavama na koje ukazuju inspekcijski nadzori zaštite na radu i postupanje inspektora u praksi; iskustvima, praktičnoj provedbi i prevenciji prilikom rada u kućnom uredu, novoj normi ISO 45003:2021 i njenoj praktičnoj primjeni u procjeni psihosocijalnih rizika; granicama nadzora, zaštiti privatnosti i GDPR prilikom uvođenja videonadzora i digitalne tehnologije kroz predstavljanje normativnih i praktičnih rješenja; ulozi stručnjaka za upravljanje ljudskim resursima u unapređivanju sigurnosti i zdravlja na radu kroz suradnju sa stručnjacima za zaštitu na radu i specijalistima medicine rada; a predstaviti će se mogućnosti i iskustva primjene robota u logističkom poslovanju i otklanjanju rizika fizičkog i psihičkog opterećenja radnika. U drugom dijelu Konferencije, na okruglom stolu uz sudjelovanje i dijalog relevatnih predstavnika ključnih instituacija i organizacija bit će riječi o „Izazovima za sigurnost i zdravlje na radu 2023.“. Uz neposredno sudjelovanje na Konferenciji bit će omogućeno i online praćenje. Zbog velikog interesa, prijave za sudjelovanje na Konferenciji već su počele, a detaljnije informacije mogu se dobiti te učiniti pravovremena registracija putem poveznice www.skup-znr.zirs.hr. Organizator Konferencije predvidio je i brojne pogodnosti za sudionike konferencije; popuste na kotizaciju za rane prijave, zatim za pretplatnike časopisa „Sigurnost“, popuste za članove partnerskih organizacija (udruga poslodavaca i sindikata, strukovne komore i udruge); povoljan paket koji uključuje kotizaciju i jednogodišnju pretplatu na časopis „Sigurnost“, poseban popust za studente uz mentorstvo i praktičan rad, popust za sve sudionike konfrencije na sljedeću uslugu partnera konferencije tvrtke ZIRS, i druge povoljnosti. U ozračju Adventa, za nazočne na Konferenciji bit će organizirana i nagradna igra u kojoj mogu dobiti vrijedne nagrade. Konferencija je i prilika za promociju i predstavljanje pojedinih proizvoda i usluga, te se očekuje da će putem partnerstva u suradnji s organizatorom tvrtke i organizacije iskoristi priliku i istovremeno podržati zajedničke napore za unapređivanje zdravlja i sigurnosti na radu. Zbog snažnije promocije značaja razvoja kulture sigurnosti u radnoj okolini, u okviru programa Konferencije predviđena je i dodjela priznanja; za najbolje novinarske radove u području sigurnosti i zdravlja na radu; nagrade Oskar za doprinos razvoju kulture sigurnosti i zdravlja na radu za pravne osobe te Povelje sigurnosti s plaketom za posebne zasluge i doprinos unapređivanju sigurnost i zdravlja na radu za pojedince. Javni pozivi za nominaciju novinara, pravnih i fizičkih osoba bit će objavljeni početkom lipnja ove godine na www.sigurnost.eu i www.skup-znr.zirs.hr, pa je i to prilika da se uključe svi zainteresirani svojim prijedlozima, ističući one koji su to svojim djelovanjem, dobrom praksom i rezultatima zaslužili. Prijava i sudjelovanje na Konferenciji prilika je i za ispunjenje propisane obveze redovitog osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu za poslodavce, njihove ovlaštenike, povjerenike radnika i stručnjake za zaštitu na radu, članove strukovnih komora, kao i za stjecanje novih spoznaja za sve ostale koji se u svojem radu susreću s problematikom upravljanja ljudskim resursima,organizacijom i uvjetima rada. Vitomir Begović...
Unaprijediti sigurnost i zdravlje na radu
2. veljače 2022.
U organizaciji Hrvatske udruge za zdravo radno mjesto 27. siječnja 2022.godine u Zagrebu je uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera održan stručni skup "Zaštita zdravlja na radu – propisi, novosti,dobra praksa". Skup je prigodnim uvodnim riječima u ime organizatora, predsjedništva Udruge otvorila Gordana Lipnjak. U nastavku predstavljamo sažetak izlaganja sudionika programa stručnog skupa. O temi Zdravo radno mjesto uz COVID-19 govorila je dr. sc. Dijana Mayer,Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U uvodu je podsjetila na do sada poznate i prikupljene informacije i činjenice o bolesti COVID-19, te mjere za obuzdavanje i zaustavljanje ove pandemije s naglaskom na omogućavanje i stvaranje radnoga okružja sa što manje rizika od zaraze SARS CoV-2 i obolijevanja od bolesti COVID-19. S obzirom na mogućnost izlaganja potencijalnoj zarazi, radna mjesta možemo podijeliti u 3 skupine:s niskim rizikom izloženosti, u koja spadaju ona radna mjesta koja ne zahtijevaju bliske kontakte s drugim suradnicima, klijentima ili posjetiteljima;radna mjesta sa srednjim rizikom izloženosti, na kojima radnici imaju čest i blizak kontakt s drugim osobama, te ona radna mjesta s visokim rizikom izloženosti radi bliskoga kontakta s osobama koje mogu imati COVID-19, kao i kontakt s predmetima i površinama koje su moguće kontaminirane virusom. Snažno se preporučuje cijepljenje u punom režimu bilo kojim od dostupnih (odobrenih) cjepiva protiv COVID-19. S obzirom na trenutnu situaciju i posljednji soj virusa (Omicron), preporučeno je docjepljivanje tzv. “Booster” dozom, kako bi se održala ili podigla razina prethodnim cijepljenjem stečenih antitijela. Držanje razmaka i izbjegavanje bliskoga kontakta, ili grupiranja s drugim osobama na radnom mjestu, što je više moguće. To se naročito odnosi na rad u zatvorenim prostorijama, gdje je preporučeni razmak između osoba barem 2 metra, ali isto tako i izvan radnoga mjesta, prilikom dolaska i odlaska (javni prijevoz), druženja, razonode i sl.Radne prostorije treba provjetravati što je češće moguće, a zimi voditi brigu o vlažnosti zraka u prostorijama (radi isušivanja sluznica).Virus se prenosi i putem predmeta kontaminiranih živim virusom sa zaražene osobe.Potrebno je izbjegavati dodirivanje rukama usta, nosa i očiju jer se na taj način može prenijeti virus s kontaminiranih predmeta.Važno je redovito prati i dezinficirati ruke nakon kontakta s drugim osobama ili stvarima koje koriste različite osobe, te koristiti zaštitne maske kad god se boravi u prostorima koje koristi više ljudi. Gdje god nije moguće postići razmak od najmanje 2 metra, preporučuje se nošenje raspoloživih zaštitnih maski. Kod određenog broja osoba koje su preboljele COVID-19, i dalje su prisutni simptomi poput: iznimnog umora, malaksalosti, gubitka daha, bolova u mišićima, zglobovima i prsima, gubitka osjeta okusa i mirisa, poremećaja pamćenja i koncentracije, noćnog znojenja, glavobolja, kožnog osipa ili gubitka kose. Takvo stanje, nakon preboljenja akutnog stadija bolesti, nazivamo Post-COVID sindrom, ili “dugi-COVID”. Posebno je ukazala na značaj pružanja potpre radnicima prilikom povratka na posao nakon preboljenja COVID-19.Većina radnika s tako trajnim simptomima će možda trebati i određene prilagodbe na radnom mjestu, a neki će se morati postupno vraćati na posao, tijekom duljeg vremenskog razdoblja, jačajući tako svoju radnu sposobnost. Primjeri takvih prilagodbi mogli bi biti: izmjene u dnevnom rasporedu aktivnosti, izmjene satnice, izmjene smjenskog rada, izmjene obrazaca rada, izmjene radnog opterećenja, privremene promjene dužnosti ili zadataka, rad od kuće na pola radnog vremena. Također, ukoliko za to postoje mogućnosti, za pomoć oko prilagodbe radnog mjesta i radnih zadataka, treba se obratiti i specijalistima medicine rada. Pandemija SARS CoV-2 i bolesti COVID-19 koju uzrokuje, izazvala je do sada zastrašujuće brojeve oboljelih i umrlih, ogromne gubitke u gospodarstvima svih zemalja i onemogućila nam život na kakav smo navikli. Dokazano najučinkovitije oružje u borbi protiv pandemije jest cijepljenje i provođenje svih raspoloživih epidemioloških mjera. S obzirom da se virus širi bliskim kontaktom među ljudima, naročito je važno pridržavati se svih takvih mjera u situacijama i sredinama u kojima se nalazi veći broj ljudi i koje time nose povećani rizik od širenja zaraze.Dosljednim pridržavanjem epidemioloških mjera sačuvat ćemo ne samo zdravlje i mnoge ljudske živote, već i očuvati radnu sposobnost i radna mjesta, a time i omogućiti stvaranje neophodnih uvjeta za život.Nemoguće je u ovome času predvidjeti kada bi pandemija mogla okončati, te kakve i koliko teške posljedice bi još mogla proizvesti.Međutim, ono što je sigurno jest da će, pridržavanje epidemioloških mjera, zajednice u cjelini, sigurno pridonijeti njenom bržem okončanju i povratku životu na kakav smo navikli, a sada ga se tek sjećamo. Jere Gašperov, dipl. ing. stroj.,Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike,govorio je o temi osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu te daljnjem planu revizije propisa. Podsjetio je na odredbe prethodno važećeg Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN, br. 112/14):člankom 6. stavak 2.praktični dio osposobljavanja radnika provodio je ovlaštenik koji neposredno rukovodi radom osposobljavanog radnika i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje radnika.Problemi u provedbi bili su podijeljene zadaće ovlaštenika i stručnjaka što je u čijoj nadležnosti i u kojoj mjeri ? Termin „zaduženi stručnjak” smanjivao je na određeni način odgovornost ovlaštenika za provedbu procesa praktičnog dijela osposobljavanja;Posljedice takvog procesa bile su formalno pristupanje postupku osposobljavanja za rad na siguran način i loša provedba Članak 4. stavak 4. Određivao je da je program osposobljavanja za poslove s malim rizicima dovoljno provesti samo u teorijskom dijelu .Odredba je brisana novim Pravilnikom te je I na poslovima s malim rizicima potrebno osigurati ocjenu praktične osposobljenosti, u mjeri u kojoj je to primjenjivo, čime se želi postići viša razina osviještenosti i odgovornosti neposrednih ovlaštenika u procesu osposobljavanja radnika za rad na siguran način . Odredbama novog Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita, propisano je da osposobljavanje radnika za rad na siguran način provode stručnjaci zaštite na radu zaposleni kod poslodavca, odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja zaposleni kod osobe ovlaštene za osposobljavanje radnika, u suradnji s poslodavcem odnosno neposrednim ovlaštenicima poslodavca kod kojeg se provodi osposobljavanje radnika. U postupku osposobljavanja radnika, pisani materijali i upute, kao i sadržaj zapisnika iz članka 6. Pravilnika moraju biti sastavljeni na hrvatskom jeziku, a za stranog radnika i na jeziku koji je stranom radniku razumljiv. Program osposobljavanja u teorijskom dijelu provodi stručnjak zaštite na radu, a program se može provoditi i na daljinu odgovarajućim on-line metodama Praćenje sigurnog načina rada i ocjenu praktične osposobljenosti na mjestu rada provodi i potvrđuje poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik radnika koji je sudjelovao u postupku osposobljavanja. Program osposobljavanja tijekom praćenja sigurnog načina rada i ocjene praktične osposobljenosti na mjestu rada uključuje i raspoloživost te korištenje pisanih uputa za rad na siguran način kao i upute proizvođača radne opreme i opasnih kemikalija koje radnik koristi tijekom rada, a koje osigurava poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik.S praćenjem sigurnog načina rada i ocjenjivanja praktične osposobljenosti može se započeti tek nakon završetka teorijskog dijela osposobljavanja Postupke praćenja sigurnog načina rada i ocjene praktične osposobljenosti radnika provode poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik radnika, koji su prethodno osposobljeni prema Prilogu I. Pravilnika.Stručnjak zaštite na radu kod poslodavca ili stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe potvrđuje cjelokupnu provedbu postupka osposobljavanja radnika.U vezi programa osposobljavanja poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika I povjerenika radnika za zaštitu na radu nema izmjena u programu.Program usavršavanja poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, obuhvaća obnovu znanja prema programu, s posebnim naglaskom na obveze i prava te upoznavanje s promjenama u propisima zaštite na radu u ovisnosti o djelatnosti poslodavca. Obveza usavršavanja je najmanje jednom u 5 godina.Obrazac ZOP (zapisnik o osposobljenosti/provedenom usavršavanju ovlaštenika/povjerenika radnika za zaštitu na radu), koristi se za osnovnoosposobljavanje kao i za naknadno periodičko usavršavanje.Status stručnjaka zaštite na radu (opći dio) ima osoba koja je završila najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite. Usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod poslodavaca i koordinatora zaštite na radu provodi se putem interaktivnih internetskih alata na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za rad, najmanje jednom u 5 godina, te se vodi evidencija u Registru.Usavršavanje se prijavljuje ministarstvu elektronički, putem Registra , a dokazi o provedbi usavršavanja upisuju se u Registar.Plan za uspostavu Registra i elektroničke evidencije predviđen je za 1.svibnja 2023. godine. Alternativno, te jedino primjenjivo do uspostave Registra, je odredba prema kojoj će stručnjaci zaštite na radu, koordinatori zaštite na radu te ovlaštenici poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, stručna usavršavanja provoditi u suradnji s ustanovama (obrazovni suradnici). Stručnjaci zaštite na radu, koordinatori zaštite na radu te ovlaštenici poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, mogu se usavršavati u suradnji s visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, ustanovama za obrazovanje odraslih, javnim ustanovama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i mjeriteljstva, udrugama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i tehničkih ispitivanja, stručnjacima iz pojedinih područja i sl. Obrazovni suradnici svoje planove i programe moraju dostaviti ministarstvu najkasnije do 1. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu, a planove i programe ministarstvo objavljuje u Registru.Zapise o usavršavanju obrazovni suradnici dostavljaju ministarstvu najkasnije 8 dana od dana završetka usavršavanja. Stručnjacima zaštite na radu zaposlenim kod poslodavca, koordinatorima zaštite na radu, te ovlaštenicima poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, koji u petogodišnjem razdoblju najmanje jednom godišnje provedu usavršavanje, usavršavanje se temeljem dostavljenih zapisa, priznaje kao usavršavanje putem Registra. Na kraju je najavljen plan izmjene određenih podzakonskih propisa iz područja zaštite na radu u 2022.godini. Sadržaj i način provedbe stručnih nadzora i revizije poslovanja nad radom ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu, bila je tema prezentacije mr.sig. Muhidina Omerdića , Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Podsjetio je da su ovlaštene osobe za obavljanje poslova zaštite na radu jedan od najznačajnijih čimbenika u osiguranju uvjeta za poštivanje propisa i procedura, odgovorno i učinkovito provođenje širokih aktivnosti usmjerenih na poboljšanje i stalno unapređivanje zaštite na radu. Svaka ovlaštena osoba za poslove zaštite na radu ima i dodatnu zadaću postizanja izvrsnosti u svojem radu, kao i promicanja društvene odgovornosti u poslovanju.U periodu od 2015. do 2021. godine ukupno su izdana 253 ovlaštenja,a od toga je ukinuto njih 46. U Republici Hrvatskoj trenutno je aktivno 187 ovlaštenih osoba, od čega su 102 pravne i 85 fizičkih. Obveza Ministarstva je provoditi nadzor i reviziju nad radom ovlaštenih osoba u odnosu na izdana ovlaštenja, kontinuirano provjeravati ispunjavanje kadrovskih i tehničkih uvjeta, način rada i primjenu Poslovnika o postupcima, uvjetima i metodama obavljanja poslova zaštite na radu, a prema rješenjima o izdanim ovlaštenjima. U dosadašnjm,e tijeku utvrđene su slijedeće nesukladnosti : Poslovnik nije izrađen u skladu s normom HRN ISO/TR 10013, odnosno ne sadrži sve obrasce/zapisnike koji se koriste u obavljanju poslova, nije navedena sva mjerna i ispitna oprema sukladno propisanim pravilnicima. U ugovorima o obavljanju poslova zaštite na radu za poslodavce nije navedena zakonska osnova sklapanja ugovora sukladno Zakonu. U procjeni rizika nisu adekvatno ocijenjeni rizici prilikom njihove analize, plan mjera za otklanjanje odnosno smanjivanje opasnosti, štetnosti i napora, a izrađene procjene rizika ne sadrže stvarno utvrđene nedostatke i mjere za otklanjanje istih. Program osposobljavanja radnika za rad na siguran način nije usklađen s pripadajućom procjenom rizika, npr. ako je procjenu rizika radio netko drugi ili ne sadrži popis uputa za rad na siguran način, popis uputa proizvođača opreme i opasnih kemikalija koje radnik koristi tijekom rada. Zapisnici o provedenim ispitivanjima za radnu opremu i radni okoliš ne sadrže sve propisane elemente u skladu s Pravilnikom o pregledu i ispitivanju radne opreme i Pravilnikom o ispitivanju radnog okoliša.Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (obrazac ZOS) nije usklađen sa Zakonom. Dakle,pokazatelji ukazuju da i nadalje postoje razlozi i potreba u budućem razdoblju značajnog poboljšanja i unapređenja rada ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu. Vitomir Begović, mr. sig., konzultant/savjetnik ukazao je svojim izlaganjem na značaj Odbora zaštite na radu kao ključnog čibenika unapređivanja sigurnosti i zdravlja na radu. Osnivanje odbora za zaštitu na radu, kao savjetodavnog tijela poslodavca za jedne je poslodavce obveza, ali to može biti i mogućnost odnosno prilika i za poslodavce u onim radnim sredinama za koje nije propisana takva obveza. Konkretne i mjerljive koristi nadilaze bilo kakve „troškove“; administrativne, organizacijske, financijske.Dobro i odgovorno upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu nadilazi minimalne zahtjeve koje utvrđuju propisi iz ovog područja. Poslodavac ima zakonsku obvezu obavješćivati i savjetovati se s radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima iz zaštite na radu. Kao savjetodavno tijelo odbor za zaštitu na radu ima važnu ulogu u unaprjeđivanju zaštite na radu kod poslodavca. Kvalitetnim radom odbor može biti pokretač aktivnosti koje za sigurnije i zdravije uvjete na mjestima rada. U pojedinim radnim sredinama, još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene mogućnosti djelovanja odbora za zaštitu na radu i suradnje ključnih dionika. Prisutno je nesnalaženje u sadržaju i dinamici rada odbora, u sastavu tog tijela nisu zastupljeni radnici putem neposredno izabranih povjerenika radnika za zaštitu na radu, nije prisutna svijest o značaju i ulozi odbora u ostvarivanju pozitivnih učinaka u području zaštite na radu, itd. Izvješće Državnog inspektorata za 2020.godinu pokazuje da je u 28 posto slučajeva uzrok nesreća bilo izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, a u 14 posto slučajeva neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu. Stručnjak za zaštitu na radu obvezan je izrađivati i prezentirati periodična i godišnja izvješća odboru za zaštitu na radu o planiranim aktivnostima i nalazima unutarnjeg nadzora o primjeni osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu kod poslodavca. Odbor za zaštitu na radu raspravlja, a poslodavac usvaja planove i izvješća o zaštiti na radu. Osposobljavanje radnika za rad osnova je provođenja preventivnih mjera zaštite na radu, te je važno tu aktivnost kvalitetno planirati, provoditi i nadzirati. Na osnovu analize ozljeda na radu i studija slučaja, važno je organizirati posebne dodatne edukacije za određene organizacijske dijelove i zaposlenike, kako bi se spriječilo ponavljanje nezgoda. Prema podacima o prijavljenim ozljedama na mjestu rada za 2020. godinu (N=12 404), navodi se da je većina stradalih radnika bila osposobljena za rad na siguran način (93,07%). Postavlja se pitanje da li je program osposobljavanja proveden cjelovito i kvalitetno, budući je izrazito visok postotak stradalih a „osposobljenih“ radnika ?! Zato je vrlo važno da Odbor za zaštitu na radu, na prijedlog stručnjaka za zaštitu na radu i poslodavca detaljno razmatra, a poslodavac usvaja planove osposobljavanja za zaštitu na radu, kao i izvješća o provedenim osposobljavanjima.Pokazatelji o nadzorima Državnog inspektorata ukazuju na konkretne probleme u provedbi mjera zaštite na radu,koje je moguće aktivnošću odbora za zaštitu na radu preventivno otklanjati. Kao najčešći propusti evidentirani su: nedostaci u procjeni rizika, propusti u programima i izvedbi osposobljavanja radnika za rad na siguran način, izostanak ispitivanja radnog okoliša i sredstava rada, neispunjavanje obveza koje se odnose na poslove s posebnim uvjetima rada, izostanak ispunjavanja obveze u vezi sa sigurnosnim znakovima, pisanim obavijestima i uputama, propusti u planiranju, pripremi i provedbi radnih postupaka i tehnologije rada na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, neispravnost sredstava rada ili osobne zaštitne opreme, propusti u vezi organizacije pružanja prve pomoći i dr. O propustima u organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu govore i pokazatelji HZZO, prilikom utvrđivanja razloga nepriznavanja prava za slučaj ozljede na radu. Odbor za zaštitu na radu posebnu pozornost treba usmjeriti u svojem djelovanju na primjenu općih načela prevencije.Procjena rizika osnovni je postupak i dokument organizacije na osnovi kojeg se planira i provodi zaštita na radu. Sve rizike na radnim mjestima potrebno je identificirati i procijeniti.O procjeni rizika, kao i potrebnim izmjenama i dopunama raspravlja odbor za zaštitu na radu, koji istu prihvaća.Osobito je važno da se Plan mjera zaštite na radu koji proizlazi iz procjene rizika uključi u plan poslovanja i financijski plan organizacije, te da se redovito analizira učinjeno u skladu s utvrđenim zadacima i rokovima. Procjenu rizika potrebno je kontinuirano analizirati i ažurirati, pri čemu je nezaobilazna uloga odbora za zaštitu na radu. Što može dodatno poduzeti odbor za zaštitu na radu? Uz Zakonom o zaštiti na radu određene osnovne poslove odbora, moguće je i njihovo proširenje.Jedno od područja dodatnog angažiranja u radu odbora može biti planiranje i promicanje općezdravstvenih akcija, programa i kampanja za unapređivanje zdravlja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi program promicanja zdravlja „Živjeti zdravo“, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Tijekom godine održavaju se i mnoge druge kampanje i akcije osvješćivanja i prevencije zdravlja pa je moguće angažirano djelovanje odbora s ciljem aktivnog sudjelovanja zaposlenih u tim aktivnostima.Drugo prošireno područje angažiranja odbora može biti razmatranje primjene norme HRN ISO 45001:2018 Sustavi upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti pri radu. Svojom angažiranošću odbor za zaštitu na radu može neposredno djelovati na zaštitu i očuvanje radne sposobnosti radnika tijekom cijelog radnog vijeka, budući su ključni čimbenici koji na to utječu :sigurno i zdravo mjesto rada i zdrav životni okoliš; zdrave životne navike i funkcionalne sposobnosti; obrazovanje kompetencije; vrijednosti, stajališta i motivacija; sadržaj, zahtjevi i organizacija rada; mogućnost cjeloživotnog učenja/usavršavanja; i kvalitetan rad odbora za zaštitu na radu. Odbor za zaštitu na radu može doprinositi unapređivanju stanja sigurnosti i zdravlja na radu u svakoj radnoj sredini, i kao takav ima ključnu ulogu. U kojoj mjeri će biti uspješan ovisi o njegovom radu, a rezultati su vidljivi i mjerljivi. Činjenica je da u radu mnogih odbora prevladava rutina i formalno ispunjavanje zakonske obveze o broju sjednica, a manje je prisutno planiranje. Kao polazište za rad i djelovanje odbora potrebno je izraditi analizu stanja, troškova ozljeda na radu, profesionalnih i drugih bolesti povezanih s radom, izostanka s rada i dr. Na osnovu utvrđenog stanja logično je izraditi i donijeti akcijski plan mjera i aktivnosti za poboljšanje i unapređivanje sigurnosti i zdravlja na radu. U slučajevima posebnih događaja potrebno je provesti detaljnu analizu ,izraditi studiju slučaja i provesti edukativne radionice, s ciljem sprječavanja ponavljanja nezgoda na radu. Uputno je utvrditi i mjerljive kriterije, te inicirati prema socijalnim partnerima reguliranje stimulativnih mjera s ciljem učinkovitije provedbe mjera zaštite na radu (npr.koristiti neporezne mogućnosti isplata određenih naknada radnicima za ostvarivanje ciljeva usmjerenih na poboljšanje i unapređivanje zaštite na radu). Poželjno je poticati kreativnost, inovativnost (likovno izražavanje, pisani prijedlozi,…), usmjeravajući interes svakog pojedinaca za sudjelovanje i osobni doprinos jačanju sigurnosti na radu ,te uvesti dodjelu godišnjih priznanja za pojedince, i organizacijske jedinice za postignuća u provedbi mjera zaštite na radu, i sl. Djelovanje odbora za zaštitu na radu može doprinijeti rastu produktivnosti i konkurentnosti; zadovoljstvu radnika uvjetima rada i poslom; motivaciji radnika, smanjenju ozljeda i izostanaka s rada; očuvanju radne sposobnosti i dužem radnom vijeku; zdravijem i kvalitetnijem životu u "trećoj"životnoj dobi; doprinosu održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava;te potvrdi društvene odgovornosti tvrtke. Zakonsku odredbu o obvezi osnivanja odbora za zaštitu na radu, kao i najmanjem broju sjednica ne treba promatrati kao ograničenje. Naime, Zakon o zaštiti na radu i njegovi provedbeni propisi propisuju minimalne zahtjeve zaštite na radu, ali ne utječu na primjenu povoljnije zaštite na radu, ako je ta povoljnija zaštita propisana zakonom, drugim propisom, odnosno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Dakle, što se tiče učestalosti održavanja sjednica odbora za zaštitu na radu, njihovu dinamiku potrebno je odrediti godišnjim planom rada odbora, a isto treba ovisiti o ukupnom stanju zaštite na radu u konkretnoj organizaciji i potrebi poboljšanja i unapređivanja tog stanja. Zakonski minimum ne treba tumačiti kao maksimum već naprotiv kao polaznu osnovu planiranja ukupnog rada odbora tijekom kalendarske godine. Zakonodavac je odredio obvezu osnivanja odbora za zaštitu na radu, ali isto nije zapreka