Stručni skupovi

Created with Sketch.
Skupovi ZNR
3. lipnja 2022.Pitanje zdravlja i sigurnosti na radu, kao i primjerenih uvjeta rada globalna je tema za cijeli svijet, posebice u uvjetima digitalizacije, umjetne inteligencije, razvojnih i klimatskih promjena, pandemije, nepovoljnih demografskih kretanja, organizacijskih i drugih promjena u svijetu rada, koje donose nove rizike, izazove ali i prilike. Tripartitna agencija UN-a, koja djeluje od 1919. godine, Međunarodna organizacija rada (MOR) okuplja predstavnike vlada, poslodavaca i radnika, postavlja standarde rada, razvija politike i programe koji promiču dostojanstven rad za sve žene i muškarce. Glavni ciljevi MOR-a su promicanje prava na radu, poticanje dostojnih mogućnosti zapošljavanja, jačanje socijalne zaštite i jačanje dijaloga o pitanjima povezanih s radom. MOR želi osvijestiti svjetsku javnost o dimenzijama i posljedicama nesreća na radu, ozljeda i bolesti te staviti zdravlje i sigurnost svih radnika na međunarodnu agendu kako bi se potaknulo i podržalo praktično djelovanje na svim razinama, ističući pri tome da je samo dostojanstven rad - i siguran rad. Međunarodna konferencija rada poznata je kao svjetski parlament rada te je najveće svjetsko okupljanje posvećeno svijetu rada, na kojem sudjeluju predstavnici vlada, sindikata i poslodavaca iz 187 država članica Međunarodne organizacije rada. Ove godine, od 27. svibnja do 11. lipnja, predstavnici vlada, poslodavaca i radnika  raspravljaju o pitanjima svijeta rada na Međunarodnoj konferenciji rada u Ženevi. Na dnevnom redu Konferencije nalaze se teme povezane sa sigurnošću i zdravljem na radu, naukovanje te socijalno i solidarno gospodarstvo. Delegacije raspravljaju o ključnim problemima svijeta rada; usvajaju i nadziru primjenu Međunarodnih standarda rada. Posebno je važno uključivanje sigurnih i zdravih radnih uvjeta u MOR-ov okvir temeljnih načela i prava na radu kroz amandman na stavak 2. Deklaracije MOR-a o temeljnim načelima i pravima na radu, koja je usvojena 1998. godine. Deklaracije su rezolucije Međunarodne konferencije rada koje se koriste za davanje službene i autoritativne izjave i ponovno potvrđivanje važnosti koju članovi pridaju određenim načelima i vrijednostima. Iako deklaracije ne podliježu ratifikaciji, namjera je osigurati njihovu široku primjenu i potaknuti primjenu kroz političke obveze država članica. Koliko je aktualno i važno pitanje sigurnosti i zdravlja na radu potvrđuje iskazano stajalište čelnika G7 i MOR-a. Glavni direktor MOR-a Guy Ryder govoreći o potrebi poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu na sastanku ministara rada i zapošljavanja G7 u Wolfsburgu u Njemačkoj, između ostalog je naglasio:   „Ako postoji jedna tema o kojoj postoji opći konsenzus, to je ideja da sva radna mjesta trebaju biti sigurna i da ne smiju oštetiti ljude koji obavljaju posao. S tim se slažu i Vlade, poslodavci i radnici. To je ustavni cilj MOR-a već stoljeće. Ali još smo daleko. Dvije brojke to sažimaju. Gotovo 3 milijuna ljudi svake godine umre od uzroka povezanih s poslom. Osobito u ovom trenutku kada toliko žalimo zbog gubitka života zbog sukoba, moramo se sjetiti koliki su zapravo troškovi nesigurnog rada. Izgubljena proizvodnja zbog izgubljenih radnih dana čini gotovo 4 % godišnjeg globalnog BDP-a. To povećava ljudski trošak i ekonomski trošak vrlo značajnih razmjera. Djelomično je to naslijeđe nedovršenog posla – opasnosti koje su s nama već jako dugo. Ne zaboravimo perspektive koje smo stekli bolnim iskustvom COVID-a,  što nije iza nas. Što je s tim novim opasnostima? Možemo napraviti poveznicu s prethodnom raspravom o klimatskim promjenama. Opasnosti uzrokovane degradacijom okoliša i klimatskim promjenama stvaraju mnogo novih problema. Jedan je stres zbog topline na poslu – kao što smo vidjeli da se nedavno mnogo raspravljalo u slučaju Katara. Ali to je samo jedan primjer – i stoga jako pozdravljamo mapu puta G7 koja će nam pomoći u rješavanju ovih problema povezanih s klimom. Postoje i nove kemijske opasnosti i  one koje proizlaze iz rada na daljinu – i različitih uvjeta rada kod kuće. Postavlja se i pitanje tko je nadležan za praćenje uvjeta rada u tim prostorima. Na strani MOR-a imamo niz međunarodnih standarda, koji se često u početku bave specifičnim opasnostima, a sada više općenito sa sustavima zaštite na radu. Trenutno ažuriramo naš normativni okvir o sigurnosti i zdravlju na radu: u bliskoj budućnosti razgovarat ćemo o novom standardu o biološkim opasnostima, a slijedit će i drugi standardi, o kemikalijama i ergonomiji. Psihosocijalni hazardi još su jedna važna kategorija. Vlade također trebaju ojačati svoje nacionalne sustave zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. U tom pogledu vidimo koliko dobro stoji Njemačka. Vlade se moraju oduprijeti pritiscima da premalo ulažu u inspekciju rada. Potrebne su nam akcije na radnom mjestu koje poduzimaju radnici i poslodavci. Potrebna nam je sektorska akcija, jer vrlo često postoje zajedničke opasnosti u bilo kojem sektoru. Također bih dodao da su nam potrebne dobre prakse duž globalnih lanaca opskrbe. Fond Vision Zero je primjer za to, budući to može pružiti dobru praksu u ovom području. Na kraju ovom prilikom želim posebno naglasiti sljedeće: Čak i ako postanemo puno uspješniji nego što smo bili u otklanjanju štetnih i opasnih situacija i zaštiti radnih ljudi od štete, to mora biti samo polazište. Nastavak dnevnog reda mora biti promicanje dobrobiti na poslu. Vidimo da je ovo mnogo više u fokusu, posebno nakon COVID-a. Kao što pokazuje “Velika ostavka”, ljudi postavljaju nove zahtjeve, što žele od svog rada; a neke vlade posljedično prilagođavaju svoje postupke. “Ne naškoditi” je apsolutni minimum; radnicima je potrebno više ispunjenja – riječima Ustava MOR-a , više “samoostvarenja”. Moramo razmišljati o implikacijama ovoga, na različite načine. Na Međunarodnoj konferenciji rada ove godine vodimo raspravu o tome kako podići sigurnost i zdravlje na radu u kategoriju temeljnih načela i prava na radu unutar Deklaracije koju smo prvobitno usvojili 1998. godine. Podrška G7 bit će od neprocijenjive pomoći“. Na skupu su ministri rada i zapošljavanja G7 usvojili Deklaraciju kojom se aktivnosti usmjeravaju  na  operacionalizaciju cilja pravednog prijelaza na neutralnost ugljika kroz tri glavna kanala: ulaganje u vještine za zelena radna mjesta, posebno za niskokvalificirane odrasle osobe; proširenje socijalne zaštite radi zaštite prihoda i olakšavanja prijelaza te poboljšana sigurnost i zdravlje na radu, kako bi se pokrili novi rizici povezani s klimatskim promjenama i politikama koje se provode za njihovo ublažavanje. Ministri su se složili oko Mape puta za siguran i zdrav rad u zelenoj ekonomiji i priznali važan doprinos Vision Zero fonda u rješavanju utjecaja klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje radnika, uključujući i djelovanje kroz pilot projekt koji se bavi klimatskim promjenama, sigurnošću i zdravljem na radu u globalnim lanacima  opskrbe. Glavni direktor MOR-a Guy Ryder iskazao je zadovoljstvo snažnom potporom ministara G7 za dodavanje sigurnosti i zdravlja na radu postojećim temeljnim načelima i pravima MOR-a na radu. “Sada, više nego ikad, potreban je integriran i koordiniran odgovor. Onaj koji daje prioritet sigurnosti i zdravlju na radu u kontekstu pravedne tranzicije – i onaj koji osigurava pomak prema otpornim i održivim ekonomijama koje također doprinose ciljevima dostojanstvenog rada za sve i štite radnike od bolesti, lošeg zdravlja, ozljeda ili smrti na radu. Podižući sigurnost i zdravlje na radu na razinu temeljnog prava, Međunarodna konferencija rada izrazila bi svoju odlučnost da zdravlje i sigurnost na radnom mjestu nude značajne ljudske i ekonomske koristi, podupiru inkluzivni gospodarski rast i ključni su za oporavak usmjeren na čovjeka i budućnost rada".                                                                                                                  Vitomir Begović [...]
26. svibnja 2022.U tijeku su pripreme za 22. tradicionalnu godišnju Konferenciju „Izazovi za sigurnost i zdravlje na radu 2023.“, koja će se održati 8. prosinca 2022. u Kongresnom centru Hotela Antunović, u Zagrebu. Organizator je Znanstveno-stručni časopis "Sigurnost" koji kontinuirano izlazi već 64 godine, a partneri Zavod za istaživanje i razvoj sigurnosti (ZIRS) i najdugovječnija organizacija sigurnosnih stručnjaka; Udruga za promicanje zaštite (UPZ). Uz poruku „Samo sigurni i zdravi radnici čine uspješne tvrtke i organizacije!“, na ovogodišnjoj Konferenciji najavljeno je niz noviteta. Na konferenciji će biti riječi o nizu aktualnih i zanimljivih tema: novom strateškim ciljevima EU-a za sigurnost i zdravlje na radu do 2027.; EU fondovima - mogućnostima  prijave i korištenja sredstava za unapređivanje sigurnosti i zdravlja na radu; o  pojavama na koje ukazuju inspekcijski nadzori zaštite na radu i postupanje inspektora u praksi; iskustvima, praktičnoj provedbi i prevenciji prilikom rada u kućnom uredu, novoj normi ISO 45003:2021 i njenoj praktičnoj primjeni u procjeni psihosocijalnih  rizika; granicama nadzora, zaštiti privatnosti i GDPR prilikom uvođenja videonadzora i  digitalne tehnologije kroz predstavljanje normativnih i praktičnih rješenja; ulozi  stručnjaka za upravljanje ljudskim resursima u unapređivanju sigurnosti i zdravlja na radu kroz suradnju sa stručnjacima za zaštitu na radu i  specijalistima medicine rada; a predstaviti će se mogućnosti i iskustva primjene robota u logističkom poslovanju i otklanjanju rizika fizičkog i psihičkog opterećenja radnika. U drugom dijelu Konferencije, na okruglom stolu uz sudjelovanje i dijalog relevatnih predstavnika ključnih  instituacija i organizacija  bit će riječi o „Izazovima za sigurnost i zdravlje na radu 2023.“. Uz neposredno sudjelovanje na Konferenciji bit će omogućeno  i online praćenje. Zbog velikog interesa, prijave za sudjelovanje na Konferenciji već su počele, a detaljnije informacije mogu se dobiti te učiniti pravovremena registracija putem poveznice www.skup-znr.zirs.hr. Organizator Konferencije predvidio je i brojne pogodnosti za sudionike konferencije; popuste na kotizaciju za rane prijave, zatim za pretplatnike časopisa „Sigurnost“, popuste za članove partnerskih organizacija (udruga poslodavaca i sindikata, strukovne komore i udruge); povoljan paket koji uključuje kotizaciju i jednogodišnju pretplatu na časopis „Sigurnost“, poseban popust za studente uz mentorstvo i praktičan rad, popust za sve sudionike konfrencije na sljedeću uslugu partnera konferencije tvrtke ZIRS, i druge povoljnosti. U ozračju Adventa, za nazočne na Konferenciji bit će organizirana i nagradna igra u kojoj mogu dobiti vrijedne nagrade. Konferencija je i prilika za promociju i predstavljanje pojedinih  proizvoda i usluga, te se očekuje da će putem partnerstva u suradnji s organizatorom tvrtke i organizacije iskoristi priliku i istovremeno podržati zajedničke napore za unapređivanje zdravlja  i sigurnosti na radu. Zbog snažnije promocije značaja razvoja kulture sigurnosti u radnoj okolini, u okviru programa Konferencije predviđena je i dodjela priznanja; za najbolje novinarske radove u području sigurnosti i zdravlja na radu; nagrade Oskar za doprinos razvoju kulture sigurnosti i zdravlja  na radu  za  pravne osobe te Povelje sigurnosti s plaketom za posebne zasluge i doprinos unapređivanju sigurnost i zdravlja na radu za pojedince. Javni pozivi za nominaciju novinara, pravnih i fizičkih osoba bit će objavljeni početkom lipnja ove godine na www.sigurnost.eu i www.skup-znr.zirs.hr, pa je i to prilika da se uključe svi zainteresirani svojim prijedlozima, ističući one koji su to  svojim djelovanjem, dobrom praksom i rezultatima zaslužili. Prijava i sudjelovanje na Konferenciji prilika je i za ispunjenje propisane obveze redovitog osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu za poslodavce, njihove ovlaštenike, povjerenike radnika i stručnjake za zaštitu na radu, članove strukovnih komora, kao i za stjecanje novih spoznaja za sve ostale koji se u svojem radu susreću s problematikom upravljanja ljudskim resursima,organizacijom i uvjetima rada.                                                                                                                Vitomir Begović [...]