da se odbor osnuje i u onim radnim sredinama za koje to nije izrijekom propisano, budući je potrebno sagledavati zajednički interes i poslodavaca i radnika. Područje zaštite na radu može se uspješno unapređivati uključenošću, organiziranim i koordiniranim djelovanjem svih relevantnih čimbenika; poslodavaca, ovlaštenika poslodavca, stručnjaka za zaštitu na radu, povjerenika radnika za zaštitu na radu, specijalista medicine rada i sporta, radničkih vijeća i sindikata, te motiviranjem radnika za ispunjavanje prava, obveza i odgovornosti u zaštiti na radu i zaštiti zdravlja u najširem smislu.U tom zauzimanje nezaobilazna je i ključna uloga odbora za zaštitu na radu;svakog njegovog člana, kao i proaktivnog timskog rada. O procesu zaštite na radu u HPB d.d. izlaganje je održao Siniša Odorijan, Hrvatska poštanska banka d.d. Proces zaštite na radu u bankarskom sustavu ima daleko širu primjenu od zakonima propisanog okvira, ulazi u sve segmente poslovanja kao stručna savjetodavna funkcija i podrška poslovanju HPB d.d. Putem savjeta i preporuka sudjeluje u razvoju procesa, prateći digitalizaciju Banke. Sastavni je dio korporativne sigurnosti i njezinog segmenta vezanog za zaštitu osoba i imovine Banke. Osim glavne zadaće, prevencije zaštite zdravlja na radnom mjestu, proces zaštite na radu aktivno sudjeluje u održavanju kontinuiteta poslovanja Banke. Provedba zaštite na radu za vrijeme pandemije COVID-19 puno je intenzivnija jer zahtjeva kontinuirano praćenje stanja bolesti unutar Banke uz pravovremeno poduzimanje aktivnosti za sprječavanje širenja bolesti i osiguranja kontinuiteta poslovanja. Bankarski sustav suočen je s izazovom pružanja bankarskih usluga klijentima u otežanim uvjetima rada, najviše u centrima/poslovnicama gdje zaposlenici svakodnevno neposredno komuniciraju s klijentima izlažući se mogućem riziku od zaraze koronavirusom. Način rada u Banci se mijenja, prilagođava i unaprjeđuje sukladno izazovima tržišta i situaciji uzrokovanoj pandemijom, što istodobno uvjetuje i potrebu prilagodbe procesa zaštite na radu. Rad zaposlenika u Banci provodi se u centrima/poslovnicama, uredima, centralnom trezoru, arhivi i skladištu, različitim lokacijama na kojima zaposlenici obavljaju različite poslovne procese što u okviru zaštite na radu donosi izazov kako ostvariti sigurne uvjete rada za sve zaposlenike na svim lokacijama Banke. Pravovremena informacija unutar organizacijskih jedinica ključna je za sprječavanje rizika na radnom mjestu, a prvenstveno zbog udaljenih lokacija Banke i mogućnosti detekcije. Način prijave uočene nepravilnosti ili potencijalnog rizika prijavljuje se digitalno kroz Help desk sustav, slanjem zahtjeva. Aplikacija nudi izbor domena rada i različite kategorije kroz koju se provodi prijava uočene nepravilnosti. Uz aplikaciju nepravilnost ili potencijalni rizik može se prijaviti putem maila i u slučaju hitnosti putem mobitela. Nadzor nad primjenom zaštite na radu uključuje obilazak (nadzor) svih lokacija Banke, na kojima se detektira stvarno stanje, potencijalni rizici za zdravlje, razina zaštite. Iz uočenog stanja i analize formiraju se prijedlozi za unaprjeđenjem zaštite na radu pojedine lokacije. Edukacija je "produžena ruka" stručnjaka zaštite na radu te je dostupna svim zaposlenicima na radnom mjestu. Provodi se putem e-učionice uz osiguran konstantan pristup edukativnim sadržajima. Edukativne sadržaje izrađuje stručnjak zaštite na radu, interni edukator koristeći e-learning alate. Sadržaji zaštite na radu izrađeni su sukladno propisima, verificiranom planu i programu edukacije uz dodatne priloge edukativnih sadržaja promicanja zdravlja. Na početku proglašenja pandemije bolesti COVID-19 oformljen je TUSK ‒ Tim za upravljanjem situacijom s koronavirusom. Osnovni cilj tima i zaštite na radu je sprječavanje širenja bolesti COVID-19 unutar Banke i nastavak kontinuiteta poslovanja. U COVID razdoblju na internim stranicama Banke oformljen je info kutak HPB zdravlje koji na jednom mjestu nudi dostupne sve materijale, inicijative i korisne informacije vezane uz koronavirus, potres, rad od kuće i brigu o zdravlju. Pretpostavka je da će novi modalitet rada, kombinirani rad iz ureda (prostor poslodavca) i rad od kuće utjecati na zaštitu na radu zbog načina nadzora te prevencije rizika u prostoru koji nije prostor poslodavca. Prostori zaposlenika namijenjeni su stanovanju i svaki interijer, infrastruktura prostora/lokacije je drugačija uz određene ograničenja. Siguran pristup zaštite na radu je izrada procjene rizika on-site, obilazak svake lokacije s detektiranjem potencijalnih rizika, uz ispitivanje radnog okoliša. Rad od kuće jasnije će se definirati novim zakonskim propisima uzimajući u obzir vrstu posla koju obavlja poslodavac, odnosno mogućnosti obavljanja takvog rada izvan prostora poslodavca. Provjetravanje, prvenstveno prirodno i osiguranje dovoljne sigurne površine/udaljenosti između zaposlenika utjecat će na arhitekturu prostora, rekonstrukciju open-space ureda u „bazne jedinice“ s određenom „intimom“ (pregradama/zvučna izolacija). Stvorit će se novi standarde i omogućiti zaposlenicima potrebne uvjete za rad vodeći brigu o sigurnosnim aspektima po zdravlje. doc. dr. sc. Anita Rakić,Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije govorila je o Zakonskoj osnovi za gospodarenje medicinskim otpadom. Porastom broja stanovnika i životnog standarda, te razvojem tehnologija i uporabom nepovratne ambalaže, količina otpada se svakim danom povećava. Europski trendovi u gospodarenju otpadom potiču što čišću proizvodnju sa što manje otpada i nusprodukata koji se stvaraju kao i smanjivanje opasnih svojstava otpada. Osim komunalnog otpada u čijem stvaranju svi sudjelujemo, postoji i cijeli niz ljudskih aktivnosti pri kojima se stvara opasni otpad koji ugrožava ljudsko zdravlje i onečišćuje okoliš. Otpad koji se stvara pri pružanju zdravstvenih usluga (medicinski otpad) ima niz specifičnosti te se značajno razlikuje u odnosu na otpad koji nastaje u drugim djelatnostima. A nastaje tijekom medicinskih aktivnosti: imunizacija, dijagnostika, terapija, laboratorijska istraživanja. Taj otpad nastaje pri zaštiti zdravlja ljudi i životinja, te je produkt nužne i korisne opće društvene aktivnosti u čijoj proizvodnji sudjeluju svi korisnici zdravstvene zaštite. U opasni medicinski otpad ubraja se: infektivni, patološki, citotoksični, kemijski, farmaceutski i radioaktivni otpad, teške metale, te oštre predmete i boce pod pritiskom. Neopasni medicinski otpad nastaje u zdravstvenim ustanovama (kuhinjama, uredima, restoranima itd.), a po svojim svojstvima sličan je komunalnom i ne predstavlja opasnost za zdravlje i okoliš. Zdravstvene su ustanove (Zavodi za javno zdravstvo, Domovi zdravlja, Bolnice, Poliklinike, privatne liječničke i stomatološke ordinacije, Domovi za starije i nemoćne osobe) veliki proizvođači opasnog otpada koji zbog visokog stupnja opasnosti od razvoja infekcija predstavljaju jednu od najopasnijih skupina pravnih subjekata u proizvodnji opasnog otpada. Neodgovarajući način rukovanja s opasnim medicinskim otpadom i njegovim zbrinjavanjem može imati ozbiljne javnozdravstvene posljedice i znatan utjecaj na okoliš. Nastali medicinski otpad je spremnik potencijalno opasnih mikroorganizama kojima se mogu inficirati bolesnici, zdravstveno osoblje kao i opća populacija. Potencijalne zdravstvene opasnosti od kontakta s infektivnim otpadom su zaraze hepatitisom B i C, HIV-om, gastroenterološkim, respiratornim i kožnim infekcijama itd. Osim toga postoji i opasnost od širenja vrlo rezistentnih sojeva mikroorganizama preko medicinskog otpada iz zdravstvenih ustanova u prirodu. Također, ukoliko se na propisan način ne zbrinjava otpad iz zdravstvene njege, patronaže ili sličnih djelatnosti, kao posljedica mogu biti ozljede (ubodne rane od oštrih predmeta), trovanja farmaceutskim proizvodima (antibioticima i citotoksičnim lijekovima) ili teškim metalima (živa ili dioksin). Bolje poznavanje opasnosti od medicinskog otpada i posljedica izloženosti štetnom djelovanju medicinskog otpada može pomoći u poboljšanju načina njegova zbrinjavanja, te planiranja i poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite zdravlja ljudi. Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom se osigurava gospodarenje medicinskim otpadom u skladu s Direktivom EU o otpadu, a sve u cilju zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od štetnih utjecaja. Pravilnikom definirane su vrste otpada koje nastaju pri pružanju zdravstvene zaštite, te su definirani postupci s medicinskim otpadom. To podrazumijeva njegovo odgovorno razvrstavanje na mjestu nastanka, načine sakupljanja, vođenje očevidnika do konačnog zbrinjavanja. Primjer dobre prakse u provedbi programa osposobljavanja iz zaštite na radu, bila je tema izlaganja Marka Štajnera,Zitel, Euro control d.o.o. Osiguranje sigurnog i zdravog radnog mjesta obveza je svakog poslodavca neovisno o broju zaposlenih i djelatnošću kojom se bavi. Da bi to uspješno proveo, jedna od prvih mjera je osposobljavanje radnika za siguran rad. Kurikulum osposobljavanja temelji se na prethodno izrađenom programu osposobljavanja, odabiru kompetentnih instruktora i odgovarajuće metodologije za provedbu zacrtanog programa.Zakon o zaštiti na radu uveo je obvezu stalnog stručnog usavršavanja radnika u ovisnosti o procesu rada i promjeni radnih uvjeta. Uz Pravilnik o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (NN 142/2021),među ostale propise koji su značajni za provedbu edukacije, mogu se ubrojiti:Zakon o kemikalijama (NN 18/13. i 115/18.),Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih kemikalija (NN 99/13),Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10.),Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95. i 56/10.),Propisi iz područja zaštite od buke i zaštite okoliša (otpad) i dr. Teoretski dio osposobljavanja provode stručnjaci zaštite na radu zaposleni kod poslodavca ili stručnjaci zaštite na radu zaposleni kod ovlaštene pravne osobe. Ukoliko poslodavac provodi osposobljavanje za vlastite potrebe, teoretski dio osposobljavanja mogu provoditi radnici koji imaju status stručnjaka ZNR I. stupnja ili stručnjaci ZNR II. stupnja, što ovisi o djelatnosti i broju zaposlenih radnika. Ukoliko osposobljavanje provodi ovlaštena pravna osoba, tada to smije izvoditi samo stručnjak ZNR II. stupnja s visokom stručnom spremom i andragosškim znanjima. Praćenje sigurnog načina rada i ocjenu praktične osposobljenosti na mjestu rada provodi i potvrđuje poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik radnika koji je u postupku osposobljavanja. Neposrednim ovlaštenikom radnika smatra se onaj ovlaštenik poslodavca u čiji djelokrug rada spadaju poslovi za koje se radnik osposobljava.Postupke praćenja sigurnog načina rada i ocjene praktične osposobljenosti radnika provodi poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik radnika, koji su prethodno osposobljeni u skladu s programom osposobljavanja poslodavca iz ZNR.Stručnjak ZNR je dužan osigurati da se sveukupni proces osposobljavanja provede na propisani način, te potvrđuje da je na osnovu provedenog programa, radnik osposobljen za samostalan rad (s osnova primjene mjera zaštite na radu). Osposobljavanje poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu mogu obavljati poslodavci za vlastite potrebe te fizičke i pravne osobe ovlaštene za osposobljavanja iz zaštite na radu. Stručnjaci zaštite na radu i koordinatori zaštite na radu obvezni su se stalno stručno usavršavati.Usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod poslodavaca i koordinatora zaštite na radu provodi se putem interaktivnih internetskih alata na mrežnim stranicama resornog ministarstva, najmanje jednom u 5 godina. Ministarstvo može jednom u 5 godina provesti usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i ovlaštenika koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca do uključivo 49 radnika, u vezi primjene pravila, mjera postupaka i aktivnosti zaštite na radu kod poslodavca, a na temelju podataka prikupljenim unutarnjim nadzorom zaštite na radu kod poslodavca koje stručnjak zaštite na radu i ovlaštenik dostavljaju navedenom ministarstvu elektroničkim putem. Stručnjaci zaštite na radu, koordinatori zaštite na radu te ovlaštenici poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, mogu se usavršavati u suradnji s visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, ustanovama za obrazovanje odraslih, javnim ustanovama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i mjeriteljstva, udrugama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i tehničkih ispitivanja, stručnjacima iz pojedinih područja i sl. Usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu obavlja se prema odredbama propisa zaštite na radu koji se odnosi na ovlaštene osobe za poslove zaštite na radu. Poslodavac ima obvezu omogućiti stalno stručno usavršavanje ovlašteniku i povjerenika radnika za zaštitu na radu najmanje jednom u 5 godina u skladu s programom za njihovo osposobljavanje iz zaštite na radu.Osposobljavanje radnika provodi se prema programu osposobljavanja koji se mora temeljiti na procjeni rizika i obuhvaća sve opasnosti, štetnosti odnosno napore utvrđene procjenom rizika te načine primjene načela prevencije i pravila zaštite na radu u odnosu na prisutne rizike. Program se dijeli na: opći program koji je zajednički za sve radnike, a provodi se za sve radnike prije početka rada, kod promjena u radnom postupku, kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije, kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno novo mjesto rada te kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu. Jedinstven je i obvezan za sve radnike koje se osposobljava i obuhvaća osnove zaštite na radu;specijalistički program odnosi se na određene grupe radnika ovisno o vrstama opasnosti, štetnosti i napora s kojima se ti radnici susreću na svom mjestu rada. Ovaj programa obuhvaća ciljeve i zadatke, pregled tema, razradu gradiva i ostale pojedinosti, a predstavljaju sastavni dio ovog programa;posebni program određuje pojedinačna i specifična znanja pojedinih poslova odnosno mjesta rada. Posebni programi izrađuju se za ovlaštenike i povjerenike radnika za zaštitu na radu prema posebno propisanim zahtjevima Pravilnika. Svrha osposobljavanja je da se svakog radnika upozna s pravilima zaštite na radu i pravilima struke koja se pri radu moraju primjenjivati, te sa sigurnim načinom izvođenja radnih operacija za sve poslove.Program je općenit i omogućava teorijsko i praktično osposobljavanje iz zaštite na radu. Program treba sadržavati popis pisanih uputa za rad na siguran način za sve poslove koje radnik obavlja. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način provode stručnjaci zaštite na radu zaposleni kod poslodavca, odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja zaposleni kod osobe ovlaštene za osposobljavanje radnika, sukladno odredbi članka 3. st. 1. Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/14.). Za zdravlje posebno opasnih poslova propisani su uvjeti pod kojima te poslove radnik smije obavljati. Jedan od tih uvjeta je i stručna osposobljenost za poslove koje radnik obavlja. Određena stručna osposobljenost stječe se redovnim školovanjem (kvalifikacijom), a za dio poslova predviđena je mogućnost dopunskog stručnog osposobljavanja koje se provodi na osnovu odobrenog nastavnog programa. Svi takvi programi sadrže teoretsku i praktičnu nastavu i u potpunosti osposobljavaju brzu prilagodbu radnika tržištu rada. Unatoč kvalitetnim propisima kojima se nameće sigurnost i zaštita zdravlja radnicima, edukacija se u većini slučajeva, barem kod malih poslodavaca provodi „formalno“, kako bi se zadovoljile propisane odredbe silnih i djelomično citiranih propisa nabrojanih u ovom članku. Iz tih razloga, nužna je inspekcijska kontrola rizičnih skupina poslodavaca, kako bi se spriječila društvena šteta (ekonomski gubici zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti) i očuvalo zdravlje radnika koji rade na po zdravlje opasnim poslovima. Dunja Bonacci Skenderović, Bonacci j.d.o.o. ukazala je u svojem izlaganju na značaj prevencije spolnog uznemiravanja na radnom mjestu i zadaće poslovnih subjekata. Spolno uznemiravanje na radnom mjestu nije novonastali fenomen. Akademska zajednica i feministkinje su se počeli baviti problematikom spolnog uznemiravanja davno prije #metoo pokreta. Prva istraživanja o spolnom uznemiravanju na radnom mjestu su objavljena još 70- ih godina prošlog stoljeća. Već ta prva istraživanja su pokazivala visoki postotak prevalencije spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, pogotovo kod žena. Od tada do danas svako toliko bi neka žena istupila i progovorila o spolnom uznemiravanju u radnom okruženju. Međutim tek 2017. godine nakon što je New York Times objavio članak o Harveyu Weinsteinu, žene su počele više, glasnije i na globalnom nivou progovarati o vlastitom iskustvu spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, te su tvrtke počele više obraćati pozornost na prevenciju kroz edukacije i uvođenje jasnije politike nulte tolerancije. Spolno uznemiravanje na radnome mjestu problem je globalnih razmjera koji je prepoznala i Međunarodna organizacija rada (MOR). MOR smatra kako nasilje i uznemiravanje u svijetu rada oduzima ljudima dostojanstvo. Nadalje smatraju da oni nisu spojivi s dostojanstvenim radom te su prijetnja jednakim mogućnostima, kao i sigurnom, zdravom i produktivnom radnom okružju. MOR prepoznaje globalnu prisutnost nasilja i uznemiravanja na radnome mjestu, bez obzira na sektore, zanimanja i oblike ugovora. Stoga je MOR u lipnju 2019. godine usvojio jedan od važnih propisa vezanih za sprječavanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, u kojem je istaknuto da su žene najčešće žrtve. Radi se o Konvenciji br. 190 i Preporuci br. 206. Navedena Konvencija i preporuka govore o pravu svih na svijet rada bez nasilja i uznemiravanja, uključujući rodno uvjetovano nasilje i uznemiravanje. Krajem 2020. godine u Hrvatskoj je proveden istraživanje o spolnom uznemiravanju na radnom mjestu „Na poslu želim da me se doživljava profesionalno!“. Ovo je prvo istraživanje o ovo problematici u zadnjih 15 godina. Provela ga je Dunja Bonacci Skenderović. Istraživanje je rađeno na prigodnom uzorku. U istraživanju je sudjelovalo 448 osoba. Od toga 92.41% žena, 7.14% muškaraca, dok 0.45% ispitanika/-ca nije odgovorilo na pitanje. Čak 71.36% ispitanika/-ca je odgovorilo da su tijekom dosadašnjeg radnog vijeka doživjeli spolno uznemiravanje na radnome mjestu. Udio žena koje su doživjele spolno uznemiravanje je iznosio 73.36%, a muškaraca 50.00%. Svaki/-a treći/-a ispitanika/-ca koji/-a su doživjeli/-e spolno uznemiravanje na radnome mjestu, doživjeli/-e su ga od više od jedne osobe. Spolno uznemiravanje od nadređene osobe doživjelo je 61.18% ispitanika/-ca. Što se tiče prijave spolnog uznemiravanja nekom u tvrtki, 83.23% ispitanika/-ca je navelo kako nisu nikom u tvrtki prijavili. Tek 16.77% je prijavilo spolno uznemiravanje na radnom mjestu. Prijavile su ga isključivo žene. Najčešći razlog neprijavljivanja spolnog uznemiravanja je nepovjerenje u poslodavca – ispitanici/-ce u 56.77% smatraju da poslodavac neće ništa poduzeti u slučaju prijave. Čak 53.38% ispitanika/-ca odgovorilo je da su se sami/-e suprotstavili/-le zlostavljaču. Njih 34.96% je navelo kako nisu prijavili spolno uznemiravanje iz straha od osvete i/ili drugih neželjenih posljedica. Nadalje, njih 25.56% navodi da ne znaju komu to prijaviti u tvrtki. Njih 23.68% odgovorilo je kako nisu prijavili zbog srama. Dok zbog straha od gubitka posla zlostavljanje nije prijavilo 23.31% ispitanika/-ca. Udio ispitanika/-ca koji nisu prijavili zato što nisu upoznati s postupkom prijave iznosi 21.80%.Gotovo 21.43% ispitanika/-ca navodi kao razlog neprijavljivanja to što ne znaju je li to što se dogodilo bilo spolno uznemiravanje. Ispitanici/-ce koji/-e rade u tvrtkama s 20 ili više zaposlenika u 44.89% odgovaraju kako je u njihovim tvrtkama uređen sustav prevencije kroz pravilnik o radu ili drugim sličnim dokumentom. Ipak 16.45% ispitanika/-ica odgovara da u tvrtkama u kojima rade nije uređen sustav prevencije kroz pravilnik o radu ili drugim sličnim dokumentom, dok ih je 37.33%, navelo/-le kako ne znaju je li pravilnicima uređena zaštita dostojanstva radnika. Nadalje, 46.67% navodi kako u tvrtkama u kojima rade postoji povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika. Međutim, njih 23.56% navodi kako u tvrtkama u kojima rade ne postoji povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika, dok 29.77% ispitanika/-ca koji ne znaju postoji li povjerenik za zaštitu u tvrtki u kojoj rade. Čak 75.22% ispitanika/-ca je odgovorilo kako u tvrtkama u kojima rade se ne provodi edukacija o spolnom uznemiravanju na radnom mjestu.Posljedice spolnog uznemiravanja na radnom mjestu za žrtve se mogu podijeliti na psihičke, fizičke i posljedice vezane uz rad i posao. Fizičke: glavobolje, probavne smetnje, kožne reakcije, fobije, nesanicaPsihičke: anksioznost depresija, tjeskoba, šok, ljutnja, frustracija, razdražljivost, pomanjkanje samopouzdanja, osjećaj da ih je netko izdao, sram, krivnja, izolacija, osjećaj nemoći, bezvoljnost, napadaji panike, PTSP. Nadaloje, posljedice vezane uz rad i posao: smanjeno zadovoljstvo poslom, odlazak na (dugotrajno) bolovanje, niska ocjena uspješnosti, promjena radnoga mjesta, pad rade uspješnosti zbog stresa, gubitak posla i prihoda, otuđenost i diskreditacija na radnome mjestu, ugrožena pozicija na tržištu rada. Ignoriranje spolnog uznemiravanja u radnom okruženju ima brojne negativne posljedice za tvrtke. Posljedice, bez obzira radi li se o pravnim troškovima, odlasku zaposlenika, odsustvu zaposlenika, smanjenoj produktivnosti u konačnici imaju financijske implikacije za tvrtke. U prilog tome govore podaci iz studije Deloitte Access Economics. Oni su izračunali da su 2,6 milijardi australskih dolara izgubljene na produktivnosti te da spolno uznemiravanje generira 0,9 milijardi dolara ostalih troškova. Ekonomske troškove spolnog uznemiravanja na radnome mjestu dijele pojedinci, poslodavci, vlada i društvo. Deloitte-ova analiza donosi podatka kako 70% troškova izgubljene produktivnosti snose poslodavci, država gubi 23% u obliku poreza, a pojedinci 7% u obliku prihoda. Ignoriranje spolnog uznemiravanja ima za posljedicu i gubitak reputacije rizik koji rezultira cijelom lepezom negativnih posljedica od toga da se nitko ne želi zaposliti u toj tvrtki, do pada vrijednosti dionica na burzi. Neprijavljivanje spolnog uznemiravanja stvar privid da spolno uznemiravanje ne postoji. U Hrvatskoj je zakonodavac prepoznao potrebu zaštite radnika te je u Zakonu o radu naveo obveze poslodavca da štiti dostojanstvo radnika.Svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je:donijeti i objaviti pravilnik o radu u kojem će, između ostalog urediti postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika i imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. Premda zakonodavac ne propisuje, ono što tvrtke još mogu napraviti kako bi djelovale preventivno te izbjegle troškove vezane uz spolno uznemiravanje je: redovito provođenje sveobuhvatnih edukacija na temu spolnog uznemiravanja na radnom mjestu svih zaposlenika i redovito provođenje edukacija povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika. Zatim,uređenje protokola za prijavu spolnog uznemiravanja na radnom mjestu i praćenje prijave spolnog uznemiravanja na radnom mjestu i praćenje prijave spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Uprava tvrtke treba slati jasnu poruku da se spolno uznemiravanje ne tolerira; implementirati disciplinske mjere (kad se dokaže da je došlo do spolnog uznemiravanja) , te zabraniti odmazdu protiv osoba koje su podnijele prijave i/ili svjedoka. Kako se nositi sa stresom i očuvati zdravlje, bila je tema o kojoj je govorio Bruno Šimleša, pisac. Prezentirao je nešto drugačiji koncept zdravog života kojeg ne karakterizira briga za tijelo, već briga za duh što onda pozitivno utječe i na naše tijelo. Tako uvodi novu paradigmu zdravog života – U zdravom duhu zdravo tijelo! Naravno, posebno mjesto u tome zauzima nošenje sa stresom. Jer iako danas živimo u sigurnijim društvima i komfornijim životnim uvjetima, sve smo više pod stresom. Danas u opasnosti nije naš fizički integritet, već psihički. Ne prijetim nam bezakonje, divlje životinje i plemena, već divljanje očekivanja! Imamo dojam da se stalno od nas traži da budemo online, da budemo sve uspješniji, mlađi, privlačniji, popularniji, sretni 24/7... Također, i društvene mreže su postale izniman izvor stresa jer postoji pritisak fingiranja vlastitog života da odgovara nekim nerealnim standardima, pritisak stalnih notifikacija, više smo konektirani sa svijetom, nego sa sobom.Sve to stvara enormne količine stresa. Tijekom izlaganja prezentirana su znanstvena istraživanja koja potvrđuju negativan utjecaj stresa na imunitet, a to je jedno od istraženijih područja jer smo prepoznali tzv. hormon stresa kortizol pa relativno lako možemo istražiti točan utjecaj stresa. Upozorio je i na dvije najčešće greške u vezi stresa. Prva je da ga prečesto svodimo na poslovnu sferu života, a problematični su i neuređeni međuljudski odnosi, nezadovoljstvo sobom, prevelika očekivanja od sebe da stalno budemo na visini svih životnih zadataka... A druga greška jest da se prečesto zadovoljimo samo izbacivanjem nagomilanog stresa (npr., vježbanje, trčanje i sl.), ali ne gledamo kako riješiti uzroke nastanka stresa. Na stručnom skupu je nakon svakog izlaganja bilo moguće postavljati dodatna pitanja i komentarati, a izlaganja su osigurala neposredno informiranje, i motivaciju za prijenos dobre prakse i primjenu praktičnih savjeta u radnim sredinama. Vitomir Begović...
Održana godišnja Konferencija o zaštiti na radu
13. prosinca 2021.
U organizaciji ZIRS-a u suradnji s Udrugom za promicanje zaštite, u Zagrebu je 9.prosinca uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera održana tradicionalna godišnja Konferencija „Zaštite na radu“.Radom Konferencije moderirao je Vitomir Begović. Prigodnim podsjećanjem na osnivanje i osnivače ,kao i današnje djelovanje obilježena je 50. obljetnica Udruge za promicanje zaštite, a o tome su govorili Fran Marović, dipl. ing.predsjednik i članica Marjana Gudelj, dipl. ing. U radnom dijelu posebnu pozornost izazvalo je izlaganje Viktorija Malise,AUVA, o temi „Ubrzana robotizacija i digitalizacija u vrijeme COVID-19“, uz ilustraciju brojnih primjera uvođenja novih suvremenih tehnologija u različitim sektorima i dijelovima svijeta. O novim podzakonskim propisima u području zaštite na radu, govorio je Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., viši savjetnik-specijalist Službe za zaštitu na radu MROSP. Studij sigurnosti i zaštite na radu u Sloveniji (jučer, danas, sutra) predstavila je doc. dr. sc. Barbara Novosel, s Fakultet aza kemiju i kemijsko inžinjerstvo, u Ljubljan Goran Beroš, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu na radilištima i u rizičnim djelatnostima, Državni inspektorat, u izlaganju se osvrnuo na „Rad inspekcije i poslovnih subjekata u specifičnim uvjetima (korona, potres)“. U drugom dijelu Konferencije o „Stručnom osposobljavanju prema IPAF-u – teoretskoj i praktičnoj obuci“, izlaganje je održao Danilo Onič, univ. dipl. inž. grad., CIVIS, Marib Krešimir Harapin, dipl. ing. stroj., Pliva Hrvatska d.o.o., Zagreb , u svojem izlaganju prezentirao je „ Prevenciju teških incidenata“. Nakon izlaganja uslijedio je interaktivni okrugli stol o širim temama vezanima uz Covid, robotizaciju, promjene u svijetu rada ,digitalizaciju,status i stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu te brojne izazove za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Sudionici rasprave su bili:Fran Marović, dipl. ing., Udruga za promicanje zaštite, Marjana Gudelj, dipl. ing., Selk d.d., Kutina, Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., viši savjetnik-specijalist Službe za zaštitu na radu MROSP-a, i Goran Beroš, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu na radilištima i u rizičnim djelatnostima, Državni inspektorat. Tijekom dinamične rasprave aktivno su sudjelovali nazočni na konferenciji, kao i prijavljeni on line sudionici . Sudionicima Konferencije uručen je zbornik s radovima Konferencije, kao i stručna literatura. U okviru Konferencije kao dio edukacije stručnjaka zaštite na radu u ovlaštenim tvrtkama organizirana je radionica o „Ispitivanje radne opreme“. Vezano za teme Konferencije moguće je istaknuti određene naglaske. Zaštita radnika od bolesti, oboljenja i povreda na radu , navedeno je kao jedno od prioritetnih područja djelovanja u prembuli Ustava Međunarodne organizacije rada od osnivanja ove organizacije (1919.), i ostaje relevantno i danas. Čak i prije nego što je pojam COVID-19 ušao u naš rječnik, izgaranje, stres i tjeskoba bili su značajni problemi na radnom mjestu. S pandemijom stvari su postale puno gore. Posljednjih mjeseci mnogi su se radnici osjećali bespomoćno pred dubokim promjenama koje su doživjeli. Na početku smo četvrte industrijske revolucije koja u potpunosti mijenja način na koji živimo, radimo i međusobno komuniciramo.Nove tehnologije sve više prožimaju sve segmente modernih društava stvarajući novi svijet rada.Tehnološki trendovi - poput digitalizacije, automatizacije i robotike - preoblikuju poslove i sociokulturni kontekst samog rada. Gotovo 140 tisuća hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje do 2030. godine, jedan je od zaključaka analize "Budućnost rada u Hrvatskoj - Preobrazba hrvatske radne snage u dobu automatizacije i digitalizacije“. Približno 340 tisuća radnih mjesta će nestati zbog automatizacije i trendova koje je potaknula pandemija bolesti Covid-19, no ona će biti zamijenjena gotovo istim brojem novih radnih mjesta u novim zanimanjima i rastućim industrijama te uslijed općeg porasta proizvodnosti. Analiza je pokazala da će do 2030. godine šest posto ukupnog broja radnih sati u Hrvatskoj prijeći iz poslova koji traže fizičke vještine za rješavanje radnih zadaća u poslove koji zahtijevaju kognitivne, društvene, emocionalne i tehnološke vještine. Specifične vještine, poput onih koje su potrebne za upravljanje uređajima i opremom te za jednostavan unos i obradu podataka, najvjerojatnije će doživjeti najveći pad potražnje u udjelu zaposlenih do 2030.godine. Kad se potencijalna brzina automatizacije pogleda iz perspektive trendova koje je potaknula pandemija bolesti Covid-19, Hrvatska će do 2030. godine ostvariti stopu usvajanja automatizacije od oko 22 posto. Drugim riječima, aktivnosti na koje se trenutno troši oko 22 posto ukupnog broja radnih sati zaposlenih u Hrvatskoj bit će automatizirane do kraja desetljeća. Usvajanje automatizacije varirat će od sektora do sektora - proizvodnja, veleprodaja, poslovne funkcije koje služe kao potpora administraciji te državna uprava - bit će procjena je područja s najvišom stopom usvajanja automatizacije". Iako automatizacija i digitalizacija donose priliku za stvaranje produktivnije i konkurentnije hrvatske radne snage, one donose i nekoliko izazova, posebno u smislu gubitka postojećih radnih mjesta i razvoja budućih vještina. Kao i u drugim zemljama Europske unije, svi dionici u Hrvatskoj moraju uravnotežiti ritam automatizacije i stjecanja novih vještina ako žele da zemlja ima koristi od automatizacije i uvođenja novih tehnologija. Stvaranje jedinstvenog europskog digitalnog tržišta jedan je od deset prioriteta Europske komisije. Automatizacija radnog mjesta stvara nove mogućnosti, ali i nove izazove za sigurnost i zdravlje na radu. Kriza uzrokovana COVID-om 19, dodatno je ubrzala primjenu novih tehnologija, ali i proširila mjesta rada ,te je time istaknuta ključna važnost zdravlja, uključujući i važnost zdravlja i sigurnosti na radu. Provedeno EU istraživanje, digitalizacije i njezina učinka na sigurnost i zdravlje radnika,pokazalo je da se samo u 24% poduzeća koja upotrebljavaju digitalne tehnologije raspravljalo o mogućem učinku tih tehnologija na sigurnost i zdravlje njihovih radnika. Novi oblici rada unose i nove izazove vezano uz regulaciju radnog mjesta, ali i sigurnost. Standardi koji su uspostavljeni u dosadašnjim okvirima i načinima rada više nisu primjenjivi niti učinkoviti u radnim odnosima temeljenim na novim tehnologijama.Ovdje treba uzeti u obzir da će mnoga radna mjesta u budućnosti biti hibridna, kao kombinacija rada u prostorima poslodavca i rada od kuće ili s nekog drugog mjesta.Pojava novih zanimanja i novih načina rada, sve veći broj novih vrsta radnih mjesta i oblika rada (u područjima kao što su podugovaranje, digitalni rad, masovni rad putem interneta, rad na zahtjev, ekonomija dijeljenja i ekonomija platformi) ,velik broj samozaposlenih osoba, kao i mentalno zdravlje predstavljaju izazov.Uvjeti i način rada brzo se mijenjaju i otvaraju nove rizike, izazove i prilike za jačanje sigurnosti i zaštitu zdravlja na radu.Stoga je važno razumjeti promjene s kojima se suočavamo kako bismo pravovremeno izgradili sustave koji će smanjiti rizike u radnom okruženju i poboljšati radni život ljudi. Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu spadaju među najveće i najvažnije izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Otprilike polovina svih radnika u EU-u smatra da je stres povezan s radom zajednički izazov s kojim se suočavaju na radnom mjestu. Više od četvrtine svih radnika navodi da doživljava stres povezan s radom tijekom cijelog ili većeg dijela radnog vremena. Važno je naglasiti da se „Biti zdrav na radnom mjestu ne odnosi samo na fizičko stanje, nego i na mentalno zdravlje i dobrobit radnika“. Nadalje, osnovni uzrok mnogih nezgoda je izostanak prevencije i nepridržavanje propisa o zaštiti na radu.Prema podacima 23 % svih subjekata u EU-28 ne provodi procjenu rizika, uz značajne razlike između država članicama. Pandemija je još više naglasila ovaj problem i ukazala na potrebu promjena u načinu djelovanja u svakoj tvrtki, ustanovi, društvu. Jedan od ključih dionika u području prevencije sigurnosti i zaštite zdravlja na radu uz specijaliste medicine rada i sporta i inspektore zaštite na radu, su kao nositelji pozitivnih promjena i stručnjaci zaštite na radu. Obrazovanje i usavršavanje stručnjaka za zaštitu na radu,uvažavanje njihovog značaja, odgovarajući hijerahijski i platni status te podizanje kvalitete njihovog rada osiguranjem i vrednovanjem kontinuiranog unapređivanja znanja, vještina i kompetencija,svih stručnjaka neovisno o tome gdje rade, jedan su od najvažnijih prioriteta u zauzimanju za unapređivanje zaštite na radu,kao područja od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj. Praksa drugih zemalja i struka potvrđuje da cjeloživotno stručno usavršavanje profesionalaca u zaštiti na radu treba biti jedan od temeljnih uvjeta za vrednovanje i obnovu licence za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite na radu, i to neovisno da li stručnjak radi u tvrtki, ustanovi ili ovlaštenoj osobi za poslove zaštite na radu, ili negdje drugdje na takvim poslovima. Države se sve više odlučuju regulirati pristup profesijama u području zaštite na radu definiranjem zahtjeva za obrazovanjem i osposobljavanjem i zahtjevima za kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem, shemama licenciranja i certificiranja stručnjaka za zaštitu na radu ,te shemama akreditacije za pružatelje usluga. U Hrvatskoj je potrebno ustrojiti obvezan, primjeren i poticajan model stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu, a u odnosu na postojeće,ali i dalje namjeravano održavajuće a neodgovarajuće stanje,potrebno je visoko podići razinu organizacije i sadržaja polaganja stručnog ispita za stručnjake zaštite na radu i koordinatore zaštite na radu, čime će se osigurati ključni preduvjeti za unapređivanje zaštite na radu, osigurati odgovarajući status i uvažavanje ove struke,te osnažiti stručnjake zaštite na radu , što je posebno značajno u vrijeme rastućih promjena i novih izazova u svijetu rada. Od izuzetne je važnosti vizijom, programskim određenjem ,organizacijskim i kadrovskim ustrojem, zaštitu na radu i zaštitu zdravlja na radu odrediti kao jedan od važnih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvitka Hrvatskog društva. Međunarodni standardi rada,alati i smjernice SZO/ILO-a daju čvrstu osnovu za implementaciju jakih, učinkovitih i održivih sustava sigurnosti i zdravlja na radu na različitim razinama. Spoznaja da radnici provode pola ili više vremena od ukupnog vremena provedenog u budnom stanju radeći , svatko se treba zapitati što je potrebno učiniti da se poboljšaju uvjeti na mjestima rada. Za menadžment i radnike,kao i za sve ključne dionike u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,predstojeće razdoblje vrijeme je suočavanja s promjenama, i nužnošću pravodobne prilagodbe pojedinih sektora i radnih sredina tim promjenama, a zadaća je državnih institucija donošenje odgovarajućeg zakonodavnog okvira i pružanje potpore. Tehnološke promjene mora pratiti investiranje u ljudski kapital,primjerene radne uvjete, zdravo i sigurno radno okruženje, te odgovoran odnos prema prirodi, pri čemu je važno svakodnevno praktično djelovanje. Nositelji javnih politika, poslodavci kao odgovorne osobe,i sami radnici moraju razumijevati i uvažavati da učinkovita zaštita na radu, tržište rada, zaštita zdravlja te mirovinski i zdravstveni sustav čine povezanu cjelinu,što znači da u središtu djelovanja mora biti skrb o radno aktivnom stanovništvu,njihovom zdravlju i sigurnosti. Zaštita na radu ne znači samo poštovanje prava i puno je više od administrativne zadaće. To je ključan dio dobrog poslovnog planiranja, upravljanja, društvene odgovornosti i potvrda Hrvatske kao socijalne države. Dovoljno je izazova,a time i zadaća, čijom osmišljenom provedbom moramo unaprijediti prevenciju rizika na radu, razvijati kulturu zaštite na radu, informirati, educirati i motivirati sve ključne dionike na učinkovitiju provedbu niza aktivnosti, kojima je cilj smanjiti broj nesreća i ozljeda na radu,bolesti , smrtnih posljedica uzrokovanih zdravstvenim stanjem radnika , izostanaka s rada, odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine i gospodarskih gubitaka. Kako će digitalizacija biti i središnja tema kampanje za zdrava radna mjesta 2023., koju EU-OSHA priprema u suradnji sa svojim partnerima s ciljem podizanja svijesti o pogodnostima i rizicima koje donosi digitalizacija, to će biti daljnja prilika za najširu senzbilizaciju javnosti i aktivno sudjelovanje svih poslovnih subjekata i institucija. Nova prilika za okupljanje stručnjaka zaštite naradu, ali i šireg kruga dionika, uz razmjenu dobre prakse i iskustava, te prezentaciju najnovijih dostignuća,bit će savjetovanje u Opatiji u lipnju 2022.godine u organizaciji ZIRS-a i AUVE. Vitomir Begović...
COVID-19, digitalizacija radnog okruženja, sigurnost i zdravlje na radu
22. studenoga 2021.
Tradicionalna godišnja konferencija U organizaciji Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o. i uz stručnu podršku Udruge za promicanje zaštite u Zagrebu će se 9.prosinca 2021. u Hotelu „Antunović“, održati tradicionalna nacionalna godišnja stručna Konferencija zaštite na radu. U konferencijskoj dvorani i drugim prostorima bit će osigurani svi potrebni uvjeti i mjere prevencije,kao i poštivanje propisanih epidemioloških mjera, a moguće je i on line sudjelovanje prijavljenih. Kao što je bilo i mnogih godina ranije , i ova Konferencija će biti i prilika za nazočnost i susret poslodavaca,njihovih ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu, specijalista medicine rada i sporta,povjerenika radnika za zaštitu na radu, sindikalnih povjerenika, predstavnika radničkih vijeća, rukovoditelja upravljanja ljudskim resursima, predstavnika ministarstava, inspekcijskih službi, strukovnih udruga,komora i drugih zainteresiranih za ovu izuzetno važnu problematiku. U središtu cjelodnevnog skupa kojeg je moderator mr.sig. Vitomir Begović, bit će obilježavanje 50. obljetnice najstarije strukovne udruge - Udruge za promicanje zaštite, a cjelokupnim sadržajem konferencije dominirat će teme vezane za ; Hrvatsku u vrijeme i nakon COVID-19; ubrzanu robotizaciju i digitalizaciju u vrijeme COVID-19, nove podzakonske propise; organizaciju i provedbu obrazovanja u okviru studija sigurnosti i zaštite na radu u Sloveniji; značaju stručnog osposobljavanja u prevenciji teških incidenata; te o djelovanju inspekcije zaštite na radu u specifičnim uvjetima. Nakon izlaganja održati će se i okrugli stol na kojem će sudjelovati istaknuti stručnjaci iz ministarstva, javnih ustanova, instituta,inspekcijskih službi,udruga i tvrtki , kako bi kroz raspravu iskazali svoja proimišljanja i rješenja, kako ostvariti sigurno i zdravo radno okruženje, i dobrobit radnika u uvjetima pandemije Coronavirusa, ali i svakodnevnog razvoja robotizacije i digitalizacije. Robotizacija, upotreba umjetne inteligencije i veća prisutnost rada na daljinu smanjuju rizik od opasnih zadaća, primjerice zadaća povezanih s vrlo zagađenim područjima kao što su sustavi zbrinjavanja otpadnih voda, odlagališta otpada ili područja fumigacije u poljoprivredi. Međutim, nove tehnologije predstavljaju i niz izazova zbog: povećane nestalnosti u odnosu na to kad i gdje se posao obavlja; i rizika povezanih s novim alatima i strojevima. Na sigurnost i zdravlje radnika mogu utjecati i klimatske promjene, među ostalim uslijed povećane temperature okoline, onečišćenja zraka i ekstremnih vremenskih uvjeta. Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je koliko su sigurnost i zdravlje na radu važni za zaštitu zdravlja radnika, funkcioniranje našeg društva i kontinuitet ključnih gospodarskih i društvenih aktivnosti. Stoga put prema oporavku i ponovnom pokretanju produktivnosti mora uključivati i obnovljenu obvezu da sigurnost i zdravlje na radu ostanu prioriteti te da se poboljšaju sinergije između politika sigurnosti i zdravlja na radu i politika javnog zdravlja. Kao dio stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu, zaposlenih u ovlaštenim tvrtkama za zaštitu na radu, održati će se praktične radionice s temom „Ispitivanja radne opreme“. Sudionici će uz prigodan poklon, dobiti i zbornik radova Konferencije,bit će predstavljen i novi broj stručno-znanstvenog časoopisa „Sigurnost“ s vrlo aktualnim i poticajnim temama. Više informacija o mogućnosti sudjelovanja na Konferenciji možete saznati na https://skup-znr.zirs.hr/ Zašto iskoristiti priliku i sudjelovati na ovoj Konferenciji ? Prevencija rizika i promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na mjestima rada ključni su za očuvanje radne sposobnosti radnika, zadovoljavanje potreba tržišta rada, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava, ostvarivanje poslovnih planova, produktivnosti, konkurentnosti, gospodarskog rasta te za materijalnu sigurnost pojedinca i njegove obitelji.Pojava novih zanimanja i novih načina rada, sve veći broj novih vrsta radnih mjesta i oblika rada te velik broj samozaposlenih osoba predstavljaju izazov. Potreba je i za promišljanjem o mogućim pravcima razvoja sigurnosti i zdravlja na radu u promijenjenom radnom okruženju,polazeći od potrebe da svi ključni dionici djeluju sinhronizirano, proaktivno, inovativno, kreativno,odgovorno i učinkovito ,potvrđujući djelima da su život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika osnovno ljudsko pravo,a time i poseban društveni interes. Poslodavcima i radnicima potrebno je pružiti podršku da ostanu sigurni i zdravi u radnom okruženju koje se zbog pandemije bolesti COVID-19 znatno promijenilo.Radne aktivnosti ne mogu se obustaviti ,a uz kvalitetno i stručno informiranje , mjerama prevencije moguće je spriječiti teške posljedice bolesti,kao i dugoročne posljedice. Rad na daljinu također je otvorio mnoga pitanja na koja je potrebno pružiti adekvatne i praktične odgovore;upravljanje, radno vrijeme, problem izolacije i mentalno zdravlje, ergonomski uvjeti i dr. Trenutak je u kojem moramo pronaći odgovore na pitanje ; što digitalizacija radnog okruženja znači za organizaciju rada,kvalitetu poslova,sigurnost i zdravlje na radu ? Koji su novi oblici upravljanja radnicima uz potporu umjetne intelignecije ? Kako prevenirati psihosocijalne rizike u digitalnom radnom okruženju i poboljšati mentalno zdravlje radne populacije ? Kako učinkovito spiječiti teške incidente,temeljito provoditi istrage nesreća,utvrđivati i uklanjati uzroke nesreća, jačanjem provedbe mjera prevencije i stručnim osposobljavanjem radnika i rukovoditelja. IV industrijska revolucija zahtjeva odgovorne i sustavne mjere ekonomske, socijalne i obrazovne politike u svrhu primjerene prilagodbe suvremenim zahtjevima tržišta rada. Rast i razvoj znanja i vještina zaposlenika moraju ići u korak s tehnološkim razvojem. Danas se više nego ikad prije nameće imperativ ulaganja u ljudske resurse, a dio tog ulaganja je zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika. Najbolje uloženo vrijeme je stjecanje novih spoznaja i znanja, mogućnost upoznavanja drugih osoba s kojima dijelimo iste profesionalne interese i ciljeve. U vremenu brzih promjena i izazova u svijetu rada, radi promicanja i pomicanja granica znanja od izuzetne je važnosti razmjena iskustva, dobre prakse i stjecanje novih znanja,a konferencije, okrugli stolovi i radionice, uz aktivnu participaciju, najbolji su način susreta i interakcije zainteresiranih relevantnih dionika. Vitomir Begović...
Okoliš, tehnologije, gospodarenje otpadom, zdravlje i sigurnost
15. studenoga 2021.