2. veljače 2022.U organizaciji Hrvatske udruge za zdravo radno mjesto 27. siječnja 2022.godine  u Zagrebu je uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera održan stručni skup "Zaštita zdravlja na radu – propisi, novosti,dobra praksa". Skup je prigodnim uvodnim riječima u ime organizatora, predsjedništva Udruge otvorila Gordana Lipnjak. U  nastavku predstavljamo sažetak izlaganja sudionika programa stručnog skupa. O temi Zdravo radno mjesto uz COVID-19 govorila je dr. sc. Dijana Mayer,Hrvatski zavod za javno zdravstvo. U uvodu je  podsjetila na do sada poznate i prikupljene informacije i činjenice o bolesti COVID-19, te mjere za obuzdavanje i zaustavljanje ove pandemije s naglaskom na omogućavanje i stvaranje radnoga okružja sa što manje rizika od zaraze SARS CoV-2 i obolijevanja od bolesti COVID-19. S obzirom na mogućnost izlaganja potencijalnoj zarazi, radna mjesta možemo podijeliti u 3 skupine:s niskim rizikom izloženosti, u koja spadaju ona radna mjesta koja ne zahtijevaju bliske kontakte s drugim suradnicima, klijentima ili posjetiteljima;radna mjesta sa srednjim rizikom izloženosti, na kojima radnici imaju čest i blizak kontakt s drugim osobama, te ona radna mjesta s visokim rizikom izloženosti  radi bliskoga kontakta s osobama koje mogu imati COVID-19, kao i kontakt s predmetima i površinama koje su moguće kontaminirane virusom. Snažno se preporučuje cijepljenje u punom režimu bilo kojim od dostupnih (odobrenih) cjepiva protiv COVID-19. S obzirom na trenutnu situaciju i posljednji soj virusa (Omicron), preporučeno je docjepljivanje tzv. “Booster” dozom, kako bi se održala ili podigla razina prethodnim cijepljenjem stečenih antitijela. Držanje razmaka i izbjegavanje bliskoga kontakta, ili grupiranja s drugim osobama na radnom mjestu, što je više moguće. To se naročito odnosi na rad u zatvorenim prostorijama, gdje je preporučeni razmak između osoba barem 2 metra, ali isto tako i izvan radnoga mjesta, prilikom dolaska i odlaska (javni prijevoz), druženja, razonode i sl.Radne prostorije treba provjetravati što je češće moguće, a zimi voditi brigu o vlažnosti zraka u prostorijama (radi isušivanja sluznica).Virus se prenosi i putem predmeta kontaminiranih živim virusom sa zaražene osobe.Potrebno je  izbjegavati dodirivanje  rukama usta, nosa i očiju jer se na taj način može prenijeti virus s kontaminiranih predmeta.Važno je redovito prati  i dezinficirati ruke nakon kontakta s drugim osobama ili stvarima koje koriste različite osobe, te koristiti zaštitne maske kad god se  boravi u prostorima koje koristi više ljudi. Gdje god nije moguće postići razmak od najmanje 2 metra, preporučuje se nošenje raspoloživih zaštitnih maski. Kod određenog broja osoba koje su preboljele COVID-19, i dalje su prisutni simptomi poput: iznimnog umora, malaksalosti, gubitka daha, bolova u mišićima, zglobovima i prsima, gubitka osjeta okusa i mirisa, poremećaja pamćenja i koncentracije, noćnog znojenja, glavobolja, kožnog osipa ili gubitka kose. Takvo stanje, nakon preboljenja akutnog stadija bolesti, nazivamo Post-COVID sindrom, ili “dugi-COVID”. Posebno je ukazala na značaj pružanja potpre radnicima prilikom povratka na posao nakon preboljenja COVID-19.Većina radnika s tako trajnim simptomima će možda trebati i određene prilagodbe na radnom mjestu, a neki će se morati postupno vraćati na posao, tijekom duljeg vremenskog razdoblja,  jačajući tako svoju radnu sposobnost. Primjeri takvih prilagodbi mogli bi biti: izmjene u dnevnom rasporedu aktivnosti, izmjene satnice, izmjene smjenskog rada, izmjene obrazaca rada, izmjene radnog opterećenja, privremene promjene dužnosti ili zadataka, rad od kuće na pola radnog vremena. Također, ukoliko za to postoje mogućnosti, za pomoć oko prilagodbe radnog mjesta i radnih zadataka, treba se obratiti i specijalistima medicine rada. Pandemija SARS CoV-2  i bolesti COVID-19 koju uzrokuje, izazvala je do sada zastrašujuće brojeve oboljelih i umrlih, ogromne gubitke u gospodarstvima svih zemalja i onemogućila nam život na kakav smo navikli. Dokazano najučinkovitije oružje u borbi protiv pandemije jest cijepljenje i provođenje  svih raspoloživih epidemioloških mjera. S obzirom da se virus širi bliskim kontaktom među ljudima, naročito je važno pridržavati se svih takvih mjera u situacijama i sredinama u kojima se nalazi veći broj ljudi i koje time nose povećani rizik od širenja zaraze.Dosljednim pridržavanjem epidemioloških mjera sačuvat ćemo ne samo zdravlje i mnoge ljudske živote, već i  očuvati radnu sposobnost i radna mjesta, a time i omogućiti stvaranje neophodnih uvjeta za život.Nemoguće je u ovome času predvidjeti kada bi pandemija mogla okončati, te kakve i koliko teške posljedice bi još mogla proizvesti.Međutim, ono što je sigurno jest da će, pridržavanje epidemioloških mjera,  zajednice u cjelini, sigurno pridonijeti njenom bržem okončanju i povratku životu na kakav smo navikli, a sada ga se tek sjećamo. Jere Gašperov, dipl. ing. stroj.,Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike,govorio je o temi osposobljavanja i usavršavanja iz zaštite na radu te daljnjem planu revizije propisa. Podsjetio je na odredbe prethodno važećeg Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN, br. 112/14):člankom 6. stavak 2.praktični dio osposobljavanja radnika provodio je  ovlaštenik koji neposredno rukovodi radom osposobljavanog radnika i stručnjak zaštite na radu zadužen za osposobljavanje radnika.Problemi u provedbi  bili su  podijeljene zadaće ovlaštenika i stručnjaka što je u čijoj nadležnosti i u kojoj mjeri ? Termin „zaduženi stručnjak” smanjivao je na određeni način odgovornost ovlaštenika za provedbu procesa praktičnog dijela osposobljavanja;Posljedice takvog procesa bile su formalno pristupanje postupku osposobljavanja za rad na siguran način i loša provedba Članak 4. stavak 4. Određivao je da je program osposobljavanja za poslove s malim rizicima  dovoljno provesti samo u teorijskom dijelu .Odredba je brisana novim Pravilnikom te je I na poslovima s malim rizicima potrebno osigurati ocjenu praktične osposobljenosti, u mjeri u kojoj je to primjenjivo, čime se želi postići viša razina osviještenosti i odgovornosti neposrednih ovlaštenika u procesu osposobljavanja radnika za rad na siguran način . Odredbama  novog Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita, propisano je da osposobljavanje radnika za rad na siguran način provode stručnjaci zaštite na radu zaposleni kod poslodavca, odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja zaposleni kod osobe ovlaštene za osposobljavanje radnika, u suradnji s poslodavcem odnosno neposrednim ovlaštenicima poslodavca kod kojeg se provodi osposobljavanje radnika. U postupku osposobljavanja radnika, pisani materijali i upute, kao i sadržaj zapisnika iz članka 6. Pravilnika moraju biti sastavljeni na hrvatskom jeziku, a za stranog radnika i na jeziku koji je stranom radniku razumljiv. Program osposobljavanja u teorijskom dijelu provodi stručnjak zaštite na radu, a program se može provoditi i na daljinu odgovarajućim on-line metodama Praćenje sigurnog načina rada i ocjenu praktične osposobljenosti na mjestu rada provodi i potvrđuje poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik radnika koji je sudjelovao u postupku osposobljavanja. Program osposobljavanja