Pridržavajući se svih propisanih epidemioloških mjera, i uz COVID potvrde svih sudionika , u organizaciji Hrvatske udruge za zdravo radno mjesto 11.studenoga 2021. u Zagrebu je održan stručni skup "Gospodarenje otpadom“, u okviru kojeg su održana izlaganja vezana za otpad,tehnologije,gospodarenje otpadom,zdravlje i sigurnost na radu. Skup je prigodnim uvodnim riječima u ime organizatora, predsjedništva Udruge otvorila predsjednica Gordana Lipnjak, te je najavila buduće stručne skupove u 2022.godini. Potom su uslijedila izlaganja, o ovoj važnoj temi ,koja su bila usmjerena na promoviranje politike zaštite okoliša i gospodarenje otpadom , temeljna načela i praktične smjernice kružne ekonomije i održivog gospodarenja otpadom, te zauzimanje za sigurno i zdravo radno mjesto. U nastavku predstavljamo sažetak pojedinih izlaganja. Na temu „Trebaju li Hrvatskoj "spalionice otpada", te kakve nam tehnologije trebaju da bi izotpada proizvodili električnu i toplinsku energiju“ ,izlaganje je održao dr. sc. Nenad Mustapić, s Veleučilišta u Karlovcu. Pod pojmom „spalionica otpada“ misli se prvenstveno na spaljivanje otpada u namjenskim termoelektranama, gdje se provodi izgaranje ostatnog otpada ili krutog oporabljenog goriva (SRF-solid recovered fuel). U zadnje vrijeme grade se isključivo namjenke elektrane-toplane koje koriste kruto oporabljeno gorivo. Takva postrojenja u pravilu imaju velike papacitete (iznad 150.000,00 tona goriva na godinu). Međutim, kruto oporabljeno gorivo može se jednako uspješno energetski oporabiti i u postrojenjima za uplinjavanje goriva. Takva postrojenja se u pravilu grade kao energetska postrojenja s niskim kapacitetom (od 10.000,00 do 20.000,00 tona goriva na godinu). “Procesi proizvodnje energije iz otpada mogu imati važnu ulogu u prijelazu na kružno gospodarstvo uz uvjet da se upotrebljava EU-ova hijerarhija otpada i da se donesenim odlukama ne onemoguće više razine sprečavanja nastanka, ponovne uporabe i recikliranja otpada. To je nužno kako bi se osigurao puni potencijal kružnoga gospodarstva sa stajališta ekonomije i zaštite okoliša te ojačao europski vodeći položaj u području zelene tehnologije. Usto, doprinos kružnoga gospodarstva dekarbonizaciji u skladu sa Strategijom energetske unije i Pariškim sporazumom može se maksimalno povećati proizvodnjom energije iz otpada samo ako se poštuje hijerarhija otpada. Kako je već rečeno, štednji energije i smanjivanju emisije stakleničkih plinova najviše doprinose sprečavanje nastanka otpada i recikliranje.“ S druge strane korištenje krutog oporabljenog goriva (SRF) može doprinijeti povećanju udjela električne energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije. Prednost energetske oporabe krutog oporabljenog goriva (SRF), je osiguravanje lokalne proizvodnje električne enrgije iz obnovljivih izvora energije, što imati pozitivne učinke na emisiju ugljičnog dioksida budući da se ovim procesom izbjegavaju emisija metana sa odlagališta otpada i emisija ugljični dioksid iz termoelektrana na fosilna goriva. Iako je zadnjih godina došlo je do značajnog poboljšanja performansi sustava gospodarenja komunalnim otpadom u svim zemljama EU, moguće je između pojedinih članica uočiti značajne razlike u strukturi sustava gospodarenja komunalnim otpadom. Najveće kapacitete spaljivanja otpada po stanovniku imaju Švedska i Danska, s 591 kg/st. odnosno 587 kg/st., a nakon njih Nizozemska, Austrija, Finska i Belgija. To su države članice EU s visokim namjenskim kapacitetima za spaljivanje otpada. Trend dodatnog rasta udjela recikliranja i kompostiranja naspram termičke obrade dodatno se osigurava nizom odgovarajućih mjera. Može se zaključiti da je u nabrojanim zemljama uspostavljen razvijeni cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom. Drugu grupu zemalja sačinjavaju zemlje koje odlažu otpad u iznosu od 17% do 25%, dok je dobivanje energije iz otpada zastupljeno od 13% do 37%. Tu grupu zemalja sačinjavaju: Velika Britanija, Francuska, Irska, Esonija, Slovenija, Italija i Litva. U navedenim zemljama uspostavljen je polurazvijeni cjeloviti sustav gospodarenja komunalnim otpadom. U budućnosti navedene zemlje moraju značajno povećati udio recikliranja i kompostiranja, te smanjiti udjele odlaganja otpada. Treću, prilično brojnu grupu zemalja, u koju spada i Republika Hrvatska, karakterizira visoki postotak odlaganja otpada, od 42% u Poljskoj do 86% u Malti. Glavna razlika između postrojenja za termičku obradu otpada je u konstrukciji ložišta. Postoje tri vrste ložišta:ložište za izgaranje goriva na rešetci;ložište za spaljivanje goriva u fluidiziranom sloju;rotacijska ložišta. Veliki broj postrojenja u Evropi gdje se termički obrađuje neobrađeni ostatni otpad opremljena su s ložištima za izgaranje goriva na rešetci. Postoje i postrojenja koja su opremljena s ložištem za izgaranje goriva na rešetci, gdje se termički obrađuje kruto oporabljeno gorivo. Navedena postrojenja imaju sustav za hlađenje rešetke pomoću vode. Sva ova postrojenja su izvedena s velikim kapacitetima, najčešće od 200.000,00 tona godišnje na više. Postrojenja s ložištem za spaljivanje goriva u fluidiziranom sloju dijele se na dve osnovne vrste, a to su ložišta s atmoserskim stacionarnim fluidiziranim slojem i postrojenja s cirkulirajućim fluidiziranim slojem (cirkofluid). U pravilu su postrojenja malih do srednjih kapaciteta opremljena ložištem s atmoserskim stacionarnim fluidiziranim slojem, dok se postrojenja s velikim kapacitetima izvode s cirkulirajućim fluidiziranim slojem. Rotacijska ložišta se u pravilu koriste u postrojenjima za termičku oporabu raznih vrsta opasnog otpada malih ili srednjih kapaciteta. Ostali osnovni dijelovi svih postrojenja za termičku oporabu otpada su: sustav za pretvorbu energije dimnih plinova u električnu i toplinsku energiju, sustav čišćenja dimnih plinova i sustav za obradu otpadnih voda nastalih pri čišćenju dimnih plinova. Posebnu pažnju treba posvetiti sustavu za pretvorbu energije dimnih plinova u električnu energiju. Moderna postrojenja za termičku oporabu krutog oporabljenog goriva moraju imati visok stupanj učinkovitosti pretvorbe energije dimnih plinova (produkata izgaranja goriva u ložištu) u električnu energiju. Sva postrojenja za termičku obradu krutog oporabljenog goriva, zbog dodatnog iskorištavanja energije dimnih plinova, trebaju biti izvedena kao kogeneracijska i kao trigeneracijska postrojenja. To znači da bi takva postrojenja bila priključena na sustav daljinskog grijanja, ali i na sustav daljinskog hlađenja. Rasplinjavanje ili uplinjavanje jedan oblik nepotpunog izgaranja krutog goriva gdje nastaje sintetski plin. U postrojenjima ovakvog tipa se iz krutog goriva (drvne biomase, mulja iz obrade otpadnih voda, krutog oporabljenog gorivo itd.) proizvodi sintetski plin koji se koristiti kao pogonsko gorivo za motore s unutarnjim izgaranjem, koji pogone elektrogeneratore. Rasplinjanjem krutog goriva nastaje mješavina zapaljivih plinova vodika, ugljičnog monoksida i metana, te nezapaljivih (balastnih) plinova dušika i ugljičnog dioksida. Ovakva postrojenja su u pravilu opremljena složenim sustavom za čišćenjea proizvedenog sintetskog plina. Kruto oporabljeno gorivo i mulj iz obrade otpadnih voda uspješno se koriste kao gorivo u ovakvim postrojenjima. Ovakva postrojenja obično imaju relativno mali kapacitet, pa se mogu koristiti kao lokalna postrojenja za oporabu krutog oporabljenog goriva. Potrebno je provesti vrlo opsežnu analizu u kojoj će se utvrditi dali je ekonomski i ekološki prihvatljivije izvesti veliko centralno postrojenje za energetsku oporabu krutog oporabljenog goriva, ili izvesti odgovarajući broj manjih lokalnih postrojenja za rasplinjavanje. Moguće je susrav izvesti kao najpovoljniju kombinaciju navedenih postrojenja i ostalih procesa proizvodnje energije iz otpada. Nakon što se dosegnu optimalne razine sprečavanja nastanka, ponovne uporabe i recikliranja otpada, procesi proizvodnje energije iz otpada imaju važnu ulogu u realizaciji kružnog gospodarstva. Dakle, treba raditi na uvođenju proizvodnje energije iz otpada, ali uz poštivanje hijerarhije (prava prvenstva) otpada. Prednost termičke oporabe krutog oporabljenog goriva (SRF) je osiguravanje proizvodnje električne enrgije iz obnovljivih izvora energije, što ima pozitivne učinke na emisiju ugljičnog dioksida budući da se ovim procesom izbjegavaju emisija metana sa odlagališta otpada i emisije ugljičnog dioksida iz termoelektrana na fosilna goriva. Nužno je dovršenje izgradnje svih postrojenja za mehaničko biološku obradu otpada, čiji je glavni proizvod kruto oporabljeno gorivo. Posebice u postrojenjima za biološku obradu otpada svakako uključiti procese anaerobne digestije, kako bi se proizvodile značajne količine bioplina. Tek tada se može točno ustanoviti količina i geografska rasprostranjenost proizvedenog krutog oporabljenog goriva. Potrebno je provesti pomno planiranje svih postrojenja za proizvodnju energije iz otpada (Waste-to-energy). Kod planiranja postrojenja za termičku obradu krutog oporabljenog goriva potrebno je odrediti optimalni kapacitet postrojenja, lokaciju postrojenja, tip ložišta, te odabrati sustav za pretvorbu energije dimnih plinova u električnu energiju koji će realizirati najvišu vrijednost energetske učinkovitosti postrojenja. Sva postrojenja za termičku obradu krutog oporabljenog goriva trebala bi biti izvedena kao kogeneracjska i kao trigeneracijska postrojenja. Potrebno je provesti vrlo opsežnu analizu kojom će se utvrditi dali je ekonomski i ekološki prihvatljivije izvesti veliko centralno postrojenje za energetsku oporabu krutog oporabljenog goriva, ili izvesti odgovarajući broj manjih lokalnih postrojenja za rasplinjavanje. Moguće je sustav izvesti kao najpovoljniju kombinaciju navedenih postrojenja i . ostalih procesa proizvodnje energije iz otpada. „Gospodarenje otpadom, sigurnost i zaštita zdravlja na radu“ bila je tema izlaganja konzultanta Vitomira Begovića. Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje i bez uporabe postupaka i/ili načina koji bi mogli štetiti okolišu, a posebice kako bi se izbjeglo: rizik onečišćenja mora, voda, tla i zraka, pojava buke, pojava neugodnih mirisa, ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na područja kulturno povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, nastajanje eksplozije ili požara. Prosječna osoba tijekom svog života provede oko 1/3 vremena na radnome mjestu stoga je razumljivo da radno mjesto sa svim svojim karakteristikama i čimbenicima nedvojbeno utječe na zdravlje osobe te predstavlja važan kontekst za promicanje zdravlja. Šira djelatnost gospodarenja otpadom, kao što pokazatelji o stopi ozljeda na radu u RH pokazuje visoko je rizična, a svakako bi trebalo istražiti i kretanje zdravlja zaposlenih u toj djelatnosti. Sektori u kojima su poduzeća u sklopu EU istraživanja ESENER-2 izjavila da postoji osobito visoka razina učestalosti opasnih tvari uključuju: građevinarstvo, gospodarenje otpadom, opskrbu vodom i električnom energijom. Zadnjih nekoliko godina u RH se registrira više od 18.000 ozljeda na radu, s izuzetkom prošle 2020.g. kada je zabilježen djelomični pad broja prijavljenih ozljeda na radu, na što je sigurno utjecao i lockdown uveden zbog širenja koronavirusa, kao i smanjene poslovne aktivnosti u mnogim sektorima. Za 2020.g. stopa ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radu za sve djelatnosti iznosi 8,70 dok stopa prijavljenih ozljeda na mjestu rada na 1.000 zaposlenih iznosi 7,48. Temeljem priznatih ozljeda na radu i profesionalnih bolesti od strane HZZO-a, evidentirano je u 2020.godini 736.828 dana privremene nesposobnosti za rad. Troškovi isplaćenih naknada zbog privremene nesposobnosti za rad zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti iznosili su 174.189.983 kn dnevno, zbog privremene nesposobnosti za rad prosječno s rada izostaje 56.727 zaposlenika, što je 3,60 % od ukupnog broja aktivnih osiguranika. Najveća stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda), kao i dugi niz prethodnih godina i u 2020. je u djelatnosti Opskrba vodom: uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom ((Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom - Uklanjanje otpadnih voda - Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba materijala - Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom), i iznosi ukupno 17,39 a kod ozljeda na mjestu rada stopa je 16,23. U toj djelatnosti zaposleno je 22.658 osiguranika, a prosječno dnevno zbog bolesti izostaje 578 zaposlenika. Prema zadnjim dostupnim podacima za 2019. za ovu djelatnost (a za pretpostaviti je da su isti trendovi i nadalje), najviše prijavljenih ozljeda na mjestu rada dogodilo se kod poslodavaca koji zapošljavaju od 50-249 zaposlenih (42,83 %), a zatim kod poslodavaca koji zapošljavaju više od 500 radnika (23,48 %). U okviru djelatnosti prema mjestu nastanka (sukladno NKD 2007) slijedeći su podaci o prijavljenim ozljedama na radu: Skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom 27,71 % ; Uklanjanje otpadnih voda 2,92 %; Skupljanje otpada, djelatnosti obrade i zbrinjavanja otpada; oporaba materijala 64,67 % te Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom 4,70 %. Prema životnoj dobi najveći broj ozljeda radnika prijavljen je u skupini (41-50 god.) 26,09 %, zatim u skupini (31-40 god.) 22,85 % te u skupini (51-60) 20,58 %. Najčešće prijavljene ozljede na mjestu rada, su ozljede gornjih ekstremiteta (34,59%) i donjih ekstremiteta (36,92 %).Prema vrsti ozljede, prevladavajuće ozljede su rane i površinske ozljede 39,78 %, iščašenja, uganuća i nategnuća 35,30 % i prijelomi kostiju 11,11 % .Prijavljene ozljede na mjestu rada prema ozlijeđenom dijelu tijela su glava 10,57 %, vrat, vratna kralježnica i leđna moždina 1,79 %, leđa, kralježnica i leđna moždina osim vratnog dijela 5,20 %, gornji ekstremiteti 34,59 %, donji ekstremiteti 36,92 % te cijelo tijelo višestruko ozlijeđeno 2,51 %. U 2018. godini utvrđena je za 44 osobe smrt (20 zbog bolesti), u 2019. za 53 osobe je utvrđena smrt (16 zbog bolesti) , dok je 2020.godine utvrđena smrt za 72 osobe u prostorijama poslodavca (od čega 32 zbog bolesti).Na problem trenda rasta broja radnika s akutnim ili kroničnim bolestima u prostorijama ili na prostorima poslodavaca te teškim ozljedama i smrtnim ishodima, u svojem izvješću za 2018. godinu upozorio je Inspektorat rada te zatražio od ministarstava nadležnih za rad i zdravlje da poduzmu odgovarajuće mjere za smanjenje ovih pojava, ali prema dostupnim informacijama reakcija je izostala.Smrt na radu ,neovisno da li je uzrokovana ozljedom ili bolešću mora potaknuti nadležne institucije na djelovanje.Ukazuje se između ostalog nužnim uspostaviti tješnju suradnju između obiteljskih liječnika i specijalista medicine rada i sporta, kako bi se pravodobno utvrdili zdravstveni rizici i poduzele odgovarajuće mjere. Zdravstvene probleme do kojih dolazi zbog rada trebalo bi prepoznati kao usporene nesreće koje često imaju jednako teške, a ponekad čak i teže posljedice od mnogih uobičajenih nesreća. Problemi sa zdravljem obično se: razvijaju postupno, teško ih je uočiti, dugotrajni su, teško je utvrditi njihov uzrok, često nisu službeno dijagnosticirani. Višegodišnji podaci o propustima u provedbi mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu odnose se na sve djelatnosti, ali i upućuju na smjer kojim je potrebno djelovati radi prevencije i/ili otklanjanja takvih pojava koje dovode do ozljeda ili bolesti, u svakoj radnoj sredini. Otpad nastaje kao posljedica svih naših aktivnosti, a njegovo djelovanje može uzrokovati emisije u vodu, zrak i tlo, koje pak mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi i okoliš. Koliki će taj utjecaj biti, ovisi o količini i svojstvima otpada te načinu na koji se njime gospodari. Otpad je skup tvari kemijskog, biološkog ili nuklearnog porijekla. Nepodesan je za dalju upotrebu na klasičan način i zahtjeva nove načine obrade i prerade. Dijelimo ga na plinoviti, tekući i kruti otpad. Prema svojstvima otpad može biti opasan, neopasan ili inertan. Prema mjestu nastanka može biti proizvodni ili komunalni otpad. Za neke posebne kategorije otpada razvijeni su posebni sustavi sakupljanja i oporabe.Opasni otpad i rukovanje njime predstavljaju potencijalnu opasnost za osobu koja njime rukuje ali i za radni okoliš pa treba biti siguran da osoba koja rukuje tim otpadom ima potrebna predznanja i o tim potencijalnim opasnostima. Novi oblici rada koji se razvijaju kao odgovor na klimatske promjene, takozvani „zeleni poslovi“ (npr. energetski sektor, otpad i recikliranje), kao i nove tehnologije dizajnirane za zaštitu okoliša (npr. električna vozila i strojevi koji koriste alternativne izvore energije) mogu rezultirati novim rizicima za radnike. Koncept kružne ekonomije nudi put održivom rastu, dobrom zdravlju i pristojnim poslovima, istovremeno rješavajući klimatske promjene i izazove povezane s okolišem. U prijelazu na kružno gospodarstvo, ključna je uporaba novih (digitalnih) tehnologija i procesa, implementiranih preko granica i tvrtki. Put prema kružnom gospodarstvu može stvoriti nove rizike za sigurnost i zdravlje radnika koji su uključeni u aktivnosti poput recikliranja i proizvodnih procesa ili za radnike izložene otpadu i sirovinama. Kod recikliranja postoji niz opasnih materijala, uključujući prašinu, otrovne metale i biološke opasnosti prisutne u raznolikom i sve većem rasponu aktivnosti koje se događaju u ovoj industriji. Prvi korak u pravilnom gospodarenju otpadom je pravilna klasifikacija otpada. Otpad je potrebno precizno definirati. Tek nakon kategorizacije i klasifikacije otpada možemo ovisno o vrsti otpada predvidjeti i pravilno planirati aktivnosti vezane uz oporabu i zbrinjavanje, te potrebne mjere sigurnosti i zaštite. Provođenje istraživanja o rizicima na radu povezanima s gospodarenjem otpadom u općenitom smislu, uključujući prikupljanje, prijevoz i odlaganje te obradu otpada i, osobito, o rizicima za sigurnost i zdravlje na radu na deponijima otpada, obradi biootpada i tehnologija koje rade na osnovi koncepta „od otpada do otpada”, zatim istraživanje bolje procjene izloženosti (analiza rizika na radu) s pomoću poboljšanih metodologija istraživanja te istraživanje dugoročnih posljedica na zdravlje koje proizlaze iz izloženosti biološkim agensima u tim novim tehnologijama (primjerice rizika od zelenih građevinskih materijala, bioenergije ili gospodarenja otpadom) od izuzetnog su značaja i vrijednosti.Budući su sada dostupni razni izvori EU sredstava za ove namjene prilika je za provedbu odgovarajućih aktivnosti. Gospodarenje otpadom uvijek treba započeti mjerama sprečavanja i smanjivanja nastanka otpada. Kod već nastalog otpada treba odabrati optimalnu metodu obrade ili konačnog zbrinjavanja, koja će proizvesti najmanji rizik za ljudsko zdravlje i okoliš (ponovna uporaba, korištenje materijalnih ili energetskih svojstava otpada). Odlaganje se smatra najmanje poželjnim načinom zbrinjavanja otpada. Zdravstveni problemi koji mogu biti uzrokovani radom u poslovima gospodarenja otpadom i s opasnim tvarima raznoliki su: od blagih iritacija oka i kože do ozbiljnih utjecaja na zdravlje kao što su urođene mane i rak. Neke od najčešćih opasnosti su: alergije, kožne bolesti, rak, reproduktivni problemi i urođene mane, bolesti dišnog sustava, trovanje. Neke opasne tvari predstavljaju sigurnosne rizike kao što su rizici od požara, eksplozije ili gušenja. Osim toga, opasne tvari obično imaju nekoliko takvih svojstava. Posljedice mogu biti akutne ili dugoročne, a neke tvari mogu imati kumulativan učinak. Važno je prepoznavati potencijalne rizike i poduzimati preventivne mjere! Radnici u nekim sektorima,a među njima posebno ono koji rade u procesima upravljanja otpadnim vodama i gospodarenja otpadom u posebnoj su opasnosti od izloženosti štetnim biološkim agensima. Izloženost biološkim agensima na radu može biti povezana s nizom zdravstvenih problema, uključujući zarazne bolesti, rak i alergije. U Strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021. – 2027.utvrđeni su ključni prioriteti i mjere potrebni za poboljšanje zdravlja i sigurnosti radnika u sljedećim godinama u kontekstu postpandemijskog svijeta obilježenog zelenom i digitalnom tranzicijom, gospodarskim i demografskim izazovima te promjenom poimanja tradicionalnog radnog okruženja.Boljom provedbom i praćenjem postojećeg zakonodavstva EU-a, podizanjem svijesti i mobiliziranjem sredstava za ulaganje u sigurnost i zdravlje na radu, uključujući sredstva EU-a kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost i fondovi kohezijske politike moguće je pozitivno djelovati. Kako bi se ti ciljevi ostvarili, potrebne su mjere na razini EU-a, nacionalnoj i sektorskoj razini te na razini poduzeća. Procjena rizika temelj je pristupa sprječavanju nesreća na radu i ugroze zdravlja. To je početak pristupa upravljanja zdravljem i sigurnošću. Ako se to ne učini dobro ili se uopće ne učini, vjerojatno neće biti utvrđene niti poduzete odgovarajuće preventivne mjere. Cilj je osigurati da se rizici rješavaju na izvoru i da skupne mjere, odnosno mjere kojima se sustavno štiti skupina radnika, postanu prioritet. Pri provedbi procjene bilo kakvog rizika koji predstavljaju opasne tvari prisutne na mjestu rada poslodavci moraju razmotriti: opasna svojstva; mogućnost otklanjanja ili zamjene; informacije o sigurnosti i zdravlju koje mora pružiti dobavljač (npr. odgovarajuće sigurnosno-tehničke listove); razinu, vrstu i trajanje izloženosti te broj izloženih radnika; uvjeti rada koji uključuju takve tvari, uključujući njihovu količinu; granične vrijednosti izloženosti ili biološke granične vrijednosti; učinke preventivnih mjera; zaključke koji su rezultat već poduzetog zdravstvenog nadzora. Od ključne je važnosti da procjenu rizika provode kompetentne osobe, a za situacije koje uključuju opasne tvari to može zahtijevati odgovarajuća stručna znanja i kompetencije, odnosno timski rad. Osobito je važna interna i vanjska suradnja. Unutar tvrtke 'horizontalna' („lateralna“) suradnja između odjela te 'vertikalna' ('hijerarhijska') suradnja. Proizvodni odjeli trebaju biti uključeni u pružanje podataka i podrške u procjeni specifičnih rizika i razvoju izvedivih mjera operativne kontrole. Tim za održavanje svojim kvalitetnim i pravovremenim radom doprinosi sigurnijem radu i većoj produktivnosti. Kod postupaka provođenja nabave potrebno je uključiti kriterije zaštite na radu za odabir tvari, proizvoda, opreme ili obavljanje radova. Vanjskim pružateljima usluga potrebno je pružiti sve relevantne informacije o rizicima i mjerama zaštite njihovih radnika, kako bi dijeliti odgovornosti za sigurnost. Zaštita na radu, zaštita okoliša te održivo i savjesno gospodarenje otpadom neizostavni su dijelovi cjeline odgovornog upravljanja kompanijom. Nove tehnologije i novi proizvodi stvaraju i dodatni pritisak na okoliš, a novi proizvodi, moguće, i donose novu, do tada, nepoznatu količinu i vrstu otpada iz proizvodnje. Sve to traži trajno obrazovanje za nove izazove u zaštiti okoliša, održivom gospodarenju otpadom, sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, kako pojedinca tako i poslovnih subjekata. Kombinirani učinci tehnološkog napretka, novi oblici rada, demografske i klimatske promjene, globalizacija, otpad, kružno gospodarstvo izravno utječu na organizaciju rada, uvjete rada, sigurnost i zdravlje na radu. Glavni čimbenik postizanja uspjeha u sprečavanju nesreća i bolesti povezanih s radom je stvaranje kulture prevencije rizika, tako da svi razumiju da su sigurnost i zdravlje važni za svakoga, kao i za naciju u cjelini. O „Projektima gospodarenja otpadom“ govorila je Irena Hrković, mag,ing. aedif.,iz Fonda za zaštitu i energetsku učinkovitost. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je izvanproračunska pravna osoba s javnim ovlastima osnovana 2004. godine.Primjenom načela „onečišćivač plaća“ Fond osigurava sredstva za financiranje programa, projekata i drugih aktivnosti u područjima zaštite okoliša i prirode, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Fond od osnutka, sukladno općim aktima Fonda, sudjeluje u sufinanciranju projekata gospodarenja otpadom: projekti sanacije odlagališta, izgradnje reciklažnih dvorišta, nabave vozila i spremnika za otpad. Zadnjih se godina puno uložilo u komunalnu infrastrukturu. Za financiranje projekata gospodarenja otpadom osigurana su kako nacionalna sredstva preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost tako i ogromna sredstva iz fondova Europske unije. I to sve unatoč situaciji s koronavirusom i potresom koji na sreću nisu zaustavili investicije u ovom području. Iako su na žalost, mnoge gospodarske grane bile pogođene ovim nedaćama, kod nas u Fondu su se projekti uglavnom nesmetano i rekla bih čak ubrzano realizirali. Ove godine, u lipnju završena je isporuka 1.230.695 komada raznih kanti i kontejnera jedinicama lokalne samouprave diljem Republike Hrvatske. U projektu je sudjelovalo 407 jedinica lokalne samouprave (73,3% svih JLS u RH). Kroz dva postupka javne nabave nabavljene su razne vrste spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada: kante (zapremine 80, 120, 240 i 360 l), HDPE i metalni kontejneri (770 i 1100 l), metalna zvona i zvona od poliesterskog laminata, i to za odvojeno prikupljanje otpadnog papira i kartona, otpadne plastike, otpadnog stakla, biootpada i reciklabilnog otpada. U protekloj godini Fond je raspisao i provodio/provodi javne pozive i natječaje za dodjelu sredstava Fonda iz područja gospodarenja otpadom ukupne vrijednosti 95.000.000,00 kn. Raspisani su javni pozivi za sufinanciranje: uklanjanja otpada odbačenog u okoliš, nabave komunalne opreme za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, gradnje reciklažnih dvorišta, prijevoza otpada s otoka na otok/kopno te javni natječaj za sufinanciranje projekata zaštite okoliša. Također je raspisan javni poziv za iskaz interesa za uspostavljanje, povećanje, unapređenje i proširenje kapaciteta recikliranja na području Republike Hrvatske te javni poziv za prikupljanje podataka za provedbu Akcija uklanjanja otpadnih vozila na otocima, u nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Fond je u travnju ove godine otvorio ovaj javni poziv s ciljem uklanjanja otpada odbačenog u okoliš kako bi se uklonio negativan utjecaj i omogućio povrat okoliša u prirodno stanje te sa svrhom provedbe mjere i aktivnosti propisane Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. Jedinice lokalne samouprave ovisno o svom statusu će mogu dobiti 40, 60 ili 80% sredstava, odnosno maksimalnih 600.000,00 kn po projektu. Poziv je još uvijek otvoren za prijave, a dosad je pristiglo 57 potpunih zahtjeva za sufinanciranje te je iskorišteno preko 75% predviđenih sredstava. Kao i po prethodno spomenutom Javnom pozivu, i ovim se Pozivom jedinicama lokalne samouprave dodjeljivalo do 600.000,00 kn po zahtjevu za nabavu raznih vrsta spremnika za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada, primjerice kompostera, polupodzemnih i podzemnih spremnika te spremnika za odvojeno prikupljanje otpada u edukativne svrhe namijenjenih djeci. Sufinanciranjem nabave kompostera nastoji se spriječiti nastanak biootpada, a poticanjem odvojenog prikupljanja komunalnog otpada na mjestu nastanka nastoji se smanjiti količina otpada koji će se trajno odložiti na odlagalište te izdvojiti iz otpada one kategorije koje se mogu oporabiti. Javni poziv je zatvoren u rujnu s obzirom da je dostignuta iskorištenost sredstava veća od 95% kroz 167 potpunih zahtjeva. Prihvatljivi korisnici sredstava po ovom Javnom pozivu su također jedinice lokalne samouprave i to one koje imaju manje od 3000 stanovnika pa nemaju zakonsku obavezu osigurati reciklažno dvorište, no imaju za njim potrebu s obzirom na „turističko opterećenje“. Pod „turističkim opterećenjem“ po ovom Javnom pozivu podrazumijeva se da se u razdoblju od 1. svibnja do 30. rujna 2019. godine ostvarilo povećanje broja gostiju (turista) koji borave na području jedinice lokalne samouprave u iznosu minimalno 50% više od broja stanovnika tog područja prema zadnjem službenom popisu stanovništva 2011. godine. Sufinancira se projektiranje, građenje i stručni nadzor u maksimalnom iznosu od 1.200.000,00 kn po zahtjevu. Gospodarenje komunalnim otpadom na otocima je otežano zbog brojnih razloga: udaljenosti od kopna (pučinski, kanalski, priobalni i premošteni otoci), različite razvijenosti otoka, složene organizacije prijevoza otpada morskim putem (brodovi, trajektne linije), oscilacija u količinama sakupljenog otpada u zimskom i ljetnom razdoblju (turizam, nautički turizam), nedostatne opreme i infrastrukture, nedostatka radne snage, nedostatka prostora za organizaciju gospodarenja otpadom te okolišne ranjivosti (otoci, krško područje, NP). Stoga je Fond otvorio ovaj Javni poziv na koji se mogu prijaviti davatelji javne usluge koji obavljaju prijevoz komunalnog otpada s otoka na otok/kopno morskim putem i ostvariti sredstva subvencije za povrat dijela troškova prijevoza do 60% opravdanih troškova. Cilj ovog Javnog poziva je putem iskaza interesa prikupiti kvalitetne podatke o potrebama, mogućnostima i prilikama za uspostavljanje, povećanje, unapređenje i proširenje postojećeg kapaciteta recikliranja posebnih kategorija otpada na području Republike Hrvatske, kako bi se mogla planirati provedba određenih mjera, odnosno sufinancirati uspostavljanje, povećanje, unapređenje i proširenje postrojenja za recikliranje otpada radi postizanja obveznih ciljeva Republike Hrvatske te povećanja gospodarske aktivnosti. Mogući prijavitelji su gospodarski subjekti koji pripadaju u jednu od sljedećih grupa: ugovorni obrađivač (ima sklopljen ugovor o obradi posebne kategorije otpada koja je u sustavu kojim upravlja Fond), ovlaštenik (ima ishođeno ovlaštenje MINGOR za obavljanje obrade posebne kategorije otpada, a nema sklopljen ugovor s Fondom), obrađivač (ima dozvolu za gospodarenje otpadom za obradu posebne kategorije otpada, nema ovlaštenje za obradu i nema ugovor s Fondom) i potencijalni obrađivač (nije obuhvaćen prethodnim grupama, a ima interes za uspostavu kapaciteta recikliranja posebne kategorije otpada i ostale vrste otpada). Po ovom Javnom pozivu interes je iskazalo 34 obrađivača i 25 potencijalnih obrađivača. Krajem prošle i u ovoj godini Fond je provodio projekt uklanjanja auto olupina iz nacionalnih parkova, parkova prirode i s otoka u suradnji s Hrvatskom gorskom službom spašavanja. Osim izravnog učinka na okoliš u smislu da se on očisti, a otpad s tih lokacija pravilno zbrine, ova akcija imala je za cilj i podizanje svijesti javnosti. Prihvatljivi prijavitelji bili su jedinice lokalne samouprave na otocima i jedinice lokalne samouprave na kopnu kojima administrativno pripadaju otoci, javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i javne ustanove za upravljanje parkovima prirode. Zaprimljeno je 11 prijava za 215 vozila. Dosad je uklonjeno 78 vozila na otocima Korčuli, Hvaru, Drveniku Velikom i Premudi te u Parku prirode Velebit. Ovaj je Javni natječaj namijenjen organizacijama civilnog društva (udrugama) koje mogu ostvariti sufinanciranje projekata u području sprječavanja nastanka otpada i ponovne uporabe, organizacije ekoloških akcija čišćenja podmorja, organizacije ekoloških akcija čišćenje speleoloških objekata, provođenja aktivnosti za podizanje svijesti o prilagodbi klimatskim promjenama, pružanja pomoći informiranja javnosti o ulozi u zaštiti okoliša te promicanja načela ekološkog upravljanja i važnosti eko-oznaka. Javni natječaj je otvoren do 30. studenog 2021. godine, a po pojedinom projektu moguće je ostvariti donaciju od 20.000,00 do 80.000,00 kn. Hrvatska se odredila za cirkularnu ekonomiju, gradi sustav na sprečavanju, ponovnoj upotrebi i odvojenom prikupljanju otpada, a onaj otpad koji se ne može reciklirati mora negdje biti propisno zbrinut. Mi smo u fazi kad javnost educiramo o važnosti odvajanja otpada, ono na čemu svakako još moramo poraditi je sprečavanje nastanka i ponovna uporaba otpada. Ponovna uporaba otpada je kod nas još uvijek nerazvijena. Ono na čemu kontinuirano treba raditi je na edukaciji građana koji moraju mijenjati dosadašnje navike u razvrstavanju i odlaganju otpada, ali isto tako i razmišljati kako raditi na sprečavanju njegovog nastanka. Potrebna je sinergija države, jedinica lokalne samouprave, javnog, ali i privatnog sektora koji je neizostavna karika u sustavu, posebno u dijelu posebnih kategorija otpada u vidu sakupljača i oporabitelja. Zaključno bih rekla da su napravljeni veliki pomaci, no ipak postoji određena disproporcija između raznih krajeva Hrvatske kad je u pitanju sustav gospodarenja otpadom. Neke sredine su iznad prosjeka odvojenog prikupljanja otpada, a neke su ispod tog prosjek. I na tome treba raditi. One dobre motivirati da budu još bolji, a one uvjetno rečeno slabije da uhvate korak s dobrima. Kroz ove navedene, a i brojne druge projekte iz područja gospodarenja otpadom, Fond nastoji doprinijeti postizanju EU ciljeva i pomoći da se stvori poticajno okruženje za daljnji napredak cjelokupnog sustava. Dubravka Bačun, dipl. ing.,iz Udruge stručnjaka za održivi razvoj, u svojem izlaganju osvrnula se na temu „Kružno gospodarstvo i energetska oporaba“. Tema kruženja sirovina/materijala i praćenje tokova materijala nije novina. Višegodišnji rad stručnjaka na temu boljeg iskorištavanja izvornih sirovina kao i pretvaranje otpada u sirovinu rezultirao je normom HRN EN 13437:2004 Ambalaža i recikliranje materijala -- Kriteriji za metode recikliranja -- Opis procesa recikliranja i dijagram toka. Godine 2004. norma je prihvaćena kao hrvatska. Tijekom godina kruženje materijala, dobivanje sirovina iz otpada postaje sve važnija jer su prirodni resursi kao sirovina ograničeni i sve teže dostupni. Kako je kruženje materijala/sirovina povezano s otpadom, u Zakonu o gospodarenju otpadom (NN 84/21), dalje Zakon, obuhvaćeno je pod pojmom kružno gospodarstvo. U uvodnom dijelu Zakona, propisano je da Zakon sadrži mjere u svrhu zaštite okoliša i ljudskoga zdravlja sprječavanjem ili smanjenjem nastanka otpada, smanjenjem negativnih učinaka nastanka otpada te gospodarenja otpadom, smanjenjem ukupnih učinaka uporabe sirovina i poboljšanjem učinkovitosti uporabe sirovina te povećanjem recikliranja i ponovnog korištenja reciklata, što je nužno za prelazak na kružno gospodarstvo i osiguranje dugoročne konkurentnosti Republike Hrvatske i Europske unije. Važno je biti svjestan da:u svakoj našoj aktivnosti, tehnološkom procesu i sl. nastaju neke vrste otpada; zatim, sve što je proizvedeno u jednom trenutku postaje otpad. Proizvodu možemo na različite načine produžiti životni vijek, ali u završnici postaje otpad (odbacujemo ga, moramo, želimo odbaciti). U tom trenuku važno je kako gospodarimo s otpadom; a svaki postupak kruženja materijala je složen i gotovo uvijek se uz otpadni materijal dodaje više ili manje izvornih sirovina/kemikalija i sl. u proizvodnji novog proizvoda. Jedan od Zakonom o gospodarnju otpadom propisanih ciljeva glasi: mora se odvojeno sakupiti i oporabiti, materijalno ili energetski, najmanje 60 % ukupne mase otpadne ambalaže proizvedene na području Republike Hrvatske. Pretpostavka jest da je recikliranje uključeno u oporabune postoji „nula otpada“, „zero waste“ i sl., već da se dobro gospodari otpadom. „O čemu treba voditi računa u procesu odlučivanja u pitanjima okoliša?“ tema je izlaganja dr. sc. Viktora Simončiča, savjetnika za okoliš i održivi razvoj. Kod svakog malo okolišno i prostorno zahtjevnijeg problema/investicije logično postoje različiti interesi.Razumljivo, nitko ne želi tvornicu u blizini svoje kuće. Razumljivo je da u mnogim nevladinim organizacijama prevladava entuzijastičan pogled na zaštitu prirode. Razumljiva je i neodlučnost političara da odlučuju o nepovoljnim temama koje bi ih mogla koštati sljedeće izborne pobjede. Sva tri gledišta su jednake vrijednosti i moraju se uzeti u obzir pri donošenju odluka. Postavlja se pitanje zašto i u tako jasnim stvarima kao što je korištenje alternativnog goriva iz otpada prevladava, bar s moje strane, s društvenog stajališta, manje korisna odluka. Problem nije (samo) u komunikaciji. Postoji nekoliko drugih važnih čimbenika koje treba uvažiti kod promicanja projekta/ideje. U slučaju korištenje zamjenskog goriva iz otpada stvar se mora postaviti u širem kontekstu postavljajući pitanje da ako ne bude dobivanja energije iz goriva iz otpada, morat će se (za sada) dobivati iz fosilnih goriva, taj dio će se morati odložiti (gorivo iz otpada se radi samo iz onog dijela otpada koji se ne može ili ne isplati materijalno iskoristiti), može nastati problem u ispunjavanju obveze smanjenja emisije stakleničkih plinova ….. treba biti svjestan da u raspravama, a ne samo u njima, postoje brojne predrasude kod grupa i/ili pojedinaca Problem predstavlja i upravljanja okolišem kao sektorom. Kada je u pitanju zdravstveni sektor, logično je da njime upravlja liječnik. Kad je riječ o poljoprivredi, u obzir dolazi agronom, pravnik u pravosuđu, ekonomist u financijama... Bez obzira na kompetencije pojedinca, zbog osnovnog obrazovanja povezanog s područjem, javnost i struka u pravilu ne mogu poreći njihovo stručno znanje. Ali tko (treba) voditi područje okoliša? Okoliš, kako potvrđuje praksa, može voditi svatko. Odluka protiv nečega ponekad može doći ne zbog same prirode stvari, već kao poseban protest protiv politike koju provodi određena vlast. Ako se stvori takvo ozračje, teško će pomoći najupućenija struka s još tako utjecajnijim autoritetima. Odlučivanje u području okoliša vrlo je zahtjevno jer se ne radi o području jedne struke ili jedinstvenog obrazovanja. Za kvalitetno odlučivanje potrebno je kvalitetno i široko poznavanje problema ali i razumijevanje mnogih predrasuda, koje uz objektivne razloge mogu poticati i iz same subjektivnosti pojedinca Područje okoliša zahtijeva veliku širinu jer za to ne postoji jedinstveno obrazovanje. Uz iznimku specijalističkih znanja, svaka struka je jednako legalna za djelovanje u području okoliša, ako je pojedinac stručnjak sa širokim pogledima i razumijevanju stvari u širem kontekstu. U današnjem okruženju relativno je malo ozbiljnih autoriteta u okolišu, što predstavlja problem u odlučivanju. Malo onih koji su uistinu sposobni gledati i djelovati preko ograde svoje profesije. Poseban problem je i činjenica da je među političkim elitama okoliš daleko od željenog prioriteta i da je zadnjih godina, u odnosu na druge države članice EU, ali i u okruženju, u Hrvatskoj izgubio samostalnost (okoliš je uz gospodarstvo, a prostorno planiranje uz graditeljstvo), a ukinuta je i(samostalnost) Agencija zaštite okoliša. Kada se odluči za investiciju koja je usko povezana s okolišem, treba sagledati sve navedene (i ine) elemente već na početku samog procesa donošenja odluka i odgovarajuće se pripremiti. Prof. dr. sc. Nina Štirmer, s Građevinskog fakulteta ,govorila je o „Gospodarenju pepelom drvne biomase – kao potencijalnoj sirovini u betonskoj industriji“. Prema novome paketu prijedloga „Spremni za 55 %“, zemlje članice Europske unije (EU) morat će se obvezati na smanjenje emisija za najmanje 55 % do 2030. godine. Jedan od prijedloga je i revizija Direktive o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, kojom se postavlja novi obvezujući cilj od 40 % energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) u odnosu na trenutačno propisani udio od 32 %, pri čemu energane na biomasu imaju značajnu ulogu u ostvarivanju toga cilja. S druge strane, brojne zemlje odlučile su izbaciti korištenje ugljena kao energenta za proizvodnju energije te su se usmjerile na korištenje energije iz biomase, odnosno bioenergije kao vodećeg OIE u EU, s udjelom od čak 60 %.Grijanje i hlađenje čine 75 % ukupne potrošnje bioenergije. Prema godišnjem izvještaju Hrvatskog operatera tržišta energije (HROTE) iz 2020. godine, Republika Hrvatska (RH) raspolaže velikim brojem energana na biomasu: čak je 48 postrojenja ukupne instalirane snage od 106,818 kW s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije. Unatoč brojnim prednostima energana na biomasu, osobito drvnu biomasu, njezinim izgaranjem nastaju velike količine otpada – pepela drvne biomase (PDB). Prema procjenama , u RH se može očekivati nastanak približno 25.000 tona PDB-a godišnje, odnosno čak 600.000 tona PDB-a godišnje u cijeloj EU. Međutim, potrebno je naglasiti da postoje i druga postrojenja, poput tvornica za proizvodnju papira, celuloze, tvornica namještaja, rasadnika i dr. u kojima se također generiraju velike količine PDB-a. PDB predstavlja ozbiljnu ekološku opasnost ako se njime ne gospodari na pravilan način, budući da se sastoji od vrlo sitnih čestica koje se mogu prenijeti zrakom. Pojedine vrste PDB-a imaju veliki udio teških metala što može dovesti do zagađenja podzemnih voda čime se ozbiljno narušava prirodna ravnoteža ekosustava. PDB pokazuje veliki potencijal primjene u građevinskom sektoru bilo kao zamjena cementu i/ili sitnom agregatu zbog odličnih kemijskih, fizikalnih i mineraloških svojstava. Stoga, promicanjem oporabe, odnosno pretvorbom otpada jedne industrije – energetskog sektora, u sirovinu druge industrije – betonske industrije, doprinosi se ostvarenju načela kružnog gospodarenja otpadom. „Covid 19 medicinski otpad – primjeri iz prakse“ bila je tema izlaganja dr. sc. Brune Cvetković,iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Pandemija COVID-19 i situacija zatvaranja/ograničavanja kretanja eng. lockdown pokazali su mnoge pozitivne, ali i neke negativne učinke na okoliš. Neviđenom brzinom, različite vrste otpada su porasle zajedno sa stopom kontaminacije COVID-19. Količina nastalog opasnog otpada koja se može očekivati dnevno od svake zaražene osobe iznosi otprilike 3,40 kg. Najvažniju ulogu u gospodarenju otpadom te smanjenju utjecaja otpada na okoliš, zdravlje i društvo ima odvajanje otpada i odvojena obrada. Zbog pandemije COVID-19 došlo je do mnogih promjena u prikupljanju i upravljanju otpadom, a iste su utjecale i na odvajanje i recikliranje otpada. Kako bi ublažili problem gospodarenja COVID-19 medicinskim otpadom poželjne bi bile ekološki prihvatljive alternative (biorazgradiva plastika) plastici za jednokratnu upotrebu koja se koristiti u pružanju zdravstvene zaštite prilikom sprečavanja širenja COVID-19 epidemije kao i liječenja osoba oboljelih od COVID-19. Trenutno se pokušavaju iznaći najbolja rješenja upravljanja rastućim količinama medicinskog otpada, naravno ne umanjujući važnost kontrole širenja ne samo COVID-19 nego i drugih zaraznih bolesti, za sada tehnologija spaljivanja s odgovarajućim postupkom dezinfekcije predstavlja potencijalno rješenje u upravljanju izazovima s COVID-19 medicinskim otpadom. Odgovarajuća metoda dezinfekcije i tehnologija spaljivanja mogu ublažiti rizik od širenja infekcija i poboljšati održivost sustava gospodarenja otpadom. Širom svijeta raste zabrinutost zbog negativnih učinaka infektivnog medicinskog otpada proizvedenog tijekom pandemije COVID-19 i rizika od onečišćenja povezanih s gospodarenjem otpadom. Stoga se mjerama osiguravanja sigurnog i ekološki prihvatljivog gospodarenja medicinskim otpadom mogu izbjeći negativni učinci takvog otpada na zdravlje i okoliš, čime će se zaštititi zdravlje pacijenata, zdravstvenih radnika i javnosti općenito. Mnoge zemlje bilježe ogroman porast količine opasnog otpada (npr. povećanje od oko 600 % u provinciji Hubei u Kini). Od početka pandemije osim COVID-19 medicinskog otpada, različiti sektori, uključujući sektore hrane, gospodarenja otpadom i zdravstvenu skrb, oslanjali su se na povećanu upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu kako bi spriječili prijenos COVID-19 te na taj način negativno doprinijeli povećanju količine odbačene plastike. Okvir za gospodarenje zaraznim medicinskim otpadom pa tako i COVID-19 medicinskim otpadom u Republici Hrvatskoj reguliran je nizom dokumenata i zakonskih propisa. COVID-19 medicinski otpad nastaje prilikom pružanja zdravstvene zaštite osobama oboljelih od COVID-19 te prilikom provođenje testiranja osoba na SARS-CoV2 kao i prilikom provedbe cijepljenja. Nastaje u zdravstvenim ustanovama kao što su: klinički bolnički centri, kliničke bolnice, opće bolnice, specijalne bolnice, domovi zdravlja, zavodi, županijski zavodi za hitnu pomoć i poliklinike te izdvojenim objektima zdravstvenih ustanova u kojima se provode testiranja i cijepljenja građana. Proizvođači COVID-19 medicinskog otpada dužni su:na mjestu nastanka osigurati gospodarenje ovim otpadom sukladno Zakonu i Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom te posebnim propisima, a naročito u pogledu odvojenog skupljanja;spremati u odgovarajuće spremnike i privremeno skladištiti u posebno odvojenom prostoru do obrade ili predaje ovlaštenoj osobi koja ima propisanu dozvolu za gospodarenje medicinskim otpadom;imenovati odgovorne osobe za odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje medicinskog otpada na mjestu nastanka;provoditi obuku zdravstvenog i pomoćnog osoblja povezanog s razdvajanjem, odvojenim skupljanjem, označavanjem spremnika, privremenim skladištenjem, oporabom i/ili zbrinjavanjem medicinskog otpada na mjestu nastanka i osigurati vođenje potrebnih evidencija i dostavu podataka temeljem odredbi Zakona,pravilnika i posebnih propisa. Obveznici dostave podataka o proizvodnji otpada u Registar onečišćavanja okoliša su proizvođači/posjednici otpada tj. organizacijska jedinica koja na lokaciji proizvodi i/ili prenosi s lokacije više od 500 kg opasnog otpada godišnje. Vrste COVID-19 medicinskog otpada su: kemijski, infektivni otpad, patološki otpad, oštri otpad, farmaceutski otpad i ostali otpad. Obzirom na naglo povećanje količine otpada, konvencionalna postrojenja za spaljivanje su prekapacitirana, a industrija gospodarenja otpadom suočava se s golemim pritiskom zbog rukovanja opasnim otpadom koji nastaje od pacijenata zaraženih COVID-19. Uz količinu opasnog otpada, plastični predmeti za jednokratnu uporabu i osobna zaštitna oprema izazvali su novu vrstu zagađenja na kopnu i u vodenom okolišu. Pravilno gospodarenje COVID-19 medicinskim otpadom omogućava veći udio otpada koji će se moći reciklirati. Autoklaviranje je jedan od načina kako povećati količinu otpada koju će biti moguće reciklirati i na taj način smanjiti količinu otpada koji će biti potrebno odložiti na odlagališta. Autoklaviranje krutog medicinskog otpada može poboljšati učinkovitost procesa recikliranja jer proces može učinkovito sterilizirati kontaminirani otpad. Također i korištenje dezinficijensa može inaktivirati virus SARS- CoV2 i smanjiti širenje virusa među radnicima koji rukuju COVID-19 medicinskim otpadom. COVID-19 medicinski otpad koji nastaje unutar naše ustanove Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ je otpad od korištene jednokratne OZO (rukavice, pregače, maske, viziri i dr.), otpad od uzimanja uzorka briseva za PCR, otpad koji nastaje u laboratoriju prilikom ispitivanja uzoraka te otpad od cijepljenja protiv COVID- 19 bolesti. Na početku pandemije COVID-19 zbog nestašice OZO koja se dogodila na svjetskom tržištu, bilo je zagovornika oporabe OZO – određeni krugovi ljudi su se zalagali za autoklaviranje/steriliziranje korištene jednokratne OZO te njeno ponovno korištenje. Ova praksa se nije zadržala obzirom da se autoklaviranjem mijenjaju fizička/mehanička svojstva OZO te nije moguće garantirati punu efikasnost zaštite od zaraze koristeći takvu OZO, iako bi to bio jedan od dobrih načina smanjenja generiranja velikih količina COVID-19 medicinskog otpada. Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ za zbrinjavanje navedenog nastalog COVID-19 medicinskog otpada ima ugovor sa ovlaštenom tvrtkom za zbrinjavanje medicinskog otpada te ista tvrtka redovno na dnevnoj bazi sa svih naših lokacija sakuplja i odvozi medicinski i COVID-19 medicinski otpad na daljnju obradu. Nastavni zavod je na svim svojim lokacijama osigurao skladišta za privremeno skladištenje medicinskog otpada, koja su sukladna svim važećim propisima. Najveći problem kod gospodarenja medicinskim otpadom i COVID-19 medicinskim otpadom, ne samo tijekom pandemije COVID-19 nego i inače, predstavlja nemar nekih pojedinaca (neprimjereno rukovanje, nepoštivanje propisa o ambalaži i neprimjereno odlaganje) koji rade na poslovima vezano za COVID-19 (uzimanje briseva, cijepljenje) Količina medicinskog otpada strahovito raste zbog visoke stope zaraze novim virusom SARS-CoV2. Virusima kontaminirani COVID-19 medicinski otpad potencijalno može zaraziti radnike u sektoru gospodarenja otpadom obzirom na njihovu direktnu izloženosti otpadu pogotovo ako se ne pridržavaju sigurnosnih mjera pri rukovanju. Postoje jasne smjernice WHO-a za upravljanje medicinskim otpadom tijekom pandemije. Učinkovite sigurnosne mjere i radne strategije mogu omogućiti pravilno gospodarenje medicinskim otpadom bez širenja virusa na druge. Sterilizacija/dezinfekcija otpada, praćena odgovarajućim odvajanjem i obradom otpada na licu mjesta, također može osigurati bolje i zdravije upravljanje medicinskim otpadom. Mobilna obrada i strategija privremenog skladištenja medicinskog otpada mogu pomoći održivom gospodarenju medicinskim otpadom bez daljnjeg širenja virusa. Pravilno gospodarenje medicinskim otpadom doprinosi recikliranju otpada i pretvorbi istog u druge vrijedne proizvode/resurse, npr. energije. Stoga, pravilno gospodarenje medicinskim otpadom može dodati vrijednost nacionalnim gospodarstvima za održivi razvoj. Osim toga, pomoći će u smanjenju širenja virusa COVID-19, a pravilno gospodarenje COVID-19 medicinskim otpadom će svakako doprinijeti zaštiti okoliša kao i javnom zdravstvu štiteći ljudsko zdravlje. Iako je sustav gospodarenje medicinskim otpadom pa time i COVID-19 medicinskim otpadom u Republici Hrvatskoj zakonski reguliran, problem predstavlja njegovo provođenje (neprimjereno rukovanje, nepoštivanje propisa o ambalaži i neprimjereno odlaganje) te bi na kontroli provedbe trebalo dodatno poraditi. Marijan Gorše, dipl. ing. el., Draeger d.o.o.u svojem izlaganju govorio je o temi „Detekcija opasnih plinova pri zbrinjavanju otpada“. Sigurnost je najvažnija – ako se rizici prepoznaju, mogu se kontrolirati! Mnoge se opasnosti ne mogu detektirati ljudskim osjetilima: toksični plinovi, nedostatak kisika, zapaljivi plinovi i pare. Te opasnosti predstavljaju ozbiljnu prijetnju ljudskom životu i sigurnosti postrojenja u mnogim granama industrije. Nedostatak ventilacije u kombinaciji s biološkim fermentacijskim procesima i kemijske reakcije potiču stvaranje i nakupljane opasnih plinova upotencijalno kritičnim koncentracijama. Prema tome potrebno je osigurati učinkovite i sigurne procese te propisati postupke kod vizualnih pregleda, održavanja i čišćenja kada radnici ulaze u potencijalno opasne prostore. Kada se radi o pouzdanom otkrivanju nepoznatih i poznatih opasnosti od plina, moguće je osloniti se na prijenosnu i stacionarnu tehniku detekcije plina iz Drägera kao ključni dio za pružanje pouzdanog oblika zaštite radnika, a naravno i zaštite postrojenja. „Upravljanje kontrolom pristupa uz pomoć smartphone uređaja“, tema je o kojoj je govorio Mladen Gunjević,iz Špica Sustavi d.o.o. Prednost Door Cloud rješenja za kontrolu pristupa u odnosu na konvencionalne sustave je činjenica da više ne morate brinuti oko serverskog okruženja i svih aktivnosti koje su potrebne da bi sustav radio ispravno 24/7. Poboljšanje sigurnosti je u svim segmentima poslovanja jedan je od najbitnijih faktora. Internetska sigurnost ne samo da funkcionira već možemo reći da su neki od najstrože čuvanih sustava spojeni na Internet. Zapravo je internetska sigurnost najnaprednije područje sigurnosti. Ista sigurnosna rješenja koja se upotrebljavaju za internet bankarstvo koriste se i za kontrolu pristupa u oblaku. Pogodnost korištenja sustava temeljenog na oblaku je pristup informacijama s ciljem otklanjanja incidenata u bilo kojem trenutku s bilo kojeg mjesta. Primanje alarma u realnom vremenu omogućava korisniku da pristupi incidentu online, koordinira se s drugim kolegama te na licu mjesta riješi ili eskalira situaciju. Fleksibilnost sustava puno je veća kod cloud rješenja zato što je puno lakše i jeftinije dodavati nove točke unutar samog objekta ili neke nove lokacije bez potrebe postojanja komunikacijskog tunela između servera i krajnje pristupne točke. Administraciju sustava može u potpunosti izvršiti korisnik sustava, pružatelj usluge ili se sustav može omogućiti zajedničko korištenje. Smanjenje troškova je poznata činjenica prelaskom na cloud, troškovi se smanjuju pretvaranjem IT imovine u usluge. Naime, s cloudom serveri snažnog hardvera i složena IT infrastruktura odlaze u povijest. Korisnicima će biti dovoljan smartphone ili home računalo te internetska veza putem kojih će se povezivati s cloud servisom. Cloud je sve popularniji i u Hrvatskoj te je, prema podacima Eurostata, naše gospodarstvo jedno od deset najboljih u Europskoj uniji po korištenju clouda, dok prema podacima Državnog zavoda za statistiku cloud koristi 37% tvrtki. Do sada su sustavi kontrole pristupa bili u vlasništvu korisnika. Cijeli sustav uključujući hardware i software se morao kupiti, instalirati, montirati, podesiti i pustiti u rad uz naravno poštivanje svih instalacijskih preduvjeta na strani serverske infrastrukture. Ovakav aranžman uključuje početna ulaganja u hardware i software, instalaciju, održavanje i upravljanje sustavom. Sve to oduzima dragocjene financijske i organizacijske resurse udaljavajući korisnika od njegove osnovne djelatnosti. Cloud rješenje prenosi servere i aplikacijske usluge u oblak, gdje se nalazi tim stručnjaka koji svakodnevno brinu o podacima. Ova paradigma je poznata u IT sektoru pod nazivom SaaS - Sigurnost kao usluga. Za korisnike postoje dvije velike prednosti, jedna je niža cijena zbog manjeg početnog ulaganja i organizacijski teret. Druga je veća kvaliteta usluge, budući da oko sustava brine tim stručnjaka. Outsourcing je poslovni model u kojem tvrtke ili javne ustanove radi poboljšanja produktivnosti ustupaju određene, uglavnom sporedne poslove (non core), vanjskim poduzećima koja se njima bave. Kada je riječ o sigurnosti, korisnici već uvelike prenose zaštitu svojih objekata specijaliziranim poduzećima kojima je zaštita imovine glavna djelatnost. Ovaj model postaje sve više prisutan u svijetu. Tijekom stručnog skupa sudionici su imali priliku postavljati pitanja, iznositi vlastita iskustva i komentirati pojedine teme izlaganja, a Stručno-znanstveni časopis „Sigurnost“ predstavio je svoja ovogodišnja izdanja s pozivom na pretplatu za naredno razdoblje,kako bi primjerima iz prakse, znanstvenim i stručnim radovima koji se objavljuju u časopisu doprinosili unapređivanju sigurnosti i zdravlja na radu.Sudionici stručnog skupa pozvani su i na praćenje aktualnih tema na portalu Sigurnost. Vitomir Begović ...
Održan 37. međunarodni A + A kongres za sigurniji i zdraviji rad
2. studenoga 2021.
A + A u Düsseldorfu vodeći je svjetski sajam za osobnu zaštitu, sigurnost na radu i zdravlje na radu - s međunarodnim kongresom i posebnim izložbama. S više od 1000 izlagača,među kojima je bilo i njih 7 iz Hrvatske, međunarodni sajam održan je od 26. do 29. listopada 2021. u izložbenom centru u Düsseldorfu, u organizaciji Basi, Savezne udruge za zaštitu na radu u Njemačkoj i partnera Basija, a okuplja nekomercijalne organizacije iz širokog područja sigurnosti i zdravlja na radu. Tri su ključna tematska područja sajma A+A pod naslovom „A+A Live“. „Sigurnost i sigurnost Innovation Park“, s inovativnim proizvodima i uslugama za osobnu zaštitu, opasne tvari, zaštitu od požara na radnom mjestu i upravljanje katastrofama, „Corporate Health Plaza“ s temom promocije zdravlja na radnom mjestu, upravljanja zdravljem, ravnoteže između posla i života, fitnesa i prevencije droga „WorkPlaceDesign“ s fokusom na proizvodna i uredska radna mjesta, ergonomiju i organizaciju rada. Na kongresu su se sastali akteri i donositelji odluka u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu iz industrije, trgovine, uprave, politike i znanosti. Fokus je usmjeren na aktualne teme kao što su Work 4.0, mogućnosti digitalizacije i umjetne inteligencije za zaštitu na radu, rad u vrijeme pandemije i implementacija Vision Zero. U obilju suvremenih formata događanja raspravljalo se o mobilnom radu, zaštiti na radu u međunarodnim lancima opskrbe, održivosti zaštite na radu i budućnosti rada u Europi i svijetu. Nakon otvaranja, održana je vrhunska, digitalno emitirana panel rasprava o 'novom normalnom' u sigurnosti i zdravlju na radu",čime je započeo A + A kongres i vodeći svjetski sajam. Kongres je otvorila predsjednica Basija Sonje König ,a zatim je dodijeljena Njemačka nagrada za sigurnost i zdravlje na radu koju dodjeljuju Savezno ministarstvo rada i socijalnih pitanja (BMAS), Državno povjerenstvo za sigurnost i zdravlje na radu (LASI) i njemačko socijalno osiguranje od nezgoda (DGUV) , angažiranim tvrtkama i osobama za uzorne i kreativne ideje na ovom području. Od pristiglih 176 prijava , Jedanaest stručnjaka iz udruga, gospodarstva, politike i znanosti odabralo je nominacije za kategorije “Strateško”, “Operativno”, “Osobno”, “Kulturno” i “Pridošlica“. Njemačka nagrada za sigurnost i zdravlje na radu dio je Zajedničke njemačke strategije sigurnosti i zdravlja na radu (GDA). Među gostima bili su visoki predstavnici socijalnih partnera, znanosti, Saveznog ministarstva rada, saveznih pokrajina te direktor njemačkog socijalnog osiguranja od nezgoda (DGUV) dr. Stefan Hussy. Stručnjaci za sigurnost i zdravlje na radu na 37. međunarodnom A + A kongresu razmjenili su iskustva ,stajališta i predložili rješenja za sigurniji i zdraviji rad. Kako želimo oblikovati svijet sutrašnjice, kako želimo živjeti, raditi i poslovati u ovom svijetu, a pritom se ekološki i odgovorno odnositi prema bližnjima i raspoloživim resursima, bili su u središtu više od 25 događanja. Ovogodišnji A + A kongres pružio je sveobuhvatan uvid, kao i rješenja i proizvode za budućnost rada. Oko 80 izlagača predstavilo je koncepte, perspektive i strategije te instrumente i praksu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.Važne teme fokusnog područja Ergonomski dizajn proizvodnih i uredskih radnih mjesta bile su:Ergonomija radnog mjesta, Ergonomija proizvoda, Akustika, Optika, Klima,Organizacija rada i Planiranje rada. U fokusu područja Korporativno upravljanje zdravljem i zaštita zdravlja na radu,bilo je promicanje zdravlja na radnom mjestu, upravljanje zdravljem, ravnoteža između posla i privatnog života, fitness i prevencija ovisnosti.U tematskom području Sigurnost + Sigurnost, fokus je bio na zaštiti od opasnih situacija u svijetu rada; Opasne substance,Osobna zaštitna oprema (PPE),Zaštita od požara i Civilna zaštita. Fokus 37. A + A kongresa bio je na održivoj sigurnosti na radu u budućnosti. Sveukupno, tematska orijentacija slijedila je kulturu prevencije „vizije nula“.Ključna poruka glasi: Usklađenim mjerama moguće je u potpunosti izbjeći teške nesreće na radu i profesionalne bolesti – ili drastično smanjiti njihove posljedice“. Budućnost rada popraćena je brzim tehnološkim razvojem, digitalnom transformacijom koja mijenja način na koji proizvodimo stvari i način na koji se većina usluga isporučuje. Način na koji dobivamo informacije se promijenio. Isto vrijedi i za način na koji komuniciramo jedni s drugima – i kako možemo ili moramo provoditi sigurnost i zdravlje na radu. Zato su na Kongresu u različitim formatima rada (Sjednicama - poludnevna sesija u trajanju od ukupno 3 sata , u dva bloka od po 80 minuta, s pauzom od 20 minuta ; Razgovor ili prezentacije na određenu temu u obliku (ključnog) predavanja u trajanju od 20 ili 40 minuta uključujući raspravu; Panel uravnoteženu raspravu o konkretnoj temi, u trajanju od 40 ili 60 minuta; Interaktivni format unutar sesije, na temelju glavne teme u trajanju od 40 ili 60 minuta; Poster prezentacije kojima je omogućeno predstavljanje novih rezultata ili projekata u tijeku u obliku (digitalnog) postera; Radionice kao intenzivna praktična sesija usredotočena na znanje o određenoj temi ili specifičnim vještinama u trajanju od 80 ili 160 minuta i pauzom; Sesija umrežavanja koja je otvorena za sve posjetitelje kongresa i gdje je vaša tema predmet razgovora i proširivanja mreže zaštite na radu; Inovacijsko područje/tržište mogućnosti kao mjesto namijenjeno predstavljanju organizacija, inicijativa i projekata prvenstveno konceptualne prirode u području sigurnosti i zdravlja na radu, te njihovo umrežavanje. Kroz navedene raznolike i poticajne formate rada Kongresa otvorene su ključne teme za sadašnjost i budućnost sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.Kako se sadašnji sigurnosni standardi u tradicionalnim poduzećima mogu prilagoditi novim uvjetima? Kako rješavamo pitanje odgovornosti za sigurnost i zdravlje na radu? Kako se u novim, dosad nepoznatim oblicima rada, postavljati, poštivati i nadzirati sigurnosni standardi? Kako njemačko zakonsko osiguranje od nezgode i državna tijela za sigurnost i zdravlje na radu mogu još učinkovitije surađivati? Predstavljena je zajednička njemačka strategija sigurnosti i zdravlja na radu (GDA) s trenutnim fokusom na dobar dizajn rada i prevenciju mišićno-koštanog sustava te sigurno rukovanje kancerogenim opasnim tvarima. Drugi važan aspekt je sigurna i zdrava organizacija mobilnosti, kućnog ureda i mobilnog rada. Radna mjesta trebaju biti dizajnirana tako da budu što ergonomičnija, odnosno radno okruženje (radno mjesto i oprema) treba biti prilagođeno vještinama i karakteristikama radnika. Kako se može optimizirati ergonomija radnih mjesta?, Kakav oblik ima ergonomija u uredu i tijekom rada na daljinu od kuće? Na izložbi je zamjećeno mnoštvo novih rješenja u ponudu osobne zaštitne opreme kao i inovativnih ergonomskih rješenja za uređivanje radnih mjesta, s ciljem bolje i učinkovitije prevencije. Za siguran rad potrebna je sigurna radna oprema. Potreban je učinkovit nadzor tržišta kako bi se osiguralo da se poštuju zahtjevi za sigurnost proizvoda – radna oprema koju nabavljaju i koriste tvrtke mora biti sigurna. Koje specifične aspekte tvrtke moraju uzeti u obzir u praksi pri kupnji sigurne radne opreme?, Koji se koncepti koriste kako bi se osiguralo da je radna oprema koju nabavi odjel nabave tvrtke za određeni zadatak sigurna? Osobna zaštitna oprema omogućuje siguran rad na opasnim radnim mjestima u slučajevima kada nisu moguće organizacijske ili odgovarajuće tehničke mjere zaštite. Korištenje novih materijala te pametnih i inovativnih pristupa omogućuje razvoj rješenja koja značajno poboljšavaju sigurnost i zdravlje na radu.Sudionici kongresa iomali su prilike saznati;Koje su se konvencionalne mjere osobne zaštite pokazale učinkovitima?, Koje se inovacije mogu očekivati da dođu na tržište u bliskoj budućnosti?,Koji su novi proizvodi za osobnu zaštitu stvoreni, primjerice, digitalizacijom (npr. egzoskeleti, pametne naočale, inteligentna OZO) i kako su integrirani u svakodnevne operacije kao dio procjene rizika? Posebnu pozornost u „Parku robotike“ izazvali su egzoskeleti, koji se nazivaju i robotska odijela, te kombiniraju ljudsku inteligenciju s mehaničkom snagom. Podržavaju zaposlenike u fizički zahtjevnim aktivnostima ili kada rade na neergonomskim pozicijama. Egzoskeleti omogućuju zaposlenicima da obavljaju svoj posao na zdrav način,podržavaju mišićno-koštani sustav i tako smanjuju stres.Pružaju olakšanje tijekom fizički zahtjevnih aktivnosti i tako smanjuju izostanke uzrokovane bolešću i gubitke u proizvodnji. Pritisak na rokove i učinak, emocionalni zahtjevi koje predstavljaju zadaci i sukobi na poslu među čimbenicima su koji utječu na zdravlje zaposlenika. Procjena rizika mentalnih stresova otkriva organizacijske slabosti i izvore stresa u poduzećima te omogućuje identificiranje načina na koji se to može ispraviti. Mlade, kreativne, budućnosti orijentirane tvrtke predstavile su publici u „Start up zoni A + A 21“ svoje inovacije iz svih područja sigurnosti i zdravlja na radu, čime su obogatili svjetski sajam novim idejama i rješenjima. Predstavljajući dobru praksu naglašeno je da su mnoge tvrtke usvojile promicanje zdravlja na radnom mjestu kao trajni element unutar svojih organizacijskih mjera sigurnosti i zdravlja.Takav pristup podrazumijeva povezanost unutar tvrtke s drugim zdravstvenim uslugama i funkcijama, posebno sigurnošću i zdravljem na radu i upravljanjem korporativnom integracijom, kako bi se formirao integralni pristup upravljanju zdravljem tvrtke. Digitalnu transformaciju prate novi oblici stresa – ali i brojne prilike. Uz sredstva koja su nam sada na raspolaganju za automatsku interpretaciju ogromnih količina podataka, u mogućnosti smo simulirati situacije koje se odnose na sigurnost i razviti prikladna rješenja za njih. Umjetna inteligencija, na primjer, sada je dobro uspostavljena u društvu i svijetu rada i koristi se u mnogim područjima za pojednostavljenje ili ubrzanje radnih procesa.Promjene koje umjetna inteligencija donosi društvu i svijetu rada, te koje smjernice su potrebne da bi umjetna inteligencija bila sigurna, transparentna i razumljiva,izazov je daljnjeg timskog stručnog rada. Tehnička sigurnost je kamen temeljac zaštite na radu. Bez obzira na digitalnu transformaciju i nove oblike zapošljavanja, ona ostaje u središtu sigurnog i zdravog rada. Ugrađivanje sigurnosti i zdravlja na radu u sustave upravljanja tvrtkom, te cjelovito sagledavanje radnih uvjeta u procjeni rizika, doveli su do suvremenog shvaćanja sigurnosti i zdravlja na radu.Zato je potrebno i dalje primjenjivati praktične koncepte za tehničku sigurnost i preventivne mjere u radnom okruženju, te osigurati uvjete za moderno upravljanje zaštitom na radu. Nesreće na putovanju na posao i poslovnim putovanjima te na radnom mjestu u prometu su česte i potencijalno pogađaju zaposlenike, tvrtke i javne ustanove.I u Hrvatskoj svake godine prijavljuje se od ukupnog broja oko 15 posto ozljeda na radu nastalih u prometu.Na Kongresu je istaknuto da su potrebne dodatne aktivnosti za promicanje ispravnog ponašanja zaposlenika na njihovim putovanjima na posao i s posla, odnosno na službenim putovanjima, te korištenje prednosti digitalizacije kroz nabavu i korištenje suvremenih pomoćnih sustava u vozilima. I na kraju nekoliko riječi o organizatoru ovako značajnog i reprezentativnog događanja. Misija Basi - Savezne udruge za zaštitu na radu je pružanje podrške komunikaciji i suradnji, između članova Basi-a, kao i unutar zajednice sigurnosti i zdravlja na radu u cjelini; stvaranje platforme za raspravu o novim razvojima i temama u vezi s sigurnosti i zaštite zdravlja na radu;otvaranje foruma za razmjenu mišljenja između institucija u oblasti zaštite na radu;promicanje zabrinutosti za sigurnost i zdravlje na radu u široj javnosti, u političkom diskursu i u srodnim područjima;podrška regionalnim aktivnostima te promicanje i udruživanja iskustava na međunarodnoj razini. Značajno je da su partneri kongresa, koji se održava svake dvije godine, Međunarodna organizacija rada (ILO), Međunarodna udruga socijalne sigurnosti (ISSA), Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA), te sve veći broj međunarodnih profesionalnih udruga. Analizirajući organizaciju i sadržaj ove manifestacije može se konstatirati da su s jasnom daljnjom razvojnom vizijom na tom tragu mnoge aktivnosti „ u malom“ pokrenute u Hrvatskoj u vrijeme djelovanja javne ustanove; Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kao npr.organizacija prve nacionalne javne kampanje, dodjela nagrada tvrtkama za postignuća u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, zatim, dodjela priznanja za promicanje ovog područja u medijima,održani su mnogobrojni stručni skupovi s najaktualnijim temama,pokrenuto je sinergijsko djelovanje različitih dionika na smanjivanju ozljeda u prometu,poticane su tvrtke i ustanove na primjenu integralnog modela zdravlja i aktivno sudjelovanje u Nacionalnom programu „Živjeti zdravo“ i modulu „Tvrtka prijatelj zdravlja“,područje zaštite na radu predstavljeno je na različitim javnim manifestacijama,s idejom da se organizira nacionalni sajam s popratnim sadržajima, itd. Na osnovu širokog spektra tema i ponude ,sudjelovanje na skupu u Düsseldorfu moglo se prepoznati kao napredna obuka za stručnjake zaštite na radu i druge operativne aktere - zahvaljujući mnoštvu tema,organizacijskoj i tehničkoj raznolikosti njihove prezentacije i mogućnosti izbora užih interesa. Vitomir Begović ...
Gospodarenje otpadom i zaštita na radu
25. listopada 2021.
U organizaciji Europske poslovne škole (EBUS) u Zagrebu je održan uvodni seminar „U susret zelenoj tranziciji – zaštita okoliša i gospodarenje otpadom“. Nazočnima se uvodno obratio prof.dr.sc. Ivica Katavić ,dekan EBUS-a , koji je istaknuo važnost cjeloživotnog učenja posebno u području zaštite okoliša ,gospodarenja otpadom i zaštite na radu.Upravo je iz tih razloga EBUS pripremio jedinstven i sveobuhvatan program koji omogućava stjecanje potrebnih znanja i kompetencija za učinkovito,odgovorno, sigurno i zdravo gospodarenje otpadom u okviru kružnog gospodarstva. Znanstvenici ukazuju da se ljudsko znanje danas svakih 5 do 10 godina udvostručuje. Da bi poboljšao svoj standard i ugodu življenja čovjek otkriva nove tehnologije i donosi nove proizvode na tržište i u svakidašnji život. To donosi novu kvalitetu njegovom življenju ali, istovremeno, nove tehnologije i novi proizvodi stvaraju i dodatni pritisak na okoliš, a novi proizvodi, moguće, i donose novu, do tada, nepoznatu količinu i vrstu otpada iz proizvodnje. Sve to traži trajno obrazovanje za nove izazove u zaštiti okoliša i održivom gospodarenju otpadom, kako pojedinca tako i poslovnih subjekata. Umjesto tzv. linearnog koncepta gospodarenja otpadom uvodi se novi koncept cirkularnog gospodarstva koja se temelji na hijerarhijskoj paradigmi obrnute piramide gdje je baza (najpoželjnije) prevencija stvaranja otpada, a vrh piramide čini zbrinjavanje (odlaganje) otpada (najmanje poželjno) ili paradigma pet nivoa. Dr.sc.Julije Domac, posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu,naglasivši važnost ove teme za svijet,EU i Hrvatsku,budući su zelena tranzicija i zeleni plan temelj svih budućih politika EU, te je podržao uvođenje posebnog obrazovnog programa namijenjenog stručnom usavršavanju poslodavaca i njihovih zaposlenika. U nastavku radnog dijela programa izlaganja su održali prof.dr.sc. Esad Prohić, autor novog priručnika „Zaštita okoliša i održivo gospodarenje otpadom“, prof. Branko Pavlović i konzultant Vitomir Begović.Teme njihovih izlaganja odnosile su se na legislativu i praksu ,te okvirni sadržaj nastavnog plana i programa stručnog usavršavanja koje započinje za prvu grupu polaznika krajem ove godine u Europskoj poslovnoj školi u Zagrebu , i odvijati će se kontinuirano. Novi oblici rada koji se razvijaju kao odgovor na klimatske promjene, takozvani „zeleni poslovi“ (npr. energetski sektor, otpad i recikliranje), kao i nove tehnologije dizajnirane za zaštitu okoliša (npr. električna vozila i strojevi koji koriste alternativne izvore energije) mogu rezultirati novim rizicima za radnike. Prijelaz na kružno gospodarstvo (model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna - duža - vrijednost proizvoda) temeljni je cilj EU -a za postizanjem ugljične neutralnosti do 2050. godine. Nove tehnologije i novi proizvodi stvaraju i dodatni pritisak na okoliš, a novi proizvodi, moguće, i donose novu, do tada, nepoznatu količinu i vrstu otpada iz proizvodnje. Sve to traži trajno obrazovanje za nove izazove u zaštiti okoliša i održivom gospodarenju otpadom,a time i za sigurnost na radu. Novi program obrazovanja uz osnove gospodarenja otpadom za povjerenike i njihove zamjenike , uključuje i šire obrazovanje, primjerice upoznavanja s osnovama zaštite okoliša, legislative u zaštiti okoliša i gospodarenja otpadom u EU i RH, integralnim pristupom okolišu, osnovama akreditacije i ISO standarda, izrade Plana upravljanja okolišem i Studije utjecaja na okoliš, i slično, te mjerama sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Program će se realizirati kroz pet (5) modula (nastavnih cjelina (jedinica). Polaznici mogu upisati svih pet modula (što se preporučuje ) ali omogućiti će se i upisi prema osobnim potrebama i interesima jednog ili više modula. Zakonodavac je donio nekoliko važnih zakona i podzakonskih provedbenih akata koji obvezuju poslodavce u poštivanju pravila održivog razvoja i zaštite okoliša ,održivog gospodarenja otpadom, a što uključuje i provedbu preventivnih mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. U Strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021. – 2027.utvrđeni su ključni prioriteti i mjere potrebni za poboljšanje zdravlja i sigurnosti radnika u sljedećim godinama u kontekstu postpandemijskog svijeta obilježenog zelenom i digitalnom tranzicijom, gospodarskim i demografskim izazovima te promjenom poimanja tradicionalnog radnog okruženja. Na skupu je naglašeno da su zaštita na radu, zaštita okoliša i održivo i savjesno gospodarenje otpadom nedjeljivi dijelovi cjeline odgovornog upravljanja kompanijom, koja, uz poštovanje zakonskih odredbi, pozicionira kompaniju na tržištu kao odgovornu kompaniju koja poštivanjem i usvajanjem najnovijih znanja iz područja zaštite na radu, zaštite okoliša i održivog gospodarenja otpadom povećava i vrijednost svojeg proizvoda na tržištu ali i konkurentnost kompanije u tržišnoj utakmici. Vitomir Begović ...
U ozračju COVID-19 održana video konferencija o zaštiti na radu
30. studenoga 2020.