tijekom praćenja sigurnog načina rada i ocjene praktične osposobljenosti na mjestu rada uključuje i raspoloživost te korištenje pisanih uputa za rad na siguran način kao i upute proizvođača radne opreme i opasnih kemikalija koje radnik koristi tijekom rada, a koje osigurava poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik.S praćenjem sigurnog načina rada i ocjenjivanja praktične osposobljenosti može se započeti tek nakon završetka teorijskog dijela osposobljavanja Postupke praćenja sigurnog načina rada i ocjene praktične osposobljenosti radnika provode poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik radnika, koji su prethodno osposobljeni prema Prilogu I. Pravilnika.Stručnjak zaštite na radu kod poslodavca ili stručnjak zaštite na radu ovlaštene osobe potvrđuje cjelokupnu provedbu postupka osposobljavanja radnika.U vezi programa osposobljavanja poslodavca, odnosno njegovog  ovlaštenika I povjerenika radnika za zaštitu na radu nema izmjena u programu.Program usavršavanja poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu, obuhvaća obnovu znanja prema programu, s posebnim naglaskom na obveze i prava te upoznavanje s promjenama u propisima zaštite na radu u ovisnosti o djelatnosti poslodavca. Obveza usavršavanja je najmanje jednom u 5 godina.Obrazac ZOP (zapisnik o osposobljenosti/provedenom usavršavanju ovlaštenika/povjerenika radnika za zaštitu na radu), koristi se za osnovnoosposobljavanje kao i za naknadno periodičko usavršavanje.Status stručnjaka zaštite na radu (opći dio) ima osoba koja je završila najmanje preddiplomski studij sa stečenim nazivom stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer sigurnosti i zaštite. Usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod poslodavaca i koordinatora zaštite na radu provodi se putem interaktivnih internetskih alata na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za rad, najmanje jednom u 5 godina, te se vodi evidencija  u Registru.Usavršavanje se prijavljuje ministarstvu elektronički, putem Registra , a dokazi o provedbi usavršavanja upisuju se u Registar.Plan za uspostavu Registra i elektroničke evidencije predviđen je za 1.svibnja 2023. godine. Alternativno, te jedino primjenjivo do uspostave Registra, je odredba prema kojoj će stručnjaci zaštite na radu, koordinatori zaštite na radu te ovlaštenici poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, stručna usavršavanja provoditi u suradnji s ustanovama (obrazovni suradnici). Stručnjaci zaštite na radu, koordinatori zaštite na radu te ovlaštenici poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, mogu se usavršavati u suradnji s visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, ustanovama za obrazovanje odraslih, javnim ustanovama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i mjeriteljstva, udrugama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i tehničkih ispitivanja, stručnjacima iz pojedinih područja i sl. Obrazovni suradnici svoje planove i programe moraju dostaviti ministarstvu najkasnije do 1. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu, a planove i programe ministarstvo objavljuje u Registru.Zapise o usavršavanju obrazovni suradnici dostavljaju ministarstvu najkasnije 8 dana od dana završetka usavršavanja. Stručnjacima zaštite na radu zaposlenim kod poslodavca, koordinatorima zaštite na radu, te ovlaštenicima poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, koji u petogodišnjem razdoblju najmanje jednom godišnje provedu usavršavanje, usavršavanje se temeljem dostavljenih zapisa, priznaje kao usavršavanje putem Registra. Na kraju je najavljen plan izmjene određenih podzakonskih  propisa iz područja zaštite na radu  u 2022.godini. Sadržaj i način provedbe stručnih nadzora i revizije poslovanja nad radom ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu, bila je tema prezentacije mr.sig. Muhidina Omerdića , Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Podsjetio je da su ovlaštene osobe za obavljanje poslova zaštite na radu jedan od najznačajnijih čimbenika u osiguranju uvjeta za poštivanje propisa i procedura, odgovorno i učinkovito provođenje širokih aktivnosti usmjerenih na poboljšanje i stalno unapređivanje zaštite na radu. Svaka ovlaštena osoba za poslove zaštite na radu ima i dodatnu zadaću postizanja izvrsnosti u svojem radu, kao i promicanja društvene odgovornosti u poslovanju.U periodu od 2015.  do 2021. godine ukupno su izdana 253 ovlaštenja,a od toga je ukinuto njih  46. U Republici Hrvatskoj trenutno je aktivno 187 ovlaštenih osoba, od čega su 102 pravne i 85 fizičkih. Obveza Ministarstva je provoditi nadzor i reviziju nad radom ovlaštenih osoba u odnosu na izdana ovlaštenja, kontinuirano provjeravati ispunjavanje kadrovskih i tehničkih uvjeta, način rada i primjenu Poslovnika o postupcima, uvjetima i metodama obavljanja poslova zaštite na radu, a prema rješenjima o izdanim ovlaštenjima. U dosadašnjm,e tijeku utvrđene su slijedeće  nesukladnosti : Poslovnik nije izrađen u skladu s normom HRN ISO/TR 10013, odnosno ne sadrži sve obrasce/zapisnike koji se koriste u obavljanju poslova, nije navedena sva mjerna i ispitna oprema sukladno propisanim pravilnicima. U ugovorima o obavljanju poslova zaštite na radu za poslodavce nije navedena zakonska osnova sklapanja ugovora sukladno Zakonu. U procjeni rizika nisu adekvatno ocijenjeni rizici prilikom njihove analize, plan mjera za otklanjanje odnosno smanjivanje opasnosti, štetnosti i napora, a  izrađene procjene rizika ne sadrže stvarno utvrđene nedostatke i mjere za otklanjanje istih. Program osposobljavanja radnika za rad na siguran način nije usklađen s pripadajućom procjenom rizika, npr. ako je procjenu rizika radio netko drugi ili ne sadrži popis uputa za rad na siguran način, popis uputa proizvođača opreme i opasnih kemikalija koje radnik koristi tijekom rada. Zapisnici o provedenim ispitivanjima za radnu opremu i radni okoliš ne sadrže sve propisane elemente u skladu s Pravilnikom o pregledu i ispitivanju radne opreme i Pravilnikom o ispitivanju radnog okoliša.Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način (obrazac ZOS) nije usklađen sa Zakonom. Dakle,pokazatelji ukazuju da  i nadalje postoje razlozi i potreba u budućem  razdoblju  značajnog poboljšanja i unapređenja rada ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu. Vitomir Begović, mr. sig., konzultant/savjetnik ukazao je svojim izlaganjem na značaj Odbora zaštite na radu kao ključnog čibenika unapređivanja sigurnosti i zdravlja na radu. Osnivanje odbora za zaštitu na radu, kao savjetodavnog tijela poslodavca za jedne je poslodavce obveza, ali to može biti i mogućnost odnosno prilika i za poslodavce  u onim radnim sredinama za  koje nije propisana takva obveza. Konkretne i mjerljive koristi nadilaze bilo kakve „troškove“; administrativne, organizacijske, financijske.Dobro i odgovorno upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu nadilazi minimalne zahtjeve koje utvrđuju propisi iz ovog područja. Poslodavac ima zakonsku obvezu obavješćivati i savjetovati se s radnicima ili njihovim predstavnicima o svim pitanjima iz zaštite na radu. Kao savjetodavno tijelo odbor za zaštitu na radu ima važnu ulogu u unaprjeđivanju zaštite na radu kod poslodavca. Kvalitetnim radom odbor može biti pokretač aktivnosti koje  za sigurnije i zdravije uvjete na mjestima rada. U pojedinim radnim sredinama, još uvijek nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene mogućnosti djelovanja odbora za zaštitu na radu i suradnje ključnih dionika. Prisutno je nesnalaženje u sadržaju i dinamici rada odbora, u sastavu tog tijela nisu zastupljeni radnici putem neposredno izabranih povjerenika radnika za zaštitu na radu, nije prisutna svijest o značaju i ulozi odbora u ostvarivanju pozitivnih učinaka u području zaštite na radu, itd. Izvješće Državnog inspektorata za 2020.godinu pokazuje da je u 28 posto slučajeva uzrok nesreća bilo izvođenje radne operacije na način protivan pravilima zaštite na radu, a u 14 posto slučajeva  neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu. Stručnjak za zaštitu na radu obvezan je  izrađivati i prezentirati periodična i godišnja izvješća odboru za zaštitu na radu o planiranim aktivnostima i nalazima unutarnjeg nadzora o  primjeni osnovnih, posebnih i priznatih pravila zaštite na radu kod poslodavca. Odbor za zaštitu na radu raspravlja, a poslodavac usvaja planove i izvješća o zaštiti na radu. Osposobljavanje radnika  za rad osnova je provođenja preventivnih mjera zaštite na radu, te je važno tu aktivnost kvalitetno planirati, provoditi i nadzirati. Na osnovu analize ozljeda na radu i studija slučaja, važno je organizirati posebne dodatne edukacije za određene organizacijske  dijelove  i zaposlenike, kako bi se spriječilo ponavljanje nezgoda. Prema  podacima o prijavljenim ozljedama na mjestu rada za 2020. godinu  (N=12 404), navodi se da je većina stradalih radnika bila  osposobljena za rad na siguran način (93,07%). Postavlja se pitanje da li je program osposobljavanja  proveden cjelovito i  kvalitetno, budući je izrazito visok postotak stradalih a „osposobljenih“ radnika ?! Zato je vrlo važno da Odbor za zaštitu na radu, na prijedlog stručnjaka za zaštitu na radu i poslodavca detaljno razmatra, a poslodavac usvaja planove osposobljavanja za zaštitu na radu, kao  i izvješća o provedenim osposobljavanjima.Pokazatelji o nadzorima  Državnog inspektorata ukazuju na konkretne probleme u provedbi mjera zaštite na radu,koje je moguće aktivnošću odbora za zaštitu na radu preventivno otklanjati. Kao najčešći propusti evidentirani su: nedostaci u procjeni rizika, propusti u programima i izvedbi osposobljavanja radnika za rad na siguran način, izostanak ispitivanja radnog okoliša i sredstava rada,  neispunjavanje obveza koje se odnose na poslove s posebnim uvjetima rada, izostanak ispunjavanja obveze u vezi sa sigurnosnim znakovima, pisanim obavijestima i uputama, propusti u planiranju, pripremi i provedbi radnih postupaka i tehnologije rada na način da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, neispravnost sredstava rada ili osobne zaštitne opreme, propusti u vezi organizacije pružanja prve pomoći i dr. O propustima u organizaciji i provedbi mjera zaštite na radu govore i pokazatelji HZZO, prilikom utvrđivanja razloga nepriznavanja prava za slučaj ozljede na radu. Odbor za zaštitu na radu posebnu pozornost treba usmjeriti u svojem djelovanju na primjenu općih načela prevencije.Procjena rizika osnovni je postupak i dokument organizacije na osnovi kojeg se planira i provodi zaštita na radu. Sve rizike na radnim mjestima potrebno je identificirati i procijeniti.O procjeni rizika, kao i potrebnim izmjenama i dopunama raspravlja odbor za zaštitu na radu, koji istu prihvaća.Osobito je važno da se Plan mjera zaštite na radu koji proizlazi iz procjene rizika uključi u plan poslovanja i financijski plan organizacije, te da se redovito analizira učinjeno u skladu s utvrđenim zadacima i rokovima. Procjenu rizika potrebno je kontinuirano analizirati i  ažurirati, pri čemu je nezaobilazna uloga odbora za zaštitu na radu. Što može dodatno poduzeti odbor za zaštitu na radu? Uz Zakonom o zaštiti na radu određene osnovne  poslove odbora,  moguće  je i njihovo proširenje.Jedno od područja dodatnog angažiranja u radu odbora može biti planiranje i promicanje općezdravstvenih akcija, programa i kampanja za unapređivanje  zdravlja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi program promicanja zdravlja „Živjeti zdravo“, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Tijekom godine održavaju se i mnoge druge kampanje i akcije osvješćivanja i prevencije zdravlja pa je moguće angažirano djelovanje odbora s ciljem aktivnog sudjelovanja zaposlenih u tim aktivnostima.Drugo prošireno područje angažiranja odbora može biti razmatranje primjene norme HRN ISO 45001:2018 Sustavi upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti pri radu.  Svojom angažiranošću odbor za zaštitu na radu može neposredno djelovati na zaštitu i očuvanje radne sposobnosti  radnika tijekom cijelog radnog vijeka, budući su ključni čimbenici koji  na to utječu :sigurno i zdravo mjesto rada i zdrav životni okoliš; zdrave životne navike i funkcionalne sposobnosti; obrazovanje kompetencije; vrijednosti, stajališta i motivacija; sadržaj, zahtjevi i organizacija rada; mogućnost cjeloživotnog učenja/usavršavanja; i kvalitetan rad odbora za zaštitu na radu. Odbor za zaštitu na radu može doprinositi unapređivanju stanja sigurnosti  i zdravlja na radu u svakoj radnoj sredini, i kao takav ima  ključnu ulogu. U kojoj mjeri će biti uspješan ovisi o njegovom radu, a rezultati su vidljivi i  mjerljivi. Činjenica je da u radu mnogih odbora prevladava rutina i formalno ispunjavanje zakonske obveze o broju sjednica, a manje je prisutno planiranje. Kao polazište za rad i djelovanje odbora potrebno je izraditi  analizu stanja, troškova  ozljeda na radu, profesionalnih  i drugih bolesti povezanih s radom, izostanka s rada i dr. Na osnovu utvrđenog stanja logično je izraditi i  donijeti akcijski  plan mjera i aktivnosti za poboljšanje i unapređivanje sigurnosti i zdravlja na radu. U slučajevima posebnih događaja potrebno je provesti  detaljnu analizu ,izraditi  studiju slučaja  i provesti  edukativne radionice, s ciljem sprječavanja ponavljanja nezgoda na radu. Uputno je utvrditi i mjerljive kriterije, te inicirati prema socijalnim partnerima reguliranje stimulativnih mjera s ciljem učinkovitije provedbe  mjera zaštite na radu  (npr.koristiti  neporezne mogućnosti isplata određenih naknada radnicima za ostvarivanje ciljeva usmjerenih na poboljšanje i unapređivanje zaštite na radu). Poželjno je poticati kreativnost, inovativnost (likovno izražavanje, pisani prijedlozi,…), usmjeravajući interes svakog  pojedinaca za sudjelovanje i osobni  doprinos jačanju sigurnosti na radu ,te uvesti dodjelu godišnjih priznanja za pojedince, i organizacijske  jedinice za  postignuća u provedbi mjera zaštite na radu, i sl. Djelovanje odbora za zaštitu na radu može doprinijeti rastu produktivnosti i konkurentnosti; zadovoljstvu radnika uvjetima rada i poslom; motivaciji radnika, smanjenju ozljeda i izostanaka s rada; očuvanju radne sposobnosti  i dužem radnom vijeku; zdravijem i kvalitetnijem životu u "trećoj"životnoj dobi; doprinosu održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava;te potvrdi društvene odgovornosti tvrtke. Zakonsku odredbu o obvezi osnivanja  odbora za zaštitu na radu, kao  i najmanjem  broju sjednica ne treba promatrati kao ograničenje. Naime, Zakon o zaštiti na radu  i njegovi provedbeni propisi propisuju minimalne zahtjeve zaštite na radu, ali ne utječu na primjenu povoljnije zaštite na radu, ako je ta povoljnija zaštita propisana zakonom, drugim propisom, odnosno kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu. Dakle, što se tiče učestalosti održavanja sjednica odbora za zaštitu na radu, njihovu dinamiku potrebno je odrediti godišnjim planom rada odbora, a isto treba ovisiti o ukupnom stanju  zaštite na radu u konkretnoj organizaciji i potrebi  poboljšanja i unapređivanja tog stanja. Zakonski minimum ne treba tumačiti kao maksimum već naprotiv kao polaznu osnovu planiranja ukupnog rada odbora tijekom kalendarske godine. Zakonodavac je odredio obvezu osnivanja odbora za zaštitu na radu, ali isto nije zapreka da se odbor osnuje i u onim radnim sredinama za koje to nije izrijekom propisano, budući je potrebno sagledavati  zajednički interes i poslodavaca i radnika. Područje zaštite na radu može se  uspješno unapređivati uključenošću, organiziranim i koordiniranim djelovanjem svih relevantnih čimbenika; poslodavaca, ovlaštenika poslodavca, stručnjaka za zaštitu na radu, povjerenika radnika za zaštitu na radu, specijalista medicine rada i sporta, radničkih vijeća i  sindikata, te motiviranjem radnika za ispunjavanje prava, obveza i odgovornosti u zaštiti na radu i zaštiti zdravlja u   najširem smislu.U tom zauzimanje nezaobilazna je i ključna uloga odbora za zaštitu na radu;svakog njegovog člana, kao  i proaktivnog  timskog rada. O procesu zaštite na radu u HPB d.d. izlaganje je održao Siniša Odorijan, Hrvatska poštanska banka d.d. Proces zaštite na radu u bankarskom sustavu ima daleko širu primjenu od zakonima propisanog okvira, ulazi u sve segmente poslovanja kao stručna savjetodavna funkcija i podrška poslovanju HPB d.d. Putem savjeta i preporuka sudjeluje u razvoju procesa, prateći digitalizaciju Banke. Sastavni je dio korporativne sigurnosti i njezinog segmenta vezanog za zaštitu osoba i imovine Banke. Osim glavne zadaće, prevencije zaštite zdravlja na radnom mjestu, proces zaštite na radu aktivno sudjeluje u održavanju kontinuiteta poslovanja Banke. Provedba zaštite na radu za vrijeme pandemije COVID-19 puno je intenzivnija jer zahtjeva kontinuirano praćenje stanja bolesti unutar Banke uz pravovremeno poduzimanje aktivnosti za sprječavanje širenja bolesti i osiguranja kontinuiteta poslovanja. Bankarski sustav suočen je s izazovom pružanja bankarskih usluga klijentima u otežanim uvjetima rada, najviše u centrima/poslovnicama gdje zaposlenici svakodnevno neposredno komuniciraju s klijentima izlažući se mogućem riziku od zaraze koronavirusom. Način rada u Banci se mijenja, prilagođava i unaprjeđuje sukladno izazovima tržišta i situaciji uzrokovanoj pandemijom, što istodobno uvjetuje i potrebu prilagodbe procesa zaštite na radu. Rad zaposlenika u Banci provodi se u centrima/poslovnicama, uredima, centralnom trezoru, arhivi i skladištu, različitim lokacijama na kojima zaposlenici obavljaju različite poslovne procese što u okviru zaštite na radu donosi izazov kako ostvariti sigurne uvjete rada za sve zaposlenike na svim lokacijama Banke. Pravovremena informacija unutar organizacijskih jedinica ključna je za sprječavanje rizika na radnom mjestu, a prvenstveno zbog udaljenih lokacija Banke i mogućnosti detekcije. Način prijave uočene nepravilnosti ili potencijalnog rizika prijavljuje se digitalno kroz Help desk sustav, slanjem zahtjeva. Aplikacija nudi izbor domena rada i različite kategorije kroz koju se provodi prijava uočene nepravilnosti. Uz aplikaciju nepravilnost ili potencijalni rizik može se prijaviti putem maila i u slučaju hitnosti putem mobitela. Nadzor nad primjenom zaštite na radu uključuje obilazak (nadzor) svih lokacija Banke, na kojima se detektira stvarno stanje, potencijalni rizici za zdravlje, razina zaštite. Iz uočenog stanja i analize formiraju se prijedlozi za unaprjeđenjem zaštite na radu pojedine lokacije. Edukacija je "produžena ruka" stručnjaka zaštite na radu te je dostupna svim zaposlenicima na radnom mjestu. Provodi se putem e-učionice uz osiguran konstantan pristup edukativnim sadržajima. Edukativne sadržaje izrađuje stručnjak zaštite na radu, interni edukator koristeći e-learning alate. Sadržaji zaštite na radu izrađeni su sukladno propisima, verificiranom planu i programu edukacije uz dodatne priloge edukativnih sadržaja promicanja zdravlja. Na početku proglašenja pandemije bolesti COVID-19 oformljen je TUSK ‒ Tim za upravljanjem situacijom s koronavirusom. Osnovni cilj tima i zaštite na radu je sprječavanje širenja bolesti COVID-19 unutar Banke i nastavak kontinuiteta poslovanja. U COVID razdoblju na internim stranicama Banke oformljen je info kutak HPB zdravlje koji na jednom mjestu nudi dostupne sve materijale, inicijative i korisne informacije vezane uz koronavirus, potres, rad od kuće i brigu o zdravlju. Pretpostavka je da će novi modalitet rada, kombinirani rad iz ureda (prostor poslodavca) i rad od kuće utjecati na zaštitu na radu