U organizaciji EuroEduke i ZITEL-a 27.listopada održana je video konferencija na temu "Strateško planiranje zdravog radnog mjesta u ozračju COVID-19". Moderator konferencije i panel rasprave bio je Bruno Štajner. O "Strateškim ciljevima,nacionalnom planu zaštite na radu,donesenim i novim propisima" govorio je Jere Gašperov. Nacionalni plan zaštite na radu bit će dio Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje 2021.-2027. godine, u sklopu Programa Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024., sve u cilju očuvanja radnih mjesta i socijalne sigurnosti.Strateški ciljevi prijedloga Nacionalnog plana zaštite na radu su: sustavno unaprjeđivanje sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, osoba na radu i samozaposlenih osoba, sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom.Glavni prioriteti u njihovoj provedbi su :zajamčiti sigurno i zdravo radno okruženje,stvoriti socijalno-gospodarsku motivaciju kod svih dionika sustava zaštite na radu za kontinuirano unaprjeđivanje u području sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu ,utjecati na produljenje radnog vijeka te osigurati aktivno starenje,u najvećoj mogućoj mjeri izbjeći prijevremeno i trajno isključivanje radnika iz radnog procesa i s tržišta rada.Posebni ciljevi prijedloga Nacionalnog plana zaštite na radu su sljedeći:kontinuirano smanjivanje stope ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, s naglaskom na bolesti izazvane opasnim kemikalijama, a posebno karcinogenim i mutagenim tvarima,unaprjeđivanje djelovanja i rada te međusobne suradnje dionika sustava zaštite na radu kod poslodavca,umrežavanje institucionalnih dionika radi praćenja podataka i stanja za poboljšanje razine sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, s ciljem donošenja daljnjih politika i uspostava mehanizama za poticanje poslodavaca za uspostavu sustava upravljanja sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu.U cilju provedbe posebnih ciljeva, definirane su i konkretne mjere i njihove aktivnosti kao i rokovi za provedbu. U nastavku se osvrnuo na propise zaštite na radu donesene u prethodnom razdoblju;Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o izradi procjene rizika,Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada i Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim štetnostima na radu.Najavio je pripremu novih propisa:Prijedlog pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o zaštiti radnika od izloženosti opasnim kemikalijama na radu, graničnim vrijednostima izloženosti i biološkim graničnim vrijednostima i Prijedlog pravilnika o uporabi osobne zaštitne opreme. dr.med.Tamara Radošević,spec.medicine rada i sporta u svojem izlaganju na temu "Novosti u provođenju specifične zdravstvene zaštite i COVID-19 kao profesionalna bolest", osvrnula se na Zakon o listi profesionalnih bolesti i Pravilnik o posebnim uvjetima rada. U 2019. godini priznatih profesionalnih bolesti je bilo 135, od toga 76 su bile bolesti uzrokovane azbestom.Od preostalih 59, bilo je 8 zaraznih bolesti.Dosad je neslužbeno pristiglo oko 150 prijava profesionalne bolesti COVID-19 (službeni podaci će se znati početkom sljedeće godine).Vezano za aktualnu pandemiju,razmatraju se sve rizične skupine zanimanja, a ne samo one koje su okarakterizirane točkom 56. Sukladno praksi drugih europskih zemalja, uzima se u obzir i zaraza od kolege na radnom mjestu (zdravstvo!). Zatim je podsjetila na simptome COVID-19: temperatura i/ili zimica (99%),kašalj (59%),poteškoće disanja (31%),umor (70%),bolovi po tijelu i mišićima (35%),gubitak apetita (40%),glavobolja,gubitak okusa ili mirisa,bol u grlu,zaštopan nos ili curenje iz nosa,mučnina,povraćanje i proljev.U težim oblicima bolesti postoje i komplikacije koje zahvaćaju pojedine organske sustave:krvožilni: upala srčanog mišića (miokarditis) ,dišni: abnormalnosti plućne funkcije (najčešće uslijed fibroze pluća),mokraćni: akutna bubrežna ozljeda,kožni: osip, gubitak kose,živčani: problem s osjetom njuha i okusa, problem saspavanjem, poteškoće koncentracije, problem s pamćenjem, psihički: depresija, anksioznost, promjene u rasploženjima.Moguće komplikacije su: upala pluća,akutni respiratorni distres sindrom(ARDS),akutno oštećenje jetre,akutno oštećenje srca,superinfekcija i septički šok i akutno oštećenje bubrega. Rizčne skupine su :starija životna dob,oboljeli od raka,kronična bubrežna bolest,neka srčana stanja (kardiomiopatije i sl.),imunokomptimitirana stanja,debljina, trudnoća,pušenje i diabetes mellitus tip 2.Pored toga postoje i posebno rizične skupine:osobe koje su transplantirale solidne organe, osobe s određenim malignim bolestima,osobe s teškim bolestima dišnog sustava ,osobe s rijetkim bolestima koje značajno povećavaju rizik od infekcija,osobe koje primaju visoke doze imunosupresivnih lijekova, osobe koje trebaju pomoć pri disanju uključujući kisik, sukciju, neinvazivnu ventilaciju ili profilaktički primaju antibiotike zbog ponavljajućih infekcija dišnog sustava,trudnice sa teškom srčanom bolešću,osobe sa određenim srčanim bolestima,druge osobe koje se klasificiraju kao izrazito vulnerabilne na temelju kliničke procjene izabranog liječnika ili kliničara. Rizične skupine radnika mogu zatražiti potvrdu o svojem zdravstvenom stanju od obiteljskog liječnika ili specijaliste medicine rada i sporta kako bi u dogovoru s poslodavcem regulirali mogući način rada.Ukazala je i na osnovne zaštitne mjere za opću populaciju. Za prijavu profesionalne bolesti potrebna je dokumentacija:obrazac za prijavu profesionalne bolesti ispunjen od strane poslodavca i obiteljskog liječnika,mišljenje nadležnog specijalista medicine rada, medicinska dokumentacija,potvrda poslodavca i izjava osiguranika. O temi "Zdrava radna mjesta zaustavljaju epidemiju" govorio je konzultant Vitomir Begović. Zaštita radnika od bolesti, oboljenja i povreda na radu , navedeno je kao jedno od prioritetnih područja djelovanja u preambuli Ustava Međunarodne organizacije rada od osnivanja ove organizacije (1919.), i ostaje relevantno i danas. Nacionalna kultura zaštite na radu i zaštite zdravlja je ona u kojoj se pravo na sigurno i zdravo radno okruženje poštuje na svim razinama, gdje vlade, poslodavci i radnici aktivno surađuju u stvaranju sigurnosnog i zdravog radnog okruženja kroz definiranje prava, obveza i odgovornosti i gdje su ključni prioritet mjere prevencije. Na nacionalnom nivou, izgradnja i održavanje kulture prevencije u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu, zahtijeva primjenu svih raspoloživih sredstava kako bi se povećala svijest, znanje o opasnostima i rizicima i razumijevanje njihove prevencije i kontrole. Tehnološki i komunikacijski napredak mijenja način života i rada, pa sve više prostora i na razini Europe dobiva mogućnost rada izvan sjedišta poslodavca. Unatoč prednostima koje digitalni rad donosi, stvara i niz izazova povezanih sa sigurnošću i zdravljem - posebno, između ostalih, na područjima ergonomije i mentalnog zdravlja. U sklopu sveobuhvatne borbe protiv COVIDA-19, mjere fizičkog distanciranja uvedene su u većini država članica, te se radnike potiče ili obvezuje da rade od kuće, ako im to dopušta priroda njihova posla. Većina tih radnika prvi put radi na daljinu i njihovo radno okruženje vjerojatno ima mnogo nedostataka u odnosu na njihovo radno mjesto. U kojoj se mjeri kućno okruženje može prilagoditi, ovisit će o uvjetima u kojima radnik živi te vremenu i resursima koji su na raspolaganju za prilagodbe. U takvim okolnostima poseban problem predstavlja očuvanje mentalnog zdravlja.Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije iz 2004. godine mentalno zdravlje se definira kao 'stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici'. Pandemija COVID-19 više je nego ikada prije istaknula važnost sigurnih i zdravih radnih mjesta za funkcionalno društvo. Bilo da se radi o zaštiti ključnih radnika (od radnika koji pružaju zdravstvene usluge i usluge skrbi, radnika u javnom prijevozu, pa sve do radnika u prehrambenoj industriji) ili o smanjenju rizika za radnike na daljinu, ili pak o smanjenju prijenosa virusa unutar zajednice, sigurnost i zdravlje na radu u svakom je slučaju od presudne važnosti. Zbog porasta zaraza i kako bi se učinkovito kontroliralo širenje zaraza u narednim tjednima, važna je suradnja i poslodavaca i specijalista medicine rada i sporta, prije svega u pomaganju i koordinaciji rada s poslodavcima i njihovim odjelima za ljudske resurse u upravljanju daljnjim širenjem zaraze. Kao i u normalnim radnim uvjetima, identifikacija i procjena rizika u fizičkim i psihosocijalnim radnim okruženjima početna je točka za upravljanje sigurnosti i zdravljem na radu u okviru mjera protiv bolesti COVID-19. Potrebno je usmjeriti pozornost i na radnike čiji bliski članovi obitelji spadaju u visokorizičnu skupinu te uspostaviti i praksu pružanja potpore radnicima koji možda pate od tjeskobe ili stresa. Naime, nakon ozdravljenja radnici se vraćaju na posao, možda su proživjeli traumatične događaje kao što su teška bolest ili smrt rođaka ili prijatelja, imaju financijskih poteškoća ili problema u osobnim odnosima .Moguće je da su radnici zabrinuti zbog veće mogućnosti zaraze na radnom mjestu i možda se ne žele vratiti na posao. Važno je razumjeti njihovu zabrinutost, ohrabriti ih, pružiti im informacije o poduzetim mjerama i potporu. Od 27. listopada 2020. svim poslodavcima je preporučeno: smanjiti fizički kontakt između zaposlenika, kad god je to moguće; uvesti rad od kuće, kad je to moguće s obzirom na narav posla; uvesti klizno radno vrijeme gdje je to moguće; organizirati rad u smjenama, odnosno skupinama gdje je to moguće i smanjiti broj fizičkih sastanaka na najmanju moguću mjeru. Istovremeno za uspješnu cjelovitu prevenciju važno je odgovorno ponašanje i pridržavanje svih mjera zaštite i u slobodno vrijeme, kako bi se ostvario sinergijski učinak i spriječilo širenje zaraze u radnim sredinama. Zakon o radu u Republici Hrvatskoj omogućava da radnik u radnom odnosu poslove ne obavlja (samo) u prostorijama poslodavca već i na drugim mjestima. Takav rad se prema Zakonu o radu naziva radom na izdvojenom mjestu rada odnosno riječ je o radu koji se obavlja kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca. Izdvojeno mjesto rada je također mjesto rada i poslodavac je na istom obvezan primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti na radu i propisa donesenih na temelju njega, bez obzira na učestalost i trajanje rada na tom mjestu rada. Dakle, za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca sklapa se ugovor o radu u skladu s odredbom članka 17. Zakona o radu, te stranke takvog ugovora o radu trebaju osobito voditi računa o ugovorenom mjestu rada koje predstavlja obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu. Budući se u pravilu kod rada od kuće radi o uredskim poslovima i radu s računalom poslodavac bi, po pitanju prevencije, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu trebao osigurati radniku odgovarajuće uvjete prema Zakonu o radu, Zakonu o zaštiti na radu i Pravilniku o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom a manje se pozivati na izmijenjeni Pravilnik o izradi procjene rizika, primjenjujući višu razinu zaštite od minimalno propisanih. Naime, Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu i njegovi provedbeni propisi propisuju minimalne zahtjeve zaštite na radu, ali ne utječu na primjenu povoljnije zaštite na radu, ako je ista ugovorena drugim aktima. Kolektivnim ugovorom ili Sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem ( ili Pravilnikom o radu i Pravilnikom o zaštiti na radu), te ugovorom o radu, moguće je uvažavajući specifičnosti normativno kvalitetno urediti rad na izdvojenom mjestu rada, neovisno o njegovom vremenskom trajanju. Istovremeno, aktualni problemi s COVID-19 ne smiju dovesti do zanemarivanja svih ostalih ugroza prisutnih na mjestima rada. Značajan broj različitih rizika nalazi se svakom u radnom okružju o čemu svjeoče dosadašnji i novi rizici, kao i problemi s rastom oboljelih od raka, mišično-koštanih poremećja, psihosocijalnih bolesti i dr. Pokazatelji o bolestima povezanima s radom, izostancima s rada, stanju zdravlja radne populacije, kao i ljudi nakon odlaska u mirovinu u trećoj životnoj dobi, te nužnost sveobuhvatne borbe protiv COVIDA-19, zahtijevaju primjerenu reakciju. Promocija zdravlja na radnom mjestu podrazumijeva zajednički trud poslodavaca, radnika i hrvatskog društva na stvaranju sigurnog mjesta rada, poboljšanju zdravlja i dobrobiti na radnom mjestu, kao posebnog društvenog interesa.U zauzimanju za ostvarivanje te zadaće osobito je važno strateško planiranje kao postupak stvaranja dugoročnog plana o tome kako postići krajnje ciljeve. Iz tog plana proizlaze godišnji operativni planovi kojih sastavni dio treba biti i područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu s odgovarajućim financijskim okvirom i potrebnim resursima, zaključio je Vitomir Begović . "Inspekcijski i interni nadzor i obveze poslodavca prema tijelima nadzora" bila je tema izlaganja Damira Đurđevića.Inspekcijski nadzor inspektora rada osim uobičajenih točaka nadzora uključuje i nadzor u provođenju mjera za suzbijanje širenja bolesti Covid-19 uzrokovane koronavirusom SARS.CoV-2.Nadzor u provođenju mjera za suzbijanje širenja bolesti Covid-19 podrazumijeva: provjeru da li je Procjena rizika ažurirana sa okolnostima na bolest Covid-19, da li su dostupne obavijesti i upute, da li su osigurana sredstva za dezinfekciju, da li je u zatvorenim radnim prostorima osiguran preporučen razmak između radnika,da li se vodi evidencija o posjetiteljima.U slučaju ne provođenja mjera zaštite na radu, Zakonom su propisane kaznene odredbe kako za pravnu osobu tako i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Vlada Republike Hrvatske na prijedlog MUP-a donosi:Nacionalnu strategiju zaštite od požara za razdoblje od 2013. do 2022. godine, Nacionalni plan djelovanja zaštite od požara i Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH.Prilikom inspekcijskog nadzora iz područja zaštite od požara osim uobičajenih točaka nadzora naglasak je na kontroli provođenja mjera za suzbijanje širenja bolesti Covid-19 uzrokovane koronavirusom SARS.CoV-2. Nadzor u provođenju mjera za suzbijanje širenja bolesti Covid-19 podrazumijeva: da li su dostupne obavijesti i upute ,da li su osigurana sredstva za dezinfekciju, da li je u zatvorenim radnim prostorima osiguran preporučen razmak između radnika, da li se vodi evidencija o posjetiteljima.U slučaju ne provođenja mjera zaštite od požara, Zakonom su propisane kaznene odredbe kako za pravnu osobu tako i odgovornu osobu u pravnoj osobi. Isto se odnosi i na neprovođenje mjera i preporuka Stožera civilne zaštite. Prilikom inspekcijskog nadzora sanitarnog inspektora osim uobičajenih točaka nadzora, prednost ima nadzor nad provođenjem mjera za suzbijanje širenja bolesti Covid-19 uzrokovane koronavirusom SARS.CoV-2.U novonastalim okolnostima naglasak je na: Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti Novčanom kaznom u iznosu od 8.000 do 15.000 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako se ne pridržava sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti (izolacija, samoizolacije, karantena).U svrhu zaštite od bolesti Covid-19 uzrokovane koronavirusom SARS.CoV-2 potrebno je pridržavati se preporuka Stožera civilne zaštite i naputaka sanitarne inspekcije. Od 13.10.2020. na snazi je Odluka Nacionalnog stožera civilne zaštite prema kojoj bi pravne osobe u Hrvatskoj mogle dobiti novčane kazne od 20.000 do 70.000 kuna ako se ne pridržavaju odluka Nacionalnog stožera.Posebno je potrebno voditi brigu:osiguravanju minimalne udaljenosti između osoba,kontroli (mjerenje temperature) i evidenciji posjetitelja,osiguravanju sredstava za dezinfekciju ruku,postavljanju uputa i obavijesti vezanih za bolest Covid-19 i kontroli nošenja maski kao i da radnici sa sumnjivim (potencijalnim) simptomima ne dolaze na posao dok se ne utvrdi stvarno stanje. Poslodavac u svakom trenutku mora biti spreman za inspekcijski nadzor (redovni, izvanredni).U slučaju teže ili smrtne ozljede na radu, u slučaju požara na sredstvima rada, dežurni inspektor u vrlo kratkom vremenu izlazi na teren.Priprema za inspekcijski nadzor obavlja se puno prije nego inspektor pokuca na vrata.Pripremu za inspekcijski nadzor obavlja poslodavac (kod malih poslovnih subjekata),ovlaštenik poslodavca kroz izvršavanje svakodnevnih aktivnosti,stručnjak zaštite na radu (prilikom internih nadzora) i specijalist zaštite okoliša. Osobito je važan unutarnji nadzor koji se provodi obilaskom mjesta rada. Prilikom unutarnjeg nadzora potrebno je utvrditi, ukloniti ili nadzirati štetne utjecaje na radnom mjestu.Prilikom unutarnjeg nadzora potrebna je suradnja: stručnjaka zaštite na radu,poslodavca ili njegovog ovlaštenika,poslovođe ili neposrednog rukovoditelja, povjerenika radnika za zaštitu na radu i specijaliste zaštite okoliša.Kontrolne liste su pomoćno sredstvo za kontrolu i ocjenu:radnog okoliša,uvjeta i načina rada,sredstava rada i dr. O “Osigravateljnim aspektima zaštite na radu” govorio je Ante Karamatić.Osiguranje je način da smanjite mogući financijski gubitak ili nevolju.Pomaže nam da platimo troškove uslijed neočekivanih događaja rizika koji ugrožavaju naš život, zdravlje ili imovinu. Svrha osiguranja je zaštita od posljedica budućih, iznenadnih štetnih događaja, neovisnih o volji ugovaratelja ili osiguranika. Tržište osiguranja u Republici Hrvatskoj obuhvaća 27 društava za osiguranje, kao i društva za zastupanje u osiguranju, obrte za zastupanje i obrte za zastupnje u stanicama za tehnički pregled te banke koje su ovlaštene za zastupanje u osiguranju kao i Hrvatsku poštu. Dvije su osnovne skupine osiguranja:životno i neživotno.Životno osiguranje je dugoročna štednja, uz istovremeno osiguranje za nepredviđene slučajeve u životu, bilo da se radi o iznenadnoj bolesti, nesposobnosti za rad ili smrti osiguranika. Premija životnog osiguranja može vam poslužiti i kao instrument osiguranja kod uzimanja kredita ili za pozajmicu. Neživotna osiguranja dijele se na sljedeće vrste osiguranja:osiguranje od nezgode, zdravstveno osiguranje, kasko osiguranje cestovnih i drugih vozila i ostala osiguranja imovine. Kod zdravstvenog osiguranja i osiguranja od ozljeda i bolesti osiguranjem mogu biti pokrivene posljedice nastanka ozljede (invaliditet i smrt) i liječenje u bolnici po danu kao i kućna njega. Sam nastanak npr. teških ili neizlječivih bolesti je predmet na policama životnih osiguranja. Životna osiguranja u pokriću za smrtne slučajeve uzrokovana virusom SARS COVID-19, kao i bilo kojom drugom bolesti, nema isključenja.Bolest uzrokovana virusom SARS COVID-19, koronavirus u vrijeme proglašene pandemije kod pojedinih proizvoda imaju isključenja pa je potrebno dodatno obratiti pažnju (inozemno putno). Kako bi bila zadovoljena svrha zaštite i osiguravanja trebaju biti zadovoljena načela:Odštetno načelo nadoknade štete i/ili isplate ugovorenog iznosa ovisno o kojoj je vrsti osiguranja riječ;načelo dobre vjere tj. nužna razina povjerenja između ugovornih strana; načelo savjesnosti i poštenja;načelo osigurljivog interesa, što znači da Ugovor može sklopiti svaka osoba ili se može sklopiti u korist svake osobe koja ima opravdani (materijalni) interes na predmetu osiguranja, ili može očekivati da će ga imati, u trenutku nastupa osiguranog slučaja;načelo subrogacije tj. prava oštećenika (osiguranika) prema štetniku prenose se na osiguratelja u visini isplaćene osigurnine. Prijenos prava osiguranika na osiguratelja nakon isplate osigurnine; osiguratelj stupa na mjesto osiguranika.To su slučajevi kada naknade i sva prava osiguranika (banke) koje je imao prema osobi (korisniku kredita) koja je odgovorna za štetu, budući ista nije po ugovoru o kreditu ispunila svoju obvezu. Krešimir Rožman izlaganje je usmjerio na temu "Strategija rada od kuće kroz Zakon o radu u ozračju COVID-19". Naglasio je da se rad kod kuće prije epidemije COVID-a 19 malo u Hrvatskoj koristio, iako ima niz prednosti za radnike i poslodavce, iako naravno ima i svojih nedostataka. Epidemija COVID-a 19 sve je promijenila. Ograničavanje kretanja, sigurnosne mjere izbjegavanja kontakata, traženje Stožera civilne zaštite RH da se radi od kuće, a na koncu i potres u Zagrebu koji je poslovne prostorije nekih poslodavaca učinio neupotrebljivim, dovelo je da masovnog korištenja rada od kuće. Tako se u ovome trenutku većina poslova koji se mogu obavljati od kuće i stvarno obavljaju na taj način. Kod toga u ogromnoj većini ugovor za rad kod kuće nije sklopljen sukladno Zakonu o radu, nisu potpisani posebni ugovori o radu odnosno aneksi ugovora o radu za rad na izdvojenom mjestu rada kako to traži članak 17. Zakona o radu. Umjesto toga takav rad počeo se najčešće odvijati na temelju jednostranog naloga – odluke poslodavca, koje su naloge radnici jednostavno prihvatili.Međutim, postoje tri nužna praktična preuvjeta rada od kuće : podobnosti samoga posla koji se treba obavljati, podobnosti radnikovih stambenih uvjeta, posjedovanje nužne opreme tj. sredstava za rad. Vezano za samu vrstu posla, jasno je da postoje poslovi koji se ne mogu nikako obavljati od kuće, npr. poslovi vozača autobusa, poslovi prodavača, medicinske sestre, njegovatelja i sl. Za rad od kuće najpodobniji su svi intelektualni poslovi, poslovi vezani za IT tehnologiju (osim naravno proizvodnje hardwera i instaliranja), razni administrativni poslovi, poslovi telefonske prodaje (call centar) i slično. Međutim, uz današnju tehnologiju obavljaju se i neki poslovi za koje se uobičajeno pretpostavljalo da je nužan neposredni kontakt, kao npr. poslovi nastave na svim razinama (osnovno, srednje i visoko obrazovanje). Radnici koji obavljaju prethodno navedene i slične poslove u pravilu u cijelosti rade ono što imaju ugovoreno svojim ugovorom o radu, dakle u pravilu u potpunosti izvršavaju ugovorene poslove, samo ne u prostorijama poslodavca nego kod kuće. Jednostavno, oni normalno rade i obavljaju svoje poslove. S druge strane postoje i poslovi koji se ne obavljaju od kuće po prirodi takvog posla, npr. poslovi domara, čistačice i sl. ali se može dogoditi da takvi radnici trebaju povremeno nešto obaviti u prostorijama poslodavca (u nekim unaprijed određenim terminima ili po potrebi doći nešto popraviti, očistiti i sl.), što znači da su kod kuće gdje stvarno ne rade, ali čekaju na poziv. Iako to nije stvarno rad kod kuće, pa bi se moglo računati da ti radnici ne rade kada su doma nego imaju naknadu plaće sukladno čl. 95. st. 3. Zakona o radu, a rade samo kada su pozvani, poslodavcima je često u praksi najjednostavnije da im sve računaju kao rad, dakle kao i da rade kod kuće, što baš pravno i nije točno. Što se tiče neophodnih stambenih odnosno prostornih uvjeta, u praksi se baš puno ne nailazi na slučajeve da radnici kod kuće ne mogu obavljati poslove koji su podobni za takvu vrstu rada (npr. rad na računalu). Međutim, treba uzeti u obzir da postoji mogućnost da neki radnici jednostavno nemaju odgovarajuće stambene uvjete da bi mogli nesmetano raditi kod kuće. Netko može živjeti u malom stanu s više djece koja sada ne mogu ići u vrtiće odnosno jaslice i praktički ne može normalno obavljati traženi posao. Netko može dijeliti podstanarsku sobu s „cimerima“ pa je isto tako pitanje kako može funkcionirati radom od kuće. I napokon radnik da bi radio od kuće mora imati potrebnu opremu, u pravilu računalo i mobitel te internetsku vezu. Naravno, mogući su i poslovi s puno složenijom opremom, ali to je rijetka iznimka. Posjedovanje računala odnosno laptopa i mobitela danas izgleda tako uobičajeno da se na prvi pogled ne bi trebalo niti dovoditi u pitanje. Međutim, nije tako, neki radnici nemaju računalo odnosno laptop, što im je uvjet za posao, a bez toga ne mogu u najvećem dijelu obavljati svoj posao. Pri tome treba znati da radnici nisu dužni nabavljati opremu koja im je potrebna za rad, nego je to isključivo obveza poslodavca. Radnik bez takve opreme neće moći raditi dok mu je poslodavac ne nabavi, odnosno neće moći raditi većinu poslova, nego samo neki manji dio, npr. javljanje na mobitel, savjetovanje poslodavca i sl. Naravno, nema zapreke da si radnik sam nabavi opremu, za što bi mu sukladno članku 17. st. 1. t. 3. Zakona o radu poslodavac trebao plaćati naknadu za korištenje, ali nabava takve opreme nipošto nije obveza radnika. Na koncu radnik ne mora imati niti potrebna sredstva za takvu kupnju. Zaključno možemo reći da je obavljanje poslova od kuće moguće ako za takav rad postoji prikladna vrsta posla koju radnik obavlja, ako radnik ima stambene i slične uvjete gdje to može obavljati te ako radnik ima potrebna sredstva za rad, opremu i sl. Za rad od kuće sukladno Zakonu o radu, treba se sklopiti posebni ugovor o radu – ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada, kako to regulira članak 17. Zakona o radu. Ovaj ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o takvom ugovoru , osim podataka iz čl. 15. Zakona koje podatke moraju sadržavati svi ugovori o radu, mora sadržavati i dodatne podatke o:radnom vremenu, rokovima, vremenu i načinu nadzora rada i kvalitete obavljanja poslova radnika;strojevima, alatima i opremi za obavljanje poslova koje je poslodavac dužan nabaviti, instalirati i održavati;uporabi vlastitih strojeva, alata i druge opreme radnika i naknadi troškova u svezi s time; naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje poslova;te načinu osposobljavanja i stručnog usavršavanja radnika. Kod ugovora o radu za obavljanje poslova kod kuće radnika ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, također se na odgovarajući način primjenjuje odredba čl. 15. st. 2. Zakona o radu, tj. umjesto podataka o plaći, odmorima i dopustima, otkaznim rokovima i radnom vremenu može u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja. Ugovor za rad kod kuće se ne može sklopiti za obavljanje poslova iz čl. 64. Zakona koji se obavljaju u skraćenom radnom vremenu,na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.