zbog načina nadzora te prevencije rizika u prostoru koji nije prostor poslodavca. Prostori zaposlenika namijenjeni su stanovanju i svaki interijer, infrastruktura prostora/lokacije je drugačija uz određene ograničenja. Siguran pristup zaštite na radu je izrada procjene rizika on-site, obilazak svake lokacije s detektiranjem potencijalnih rizika, uz ispitivanje radnog okoliša. Rad od kuće jasnije će se definirati novim zakonskim propisima uzimajući u obzir vrstu posla koju obavlja poslodavac, odnosno mogućnosti obavljanja takvog rada izvan prostora poslodavca. Provjetravanje, prvenstveno prirodno i osiguranje dovoljne sigurne površine/udaljenosti između zaposlenika utjecat će na arhitekturu prostora, rekonstrukciju open-space ureda u „bazne jedinice“ s određenom „intimom“ (pregradama/zvučna izolacija). Stvorit će se novi standarde i omogućiti zaposlenicima potrebne uvjete za rad vodeći brigu o sigurnosnim aspektima po zdravlje. doc. dr. sc. Anita Rakić,Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije govorila je o Zakonskoj osnovi za gospodarenje medicinskim  otpadom. Porastom broja stanovnika i životnog standarda, te razvojem tehnologija i uporabom nepovratne ambalaže, količina otpada se svakim danom povećava. Europski trendovi u gospodarenju otpadom potiču što čišću proizvodnju sa što manje otpada i nusprodukata koji se stvaraju kao i smanjivanje opasnih svojstava otpada. Osim komunalnog otpada u čijem stvaranju svi sudjelujemo, postoji i cijeli niz ljudskih aktivnosti pri kojima se stvara opasni otpad koji ugrožava ljudsko zdravlje i onečišćuje okoliš. Otpad koji se stvara pri pružanju zdravstvenih usluga (medicinski otpad) ima niz specifičnosti te se značajno razlikuje u odnosu na otpad koji nastaje u drugim djelatnostima. A nastaje tijekom medicinskih aktivnosti: imunizacija, dijagnostika, terapija, laboratorijska istraživanja. Taj otpad nastaje pri zaštiti zdravlja ljudi i životinja, te je produkt nužne i korisne opće društvene aktivnosti u čijoj proizvodnji sudjeluju svi korisnici zdravstvene zaštite. U opasni medicinski otpad ubraja se: infektivni, patološki, citotoksični, kemijski, farmaceutski i radioaktivni otpad, teške metale, te oštre predmete i boce pod pritiskom. Neopasni medicinski otpad nastaje u zdravstvenim ustanovama (kuhinjama, uredima, restoranima itd.), a po svojim svojstvima sličan je komunalnom i ne predstavlja opasnost za zdravlje i okoliš. Zdravstvene su ustanove (Zavodi za javno zdravstvo, Domovi zdravlja, Bolnice, Poliklinike, privatne liječničke i stomatološke ordinacije, Domovi za starije i nemoćne osobe) veliki proizvođači opasnog otpada koji zbog visokog stupnja opasnosti od razvoja infekcija predstavljaju jednu od najopasnijih skupina pravnih subjekata u proizvodnji opasnog otpada. Neodgovarajući način rukovanja s opasnim medicinskim otpadom i njegovim zbrinjavanjem može imati ozbiljne javnozdravstvene posljedice i znatan utjecaj na okoliš. Nastali medicinski otpad je spremnik potencijalno opasnih mikroorganizama kojima se mogu inficirati bolesnici, zdravstveno osoblje kao i opća populacija. Potencijalne zdravstvene opasnosti od kontakta s infektivnim otpadom su zaraze hepatitisom B i C, HIV-om, gastroenterološkim, respiratornim i kožnim infekcijama itd. Osim toga postoji i opasnost od širenja vrlo rezistentnih sojeva mikroorganizama preko medicinskog otpada iz zdravstvenih ustanova u prirodu. Također, ukoliko se na propisan način ne zbrinjava otpad iz zdravstvene njege, patronaže ili sličnih djelatnosti, kao posljedica mogu biti ozljede (ubodne rane od oštrih predmeta), trovanja farmaceutskim proizvodima (antibioticima i citotoksičnim lijekovima) ili teškim metalima (živa ili dioksin). Bolje poznavanje opasnosti od medicinskog otpada i posljedica izloženosti štetnom djelovanju medicinskog otpada može pomoći u poboljšanju načina njegova zbrinjavanja, te planiranja i poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite zdravlja ljudi. Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom se osigurava gospodarenje medicinskim otpadom u skladu s Direktivom EU o otpadu, a sve u cilju zaštite ljudskog zdravlja i okoliša od štetnih utjecaja. Pravilnikom definirane su vrste otpada koje nastaju pri pružanju zdravstvene zaštite, te su definirani postupci s medicinskim otpadom. To podrazumijeva njegovo odgovorno razvrstavanje na mjestu nastanka, načine sakupljanja, vođenje očevidnika do konačnog zbrinjavanja. Primjer dobre prakse u provedbi programa osposobljavanja iz zaštite na radu, bila je tema izlaganja Marka Štajnera,Zitel, Euro control d.o.o.  Osiguranje sigurnog i zdravog radnog mjesta obveza je svakog poslodavca neovisno o broju zaposlenih i djelatnošću kojom se bavi. Da bi to uspješno proveo, jedna od prvih mjera je osposobljavanje radnika za siguran rad. Kurikulum osposobljavanja temelji se na prethodno izrađenom programu osposobljavanja, odabiru kompetentnih instruktora i odgovarajuće metodologije za provedbu zacrtanog programa.Zakon o zaštiti na radu uveo je obvezu stalnog stručnog usavršavanja radnika u ovisnosti o procesu rada i promjeni radnih uvjeta. Uz Pravilnik o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (NN 142/2021),među ostale propise koji su značajni za provedbu edukacije, mogu se ubrojiti:Zakon o kemikalijama (NN  18/13. i 115/18.),Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja te provjere znanja o zaštiti od opasnih kemikalija (NN  99/13),Zakon o zaštiti od požara (NN  92/10.),Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN  108/95. i 56/10.),Propisi iz područja zaštite od buke i zaštite okoliša (otpad) i dr. Teoretski dio osposobljavanja provode stručnjaci zaštite na radu  zaposleni kod poslodavca ili stručnjaci zaštite na radu zaposleni kod ovlaštene pravne osobe. Ukoliko poslodavac provodi osposobljavanje za vlastite potrebe, teoretski dio osposobljavanja mogu provoditi radnici koji imaju status stručnjaka ZNR I. stupnja ili stručnjaci ZNR II. stupnja, što ovisi o djelatnosti i broju zaposlenih radnika. Ukoliko osposobljavanje provodi ovlaštena pravna osoba, tada to smije izvoditi samo stručnjak ZNR II. stupnja s visokom stručnom spremom i andragosškim znanjima. Praćenje sigurnog načina rada i ocjenu praktične osposobljenosti na mjestu rada provodi i potvrđuje poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik radnika koji je u postupku osposobljavanja. Neposrednim ovlaštenikom radnika smatra se onaj ovlaštenik poslodavca u čiji djelokrug rada spadaju poslovi za koje se radnik osposobljava.Postupke