“), te drugih poslova za koje je to utvrđeno Zakonom o radu ili drugim zakonom. Zakon također posebno ističe da plaća radnika koji radi kod kuće ne smije biti utvrđena u manjem iznosu od plaće radnika koji u prostorijama toga poslodavca radi na istim ili sličnim poslovima. Isto tako poslodavac je dužan osigurati radniku sigurne uvjete rada, a radnik je dužan pridržavati se svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima. Na ugovor o radu za obavljanje poslova kod kuće ili u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca primjenjuju se odredbe Zakona o radu o: prekovremenom radu, preraspodjeli radnog vremena, noćnom radu i stanci, osim ako to nije drukčije uređeno posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Količina i rokovi za izvršenje poslova koji se obavljaju na temelju spomenutog ugovora ne smiju onemogućiti radniku korištenje prava na dnevni, tjedni i godišnji odmor. Ovo je iznimno važna zaštitna odredba za radnike, jer rad kod kuće bez obzira na to što ugovor o radu mora sadržavati podatak o radnom vremenu i što se ostale odredbe o radnom vremenu primjenjuju ako nije drukčije riješeno ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, ipak faktični ostavlja organizaciju radnog vremena samom radniku, a što je i upravo odgovarajuće ovakvoj vrsti rada. Kako u pravilu dakle nema nadzora radnog vremena za koje redovno i neposredno brine poslodavac, količinom posla i rokovima moglo bi se primorati radnika da radi znatno više od ostalih radnika. Radi toga je, kao što je rečeno, ova odredba iznimno bitna. U ranijem Zakonu o radu bila je propisana obveza poslodavca da o sklapanju ugovora o radu za rad na izdvojenom mjestu rada mora obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada. Prema važećem Zakonu o radu takve obveze više nema što je svakako korisno smanjivanje nepotrebnog administriranja. No, da bi se poštovao Zakon o radu, poslodavci su dužni dostaviti pisanu potvrdu radnicima o sklopljenom ugovoru o radu na izdvojenom mjestu rada, odnosno sklopiti takav pisani ugovor o radu. Sklapanje pisanog ugovora o radu za rad na izdvojenom mjestu rada tj. rada od kuće, je važno jer rad bez pisanog ugovora o radu stvara neoborivu presumpciju da je sklopljen na neodređeno vrijeme, pa bi se radnici nakon prestanka potrebe za radom kod kuće mogli pozivati na nju i odbijati doći raditi u prostorije poslodavca, ,naglasioc je Rožman. "Procjena rizika u okolnosti epidemije i planiranje mjera zaštite na radu" bila je tema izlaganja Kristine Štimac i Marka Štajnera.Nakon pojave pandemije uzrokovane novim koronavirusom 2019. godine (COVID-2019), većina država članica Europske unije (EU) uvela je niz mjera, uključujući one koje utječu na radna mjesta, kako bi se spriječilo širenje bolesti. Svijet rada ozbiljno je pogođen tijekom ove krize, stoga svi dijelovi društva, uključujući poduzeća, poslodavce i socijalne partnere, moraju ispuniti svoju ulogu u cilju zaštite radnika, njihovih obitelji i društva u cjelini.Nalazimo se u vremenu koje od svih nas zahtijeva maksimalnu profesionalnost, strpljivost i sposobnost brze prilagodbe, a to sve podrazumijeva naše odgovorno ponašanje. Provedba sigurnih radnih praksi u cilju ograničavanja izloženosti virusu koji uzrokuje COVID-19 na radnom mjestu najprije zahtijeva procjenu rizika, a zatim provedbumjera u skladu s hijerarhijom te uspostavljanje kontrolnih mjera kako bi se najprije uklonio rizik, a ako to nije moguće, smanjila izloženost radnika na najmanju moguću mjeru. Baš kao u normalnim radnim uvjetima, identifikacija i procjena rizika u fizičkim i psihosocijalnim radnim okruženjima početna je točka za upravljanje sigurnosti i zdravljem na radu u okviru mjera protiv bolesti COVID-19. Kada dođe do promjene u postupku rada poslodavci su dužni ponovno procijeniti rizik i uzeti u obzir sve rizike, uključujući one koji utječu na mentalno zdravlje. Pri ponovnoj procjeni rizika treba obratiti pozornost na sva odstupanja ili situacije koje prouzročuju probleme i kako se time može dugoročno pomoći organizaciji da postane otpornija. Važno je da u reviziji procjene rizika sudjeluju radnici i njihovi predstavnici te ukoliko je moguće da su uključeni i oni koji su zaduženi za sprječavanje rizika ili pružatelja usluga medicine rada. Kao doprinos procjeni potrebno je prikupiti ažurirane informacije od tijela javnog sektora o učestalosti bolesti COVID-19 za odgovarajuće područje rada. Nakon ažuriranja procjene rizika, sljedeći je korak izrada akcijskog plana s odgovarajućim mjerama. Prema hrvatskom zakonodavstvu o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu procjenu rizika potrebno je izraditi za svako radno mjesto i za svako mjesto rada jer je to temeljni dokument za provedbu mjera u cilju zaštite zdravlja radnika pa tako u tom pogledu i procjenu rizika za nCoV 19.Procjena rizika u svakom trenutku mora odgovarati postojećem stanju. Poslodavci i radnici dužni su se pridržavati svih mjera zaštite donesenih od strane Stožera civilne zaštite. Slijedeći opća načela prevencije utvrđena Zakonom o zaštiti na radu, poslodavci su dužni pridržavati se i posebnih mjera. Obveza o osiguranju sredstava zaštite i drugih mjera zaštite odnosi se na poslodavce, dok su radnici dužni iste koristiti i provoditi na propisani način. Kako bi se postigao visok stupanj sigurnosti i zaštite zdravlja radnika, u ovom trenutku potrebna je posebna angažiranost stručnjaka zaštite na radu. Stručnjak zaštite na radu koji kod poslodavca obavlja posao dužan je svakodnevno provjeravati pridržavaju li se radnici propisanih mjera te provoditi češće unutarnje nadzore o čijem rezultatu su dužni upoznati poslodavca.Ukoliko tijekom obavljanja unutarnjeg nadzora uoče ili utvrde nepravilnosti kojima je ugrožena sigurnost i zaštita zdravlja radnika dužni su o tome obavijestiti poslodavca te mu predložiti mjere kojima bi u najbržem mogućem roku otklonile nepravilnosti. Marko Štajner je prikazao da se osim uobičajene metode za procjenjivanje i dokumentiranje procjene rizika, mogu koristiti i interaktivni internetski alati(OiRA –Online interactive Risk Assessment). Procjena rizika učinkovita je samo ako poslodavac i radnici postupaju prema njoj, odnosno prate sve potrebne radnje i redovito ih ažuriraju skuladno promjena unutar organizacije.Važno je izraditi ili ažurirati krizne planove za nepredvidive situacije za slučajeve zaustavljanja i pokretanja poslovanja u budućnosti ( COVID 19 –procjena rizika i smjernice). Cilj jest pomoći poslodavcima i radnicima da ostanu sigurni i zdravi u radnom okruženju koje se zbog pandemije bolesti COVID-19 znatno promijenilo. Iskustvo stečeno tijekom pandemije bolesti COVID-19 može se iskoristiti za izradu ili reviziju postojećih politika i postupaka rada na daljinu. Poduzeća u kojima su sada prvi put uvela rad na daljinu mogla bi razmotriti usvajanje takvog načina rada kao modernu i dugotrajnu radnu praksu, zaključila je Štimac. Nastavno govoreći o planiranju mjera zaštite na radu Marko Štajner je ukazao da je većina tvrtki već ustrojila krizni menadžment te planove nastavka poslovanja kao odgovor na trenutnu krizu. Međutim, „niti jedan plan ne preživljava prvi kontakt s neprijateljem", posebno neprijateljem poput COVID-19. Bitno je oformiti tim od povjerenja i dati mu dovoljno slobodnog prostora za brzo donošenje taktičkih odluka kako bi se zatvorile praznine u planu.Navedeno uključuje:provođenje preventivnih kontrola radi održavanja temeljnih funkcija organizacije,dobro upravljanje komunikacijama - svaki dan izlaze na vidjelo nove ključne informacije;pružanje preciznih operativnih smjernica i postupaka za zaposlenike, poput uputa za ograničavanje izloženosti i planove za izvanredne situacije.Osvrnio se na mjesto rada u uredu i prilagodbu novim okolnostima:stvaranje dovoljne udaljenosti između radnih stanica razmakom između istih, preuređivanje radne stanice, izbjegavanje zagušenja na ulazu / izlazu te kružno kretanje radnika kako bi se izbjegao kontakt radnika. Važne upute i obavijesti potrebno je postaviti na vidljivo mjesto (kod ulaza, pomoćne prostorije i sl.),isto tako i edukacijske plakate, kao i sve važne upute o zaštiti zdravlja Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Epidemiološke službe. Kod rada od kuće također je potrebno da zaposleni brine o ispunjavanju odgovarajućih uvjeta koji se odnose na opremu za rad,radno vrijeme,način komunikacije, organiziranje radnih zadataka,fleksibilnost, smetnje, pauze,praćenje vlastitog napretka,preuzimanje odgovornosti i naravno sigurnost. Poslodavci istovremeno imaju obveze koje uključuju normativno reguliranje rada od kuće, osiguranje opreme i mjera sigurnosti, postavljanje jasnih očekivanja od zaposlenika koji rade od kuće,objasniti očekivanja i ishode, ostvarivari dvosmjernu komunikaciju,imati povjerenja u radnike,pružiti primjere i tražiti povratne informacije. Osiguranje provedbe mjera moraju osigurati poslodavac i ovlaštenik poslodavca,a stručnjak zaštite na radu koji kod poslodavca obavlja posao dužan je svakodnevno provjeravati pridržavaju li se radnici propisanih mjera te provoditi češće unutarnje nadzore o čijem rezultatu je dužan upoznati poslodavca.Ukoliko se tijekom obavljanja unutarnjeg nadzora uoče ili utvrde nepravilnosti kojima je ugrožena sigurnost i zaštita zdravlja radnika dužni su o tome obavijestiti poslodavca te mu predložiti mjere kojima će se u najkraćem mogućem roku otkloniti nepravilnosti. Osobito je važno aktivno primjenjivati usvojeni plana mjera te akcijski plana s odgovarajućim procedurama, pridržavati se uputa koje daje Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske te provoditi Odluke o mjerama zaštite koje on donosi. Utvrđene mjere poslodavci i radnici dužni su, u dijelu koji se odnosi na mjesta rada, primjenjivati kao posebna, odnosno priznata pravila zaštite na radu. Poslodavci i radnici dužni su se pridržavati svih mjera zaštite donesenih od strane Stožera civilne zaštite Slijedeći opća načela prevencije utvrđena Zakonom o zaštiti na radu, poslodavci su dužni pridržavati se i posebnih mjera, istaknuo je Štajner. U završnom izlaganju konzultant Vitomir Begović govorio je o " Zaštiti radnika u COVID-19 okruženju i strateškom pristupu zdravom radnom mjestu". Podsjetio je na nedavnu izjavu poznatog znanstvenika Igora Rudana, koji je upozorio da "Pobjeda COVID-19 neće značiti i kraj naše borbe s pandemijama,moramo biti spremni da bi nas mogla pogoditi i neka opasnija od ove".Navedeno znači da dobar dio mjera prevencije koje sada provodimo treba ostati i nadalje.Prosječno u Hrvatskoj je do sada radilo od kuće oko 1,4 zaposlenih dok je istovremeno na razini EU u tom obliku radilo 5,2 posto radnika , što će se sada a vjerojatno i ubuduće značajno mijenjati, pa uz ostalo treba voditi računa o srazmjernim mjerama sigurnosti i prevencije. Naime, rad na daljinu povećava rizik od obolijevanja od mišićno-koštanih poremećaja,znatan je porast broja radnika koji rade na daljinu i koji se žale na mišićno-koštane poremećaje tijekom pandemije, a potrebno je riješiti i pitanje povezanosti mišićno - koštanih poremećaja i psihosocijalnih čimbenika rizika.Poznato je da dugotrajni rad s računalom dovodi do povećanih napora pri radu: statičkih - dugotrajno sjedenje,dinamičkih - ponavljajući pokreti, napora vida - dugotrajan rad sa zaslonom, psihofizioloških napora- povećani zahtjevi posla i očekivanja nadređenih. Dodatni problemi vezani uz rad od kuće su: izostanak primjene čl.17 Zakona o radu u ugovoru o radu radnika/ce, izdvojenost iz radnog okruženja,socijalna isključenost,nedostak komunikacije, vjerojatnost duljeg rada od redovnog, ometanje u radu od ukućana,vlastita neorganiziranost, neadekvatni i nesigurni radni uvjeti,stres i problemi povezani s mentalnim zdravljem.Kad je u pitanju rad od kuće postoji niz međunarodnih dokumenata koji reguliraju ovo područje (Direktiva o ravnoteži poslovnog i privatnog života (roditeljstvo), Direktiva o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za rad s opremom zaslona 90/270 / EEZ Konvencija MOR-a br.177 o radu kod kuće,Preporuka o radu kod kuće (mjere sigurnosti i zaštite zdravlja), EU okvirni sporazum o radu na daljinu (implementacija u državama članicama kroz: kolektivni ugovor, smjernice i preporuke, legislativu) i Europski stup socijalnih prava). Imamo i dobru praksu dijela članica EU, te aktualne propise u RH (Zakon o radu (NN 93/14.,127/17.,98/19.),Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14.,118/14.,154/14.,94/18.,96/18.), Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05.) i Pravilnik o procjeni rizika (NN 112/14.,129/19.). , koji se odnose i na taj način rada, i koje treba promatrati ali i posebno važno primjenjivati u cjelini bez izuzeća. Primjera radi, u Irskoj zdravstvene i sigurnosne mjere zahtjevaju da poslodavac ima pristup kući kao radnom mjestu radnika. Poslodavac je obvezan osigurati instalacije i održavanje opreme za rad .Ako radnik koristi svoju opremu poslodavac je odgovoran za dodatne sigurnosne rizike .Poslodavac je dužan izraditi procjenu rizika i za rad od kuće uz samoprocjenu rizika radnika. Rad kod kuće dogovor poslodavca i radnika ili posredovanje sindikata.U Švedskoj za rad na određene dane opremu osigurava radnik ako se ne dogovore drugačije.Kod stalnog rada kod kuće za opremu obično nadležan poslodavac, koji ima odgovornost za sigurno radno okruženje,a u vezi toga može zatražiti da uđe u prostorije radnika uz njegovu suglasnost radi uvida. U Hrvatskoj izdvojeno mjesto rada je mjesto rada kod kuće ili drugi prostor koji nije prostor poslodavca (čl.3 st.1 podst.5 i 6 ZZNR).Navedeno znači da je poslodavac obvezan primjenjivati odredbe ZZNR i drugih propisa,neovisno o učestalosti i trajanju rada na izdvojenom mjestu rada. Promjene u naravi posla uzrokuju veći stres i više problema povezanih s mentalnim zdravljem budući je uobičajeno radno mjesto posebno korisno okruženje za intervencije s ciljem promicanja dobrog mentalnog zdravlja U istraživanju portala Moj posao, kao najveće izazove radu kod kuće ispitanici su naveli:nedostatak komunikacije licem u lice s drugim zaposlenicima (65 %),ometanje od strane ukućana (47 %), operativni zadaci koje je teško riješiti od kuće (46 %), nedostatak odgovarajuće tehnologije (32 %), sastanci s klijentima (27 %), nemogućnost samodiscipliniranja (21 %), sastanci unutar tvrtke (18 %). U ovom trenutku potrebno je osigurati sinergijsko djelovanje u svakoj radnoj sredini,kako bi se :zaustavilo širenje bolesti,osiguralo sigurno i zdravo radno okruženje za rad , povećala razina znanja i osvještenosti, primjenjivale preventivne mjere, te ostvarila dnevna suradnja poslodavaca, radničkih predstavnika,stručnjaka ZNR i specijalista medicine rada i sporta. Prilagodba svakog radnog mjesta podrazumijeva ažuriranje procjene rizika, osiguranje potrebnih sredstva za zaštitu,utvrđivanjenje ,provođenje i nadzor mjera prevencije u radnom okruženju, potrebu uključivanja radnika,njihovih predstavnika i ovlaštenika. Za rad od kuće potreban je suglasan dogovor poslodavca i radnika (ugovor o radu,pisane upute,edukacija, primjereni radni uvjeti, odgovarajuća oprema,samoprocjena rizika i mjere prevencije), kao i redovita i učinkovita komunikacija;individualna i grupna uz potrebno razumijevanje i fleksibilnost u odnosu na pojedinca i njegove osobne prilike.U praksi treba težiti primjeni viših standarda sigurnosti na radu od minimalno propisanih (čl.15 ZZNR primjena povoljnijeg prava za radnika). U pripremi je i novi Strateški okvir EU za zdravlje i sigurnost na radu 2021.-2027., a budući da nacionalni strateški dokumenti trebaju biti usklađeni s europskim, logično je da naziv i sadržaj novog hrvatskog dokumenta bude kompatibilan EU kao i odrebi Zakona o zaštiti na radu, dakle, da to bude Nacionalni plan zaštite na radu (zdravlja i sigurnosti na radu) 2021.-2027. Međutim, zamjetno je da u indikativnom popisu akata strateškog planiranja kojima se podupire provedba strateškog okvira Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030.g. koja je upravo na e-savjetovanju nema strateškog dokumenta koji obuhvaća područje zaštite na radu, ili zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, pa je upućena primjedba i prijedlog za dopunu. Navedeno je vrlo značajno kako bi područje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu zauzelo ono mjesto koje mu i pripada kao području od posebnog društvenog interesa i osnovnom ljudskom pravu. Na mikro razini pojedine tvrtke ili ustanove također je važno planiranje kako bi se postavili ciljevi i odredili načini realizacije postavljenih ciljeva. Strateškim planom potrebno je odrediti dugoročni poslovni plan, za razdoblje od pet i više godina, a koji sadrži i područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.Temeljem toga, godišnjim poslovnnim planom definiraju se konkretne aktivnosti i zadatci u okviru pojedinih funkcija;uključivo sigurnost i zaštita zdravlja na radu, a sastavni dio tog plana treba biti i financijski plan.Donošenjem akcijskog plana utvrđuju se i provode konkretne mjere i aktivnosti,određuju nositelji, sudionici,rokovi provedbe ,kontrola provedbe i mjerljivi rezultati. U novim okolnostima budimo odgovorni, primjenimo strateški pristup uređenju mjesta rada, budući ulaganje u ljude omogućava sigurne i zdrave radne uvjete. Potrebno je težiti traženju uvijek novih i inovativnih rješenja, a kombinacija upornosti i kreativnosti te sposobnosti predviđanja budućih trendova siguran je put do uspjeha. Zato moramo svi zajedno dokazati da da znamo,hoćemo,možemo ! Na kraju izlaganje pozvao je sve stručnjake zaštite na radu i druge zainteresirane da se uključe u Akademiju sigurnosti kao mjesto stvaranja i razmjene znanja, vještina i iskustva, kao i da se putem portala "Sigurnost" učlane u Klub sigurnosti , kao angažirani forum stručnjaka zaštite na radu koji će imati ključan utjecaj na oblikovanje, donošenje i provedbu strateških i operativnih dokumenata iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u Hrvatskoj. Konferencija je završena panel raspravom u kojoj su interaktivno sudjelovali izlagači i prijavljeni sudionici. Vitomir Begović ...
Nacionalna konferencija – Zajedništvo i dijalog za nova znanja, bolje vještine i sigurnost na radu
15. lipnja 2020.
Nacionalnom konferencijom "U zajedništvu i dijalogu" održanom 13/14.lipnja u Crikvenici uspješno je završen projekt pod nazivom „Zajedništvo i dijalog za nova znanja i bolje vještine“, kojeg je nositelj bio Hrvatski sindikat male privrede, obrtništva, uslužnih djelatnosti i stranih predstavništva (HSMP), u suradnji sa Zavodom za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR),Udrugom poslodavaca u obrtništvu, zadrugarstvu i malom poduzetništvu (UPOZMP) ,Savezom udruga za zaštitu potrošača Hrvatske (SUZPH) i stručnjacima iz područja zašte zdravlja i sigurnosti na radu. Projekt je trajao ukupno 18 mjeseci a u potpunosti je financiran iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 874.159,27 HRK . Cilj ovog projekta je stjecanje relevantnih znanja i poboljšanje vještina dionika u Sektoru osobnih usluga Podsektor frizeri i kozmetičari radi prilagodbe na promjene koje proizlaze iz zakonodavstva o kozmetici Europske unije, upravljanja promjenama radi ostvarivanja kvalitetnijeg tržišta rada, kao i unapređivanja sektorskih radnih standarda u svrhu povećanja konkurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzeća koja prevladavaju u ovom Sektoru. Prema podacima provedenog istraživanja o zdravlju kože ruku, dobiveni su alarmantni rezultati o zdravlju hrvatskih učenika frizera kao buduće radne snage. Podaci ukazuju na najveću stopu profesionalnog obolijevanja u Europi (19 posto učenika zadobije profesionalni dermatitis šaka radi kojeg se ne mogu baviti poslom za koji su se školovali, dok njih 17 posto dobije alergiju na profesionalne alergene sa tendencijom razvoja dermatitisa zbog učestalosti izlaganja kože ruku alergenima na koje su reagirali). U okviru projekta održano je pet jednodnevnih radionica o ulozi Europske unije u zakonodavstvu o kozmetici i obvezama zemalja članica (Zagreb, Osijek, Rovinj, Opatija i Zadar),međunarodna konferencija u Dubrovniku koja je okupila sudionike i socijalne partnere iz Hrvatske i Europske unije iz Sektora za osobne usluge, organizirana je kampanja pod nazivom „Zdrave ruke za zdrava djela. Zdrava djela za zdrav okoliš“, koje je cilj podizanje svijesti o položaju frizera kao profesionalnih potrošača i njihovih klijenata kao potrošača kao i društvene odgovornosti kozmetičke industrije i frizerstva.Organizirano je i studijsko putovanje u Beč (Austrija) s ciljem razmjene iskustava i dobre prakse iz Sektora za osobne usluge. Sudionicima konferencije obratili su se Blagice Kramar, predsjednica Hrvatskog sindikata male privrede, obrtništva, uslužnih djelatnosti i stranih predstavništva, Jadranka Pezo, predsjednica Udruge poslodavaca u obrtništvu, zadrugarstvu i malom poduzetništvu, i Ana Knežević ,predsjednica Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske. Prim.dr.sc. Jelena Macan, dr. med., spec. med. rada i sporta i Zrinka Franić, dr. med.,predstavile su rezultate znanstvenog istraživanja (TEWL) - Medicinski referentni dokument o zdravlju kože ruku frizerskih učenika za istočnu Hrvatsku - Smjernice za zaštitu zdravlja buduće radne snage u Sektoru.Navedeno zajedno sa istraživanjem iz ranijih projekata predstavlja proširenje znanstvene baze dokaza o stanju zdravlja kože ruku frizerskih učenika,kako bi se učinkovito upravljalo kvalitetom obuke radne snage u sektoru i adekvatnom zaštitom njihova zdravlja. Istraživanje je pokazalo značajne promjene kože kod učenika između faze probira i faze praćenja,a zamjetno je da polovina učenika ne njeguje kožu i ne koristi zaštitna sredstva. Nošenje rukavica kod bojenja kose prakticira 89 posto učenika a njih 43 posto kod ispiranja kose,dok kod dezinficiranja alata,čišćenja radnog prostora i pranja kose rukavice koristi izuzetno mali postotak učenika. Na završetku 2 godine školovanja kožni simptomi bolesti evidentirani su kod oko 50 posto učenika, a uočene su i manjkavosti u primjeni mjera zaštite na radu i edukaciji učenika. Značajan je udio frizerskih učenika sa simptomima na početku,tijekom i na kraju školovanja.Kod učenika za frizere veći je postotak ekcema 83 posto,a kod kozmetičara 38 posto.Zato se ocjenjuje potrebitim poslove frizera utvrditi kao poslove s posebnim uvjetima rada, i s velikim rizikom.U tijeku je i proces standardizacije rukavica na razini EU.Potrebno je zaštitu na radu uključiti u obrazovne kurikulume u strukovne škole i trajno usavršavanje frizera i kozmetičara. Pored toga, školska medicina trebala bi provoditi zdravstveni pregled učenika prije upisa u škole, te zdravstveni nadzor frizerskih učenika tijekom školovanja kao radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada. Nužno je podizati svijest o značaju pravilne procjene rizika i upotrebe osobne zaštine opreme. Praktičan Vodič za rad na siguran način u Sektoru osobnih usluga – Podsektoru frizeri i kozmetičari predstavio je Vitomir Begović. Vodič će omogućiti poslodavcima i radnicima, kao i učenicima u uvjetima brojnih specifičnosti i rizika u navedenim zanimanjima, neposredno upoznavanje s njihovim pravima i obvezama te dosljednu primjenu i poštivanje mjera prevencije i zaštite. Pored pokazatelja prethodnog istraživanja, poznato je da su najčešći propusti poslodavaca u području zaštite na radu :obveza izrade procjene rizika, osposobljavanje radnika za rad na siguran način,obveze poslodavca na ispitivanje radnog okoliša,sredstava rada, obveze koje se odnose na poslove s posebnim uvjetima rada, obveze poslodavca u vezi sa sigurnosnim znakovima,pisanim obavjestima i uputama planiranje,priprema i provedba radnih postupaka i tehnologije rada na način da se ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika,neispravnost sredstava rada ili osobne zaštitne opreme , obveze poslodavca u vezi organizacije pružanja prve pomoći i dr.Nove izazove i rizike predstavljaju promjene u svjetu rada u EU i RH:digitalizacija, autiomatizacija ,robotizacija; fizički rizici (tjelesna neaktivnost,sinergijski učinci kemijskih,fizikalnih rizika);nove tehnologije i materijali (nanomaterijali,zelene tehologije,biološki rizici,,umjetna mineralna vlakna); psihosocijalni rizici (nesigurni i fleksibilni oblici rada,visoki radni zahtjevi,rad pod pritiskom rokova,duži rad,neravnoteža poslovnog i privatnog života,nadogradnja znanja i vještina), i dr. Dodatni izazov je i COVID 19, što zahtjeva akjtivnosti na zaustavljanju širenja bolesti , osiguranju sigurnog i zdravog radnog okruženja za rad , te znanje i osvještenost uz poduzimanje preventivnih mjera.Potrebno je mijenjati odnos i percepciju prema zaštiti zdravlja i zaštiti na radu prihvaćajući da je to potvrda društvene odgovornosti svakog poslodaca, doprinos produktivnosti i konkurentnosti,način ostvarivanja zadovoljstva radnika uvjetima rada i poslom, doprinos motivaciji radnika i smanjenju izostanaka s rada, doprinos očuvanju radne sposobnosti radnika i dužem radnom vijeku te zdravijem i kvalitetnijem životu u "trećoj" životnoj dobi. U zaključnom dijelu naglašena je potreba žurnog donošenja Nacionalnog program zaštite na radu 2021.-2027. i pravilnika iz nadležnosti ministra zdravstva;promicanje zdravlja i prevencije bolesti povezanih s radom (psihosocijalni i ergonomski rizici), kao dio obvezne procjene rizika i edukacije na svakom mjestu rada; suradnja poslodavaca i zdravstvenih stručnjaka s ciljem smanjenja broja bolesti i nesreća povezanih s radom,pri čemu posebnu pažnju treba posvetiti psihosocijalnim i mišićno-koštanim poremećajima. Istaknuta je i nužnost primjene financijskih poticaja ; poreznih olakšica za uvođenje suvremene tehnologije, radne opreme,alata,strojeva i uređaja s višom razinom zaštite te implementaciju norme ISO 45001 : 2018, zatim ,uvođenje transparentnog i stimulativnog modela obračuna doprinosa za zaštitu zdravlja na radu (bonus/malus), te usmjeravanje sredstava u prevenciju,edukaciju, kampanje. U odgojno - obrazovne kurikulume na svim razinama predlaže se uvesti odgovarajuće sadržaje iz zaštite na radu ,te osigurati kontinuirano stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu,poslodavaca, ovlaštenika, povjerenika radnika za ZNR, inspektora ZNR i sudaca u okviru programa Akademije sigurnosti.Osobito je značajano jačati socijalni dijalog i suradnju poslodavca ,sindikata i radnika. Predstavljanje sadržaja priručnika uz širi obuhvat probletike , bila je i prilika za prezentaciju stanja te nacionalnih i globalnih trendova u području zaštite zdravlja i zaštite na radu, te motivaciju poslodavaca ,sindikata i radnika na suradnju i učinkovito djelovanje. Implementaciju zajedničkih kriterija Europske komisije za razlikovanje nepoštenih praksi kozmetičke industrije i oglašivača - smjernice za dijalog i suradnju sa oglašivačima i kozmetičkom industrijom na hrvatskom nacionalnom prostoru,predstavila je Jelena Pavičić. Europska kozmetička ndustrija je dinamičan i konkurentan sektor,koji na tržištu nudi oko milijun proizvoda.Svake godine oko 25 posto kozmetičkih proizvoda (šamponi,regeneratori,trajne boje za kosu i dr.) na tržištu EU novi su proizvodi koji zbog svoje znanstvene složenosti nose i određene rizike za zdravlje ljudi (kožne alergije i dr.) i imaju negativan utjecaj na okoliš.Europa je globalni predvodnik u kozmetici ukupne vrijednosti 77 milijardi eura i izvozom 1/3 svih kozmetičkih proizvoda prodanih u svijetu.Bez obzira na proizodne procese ili kanale distribucije,kozmetički proizvodi koji se stavljaju na tržište EU-a moraju biti sigurni.Proizvođač je odgovoran za sigurnost svojih proizvoda i mora osigurati da prođu stručnu znanstvenu ocjenu sigurnosti prije njihove prodaje.Zakonodavstvom o kozmetici na razini EU priopisano je da se svi kozmetički proizvodi koji se prodaju u EU moraju registrirati na Portalu za prijavu kozmetičkih proizvoda prije nego se plasiraju na tržište i dr. Potrebno je i uspostaviti minimalne i objektivne kriterije oglašavanja, radi sprječavanja zavaravajućeg oglašavanja,te primijeniti Zakon o nedopuštenom oglašavanju i Zakon o zaštiti potrošača. Predlaže se ustrojiti posebna nezavisna tijela i izraditi kodekse za različite vrste oglašavanja. O kvaliteti obuke radne snage u Sektoru - Preporukama za povećanje kvalitete obuke buduće radne snage u Sektoru osobnih usluga podsektor frizerstvo i kozmetika,govorio je Tomislav Pavelić. Veća mobilnost radne snage ,mogućnost rada u zemljama EU, uzrokovali su manji interes za upise u strukovne škole, a time inedostak radne snage između ostalog i u uslužnim djelatnostima.Iz tog razloga potrebno je poticati i stimulirati opredjeljenje učenika za strukovna zanimanja, razvijati dualni sustav obrazovanja,programe osposobljanja, usavršavanja i prekvalifikacije radnika. Temeljni izazov za strukovno obrazovanje je stjecanje kompetencija potrebnih za tržište rada i pojedine sektore. Prednost strukovnog obrazovanja je da učenike podučavaju najkompetentnije osobe ;majstori s praksom, učenici za vrijeme trajanja naukovanja ostvaruju i pravo na novčanu naknadu a nakon završetka obrazovanja zapošljivi su i konkuretni na tržištu rada. Uvedene su i brojne poticajne mjere gospodarskim subjektima za programe naukovanja i cjeložvotnog obrazovanja,među kojima i za frizere i kozmetičare,te stipendiranje i porezne olakšice za naukovanje. U drugom dijelu Nacionalne konferencije u raspravi sudionika, posebno je istaknuto da edukacija o korištenju interaktivnog online OiRA alata za procjenu rizika u frizerskoj dejlatnosti mora biti besplatna i provedena od strane Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, kao što je to prethodno radio Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kako bi se otklonila komercijalizacija i plaćanje kotizacija. Nadalje je zatraženo da se nakon punih šest godina konačno donesu nedostajuća četiri pravilnika iz nadležnosti ministra zdravstva koji se donose uz suglasnosrt ministra nadležnog za rad. Konferencija je završena utvrđivanjem zaključaka, preporuka i smjernica za buduće djelovanje na poboljšanju i unapređivanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, jačanju socijalnog dijaloga, podizanju svijesti o položaju frizera kao profesionalnih potrošača i njihovih klijenata kao i društvene odgovornosti kozmetičke industrije,implementaciji EU zakonodavstva o kozmetici i upravljanju promjenama na tržištu rada. O navedenim zaključcima inicirati će se radni sastanak s predstavnicima Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i mirinskoga sustava i Ministarstva znanosti i obrazovanja., kako bi se osiguralo poduzimanje odgovarajućih mjera i daljnjih kontikuranih aktivnosti na poboljšanju i unapređivanju zaštite zdravlja i zaštite na radu u posektoru. I ovaj EU projekt potvrdio je značaj neposrednog angažiranja sindikata, suradnju s poslodavcima i drugim partnerima s ciljem osvješćivanja ključnih dionika i šire javnosti da su sigurnost i zdravlje na radu okosnica dobrobiti i zaštite radnika, ali i gospodarskog rasta i konkurentnosti zemlje....
Prevedi »