praćenja sigurnog načina rada i ocjene praktične osposobljenosti radnika provodi poslodavac odnosno neposredni ovlaštenik radnika, koji su prethodno osposobljeni u skladu s programom osposobljavanja poslodavca iz ZNR.Stručnjak ZNR je dužan osigurati da se sveukupni proces osposobljavanja provede na propisani način, te potvrđuje da je na osnovu provedenog programa, radnik osposobljen za samostalan rad (s osnova primjene mjera zaštite na radu). Osposobljavanje poslodavca odnosno njegovog ovlaštenika i povjerenika radnika za zaštitu na radu mogu obavljati poslodavci za vlastite potrebe te fizičke i pravne osobe ovlaštene za osposobljavanja iz zaštite na radu. Stručnjaci zaštite na radu i koordinatori zaštite na radu obvezni su se stalno stručno usavršavati.Usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod poslodavaca i koordinatora zaštite na radu provodi se putem interaktivnih internetskih alata na mrežnim stranicama resornog ministarstva, najmanje jednom u 5 godina. Ministarstvo može jednom u 5 godina provesti usavršavanje stručnjaka zaštite na radu i ovlaštenika koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca do uključivo 49 radnika, u vezi primjene pravila, mjera postupaka i aktivnosti zaštite na radu kod poslodavca, a na temelju podataka prikupljenim unutarnjim nadzorom zaštite na radu kod poslodavca koje stručnjak zaštite na radu i ovlaštenik dostavljaju navedenom ministarstvu elektroničkim putem. Stručnjaci zaštite na radu, koordinatori zaštite na radu te ovlaštenici poslodavca koji ujedno obavljaju poslove zaštite na radu kod poslodavca s do uključivo 49 radnika, mogu se usavršavati u suradnji s visokoškolskim i znanstvenim ustanovama, ustanovama za obrazovanje odraslih, javnim ustanovama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i mjeriteljstva, udrugama na području sigurnosti, zaštite zdravlja i tehničkih ispitivanja, stručnjacima iz pojedinih područja i sl. Usavršavanje stručnjaka zaštite na radu zaposlenih kod ovlaštenih osoba za obavljanje poslova zaštite na radu obavlja se prema odredbama propisa zaštite na radu koji se odnosi na ovlaštene osobe za poslove zaštite na radu. Poslodavac ima obvezu omogućiti stalno stručno usavršavanje ovlašteniku i  povjerenika radnika za zaštitu na radu najmanje jednom u 5 godina u skladu s programom za njihovo osposobljavanje iz zaštite na radu.Osposobljavanje radnika provodi se prema programu osposobljavanja koji se mora temeljiti na procjeni rizika i obuhvaća sve opasnosti, štetnosti odnosno napore utvrđene procjenom rizika te načine primjene načela prevencije i pravila zaštite na radu u odnosu na prisutne rizike. Program se dijeli na: opći program koji je zajednički za sve radnike, a provodi se za sve radnike prije početka rada, kod promjena u radnom postupku, kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene, kod uvođenja nove tehnologije, kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno novo mjesto rada te kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima ili naporima na radu. Jedinstven je i obvezan za sve radnike koje se osposobljava i obuhvaća osnove zaštite na radu;specijalistički program odnosi se na određene grupe radnika ovisno o vrstama opasnosti, štetnosti i napora s kojima se ti radnici susreću na svom mjestu rada. Ovaj programa obuhvaća ciljeve i zadatke, pregled tema, razradu gradiva i ostale pojedinosti, a predstavljaju sastavni dio ovog programa;posebni program određuje pojedinačna i specifična znanja pojedinih poslova odnosno mjesta rada. Posebni programi izrađuju se za ovlaštenike i povjerenike radnika za zaštitu na radu prema posebno propisanim zahtjevima Pravilnika. Svrha osposobljavanja je da se svakog radnika upozna s pravilima zaštite na radu i pravilima struke koja se pri radu moraju primjenjivati, te sa sigurnim načinom izvođenja radnih operacija za sve poslove.Program je općenit i omogućava teorijsko i praktično osposobljavanje iz zaštite na radu. Program treba sadržavati popis pisanih uputa za rad na siguran način za sve poslove koje radnik obavlja. Osposobljavanje radnika za rad na siguran način provode stručnjaci zaštite na radu zaposleni kod poslodavca, odnosno stručnjaci zaštite na radu II. stupnja zaposleni kod osobe ovlaštene za osposobljavanje radnika, sukladno odredbi članka 3. st. 1. Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (NN 112/14.). Za  zdravlje posebno opasnih  poslova propisani su uvjeti pod kojima te poslove radnik smije obavljati. Jedan od tih uvjeta je i stručna osposobljenost za poslove koje radnik obavlja. Određena stručna osposobljenost stječe se redovnim školovanjem (kvalifikacijom), a za dio poslova predviđena je mogućnost dopunskog stručnog osposobljavanja koje se provodi na osnovu odobrenog nastavnog programa. Svi takvi programi sadrže teoretsku i praktičnu nastavu i u potpunosti osposobljavaju brzu prilagodbu radnika tržištu rada. Unatoč kvalitetnim propisima kojima se nameće sigurnost i zaštita zdravlja radnicima, edukacija se u većini slučajeva, barem kod malih poslodavaca provodi „formalno“, kako bi se zadovoljile propisane odredbe silnih i djelomično citiranih propisa nabrojanih u ovom članku. Iz tih razloga, nužna je inspekcijska kontrola rizičnih skupina poslodavaca, kako bi se spriječila društvena šteta (ekonomski gubici zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti) i očuvalo zdravlje radnika koji rade na po zdravlje opasnim poslovima. Dunja Bonacci Skenderović, Bonacci j.d.o.o. ukazala je u svojem izlaganju na značaj prevencije spolnog uznemiravanja na radnom mjestu i zadaće poslovnih subjekata. Spolno uznemiravanje na radnom mjestu nije novonastali fenomen. Akademska zajednica i feministkinje su se počeli baviti problematikom spolnog uznemiravanja davno prije #metoo pokreta. Prva istraživanja o spolnom uznemiravanju na radnom mjestu su objavljena još 70- ih godina prošlog stoljeća. Već ta prva istraživanja su pokazivala visoki postotak prevalencije spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, pogotovo kod žena. Od tada do danas svako toliko bi neka žena istupila i progovorila o spolnom uznemiravanju u radnom okruženju. Međutim tek 2017. godine nakon što je New York Times objavio članak o Harveyu Weinsteinu, žene su počele više, glasnije i na globalnom nivou progovarati o vlastitom iskustvu spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, te su tvrtke počele više obraćati pozornost na prevenciju kroz edukacije i uvođenje jasnije politike nulte tolerancije. Spolno uznemiravanje na radnome mjestu problem je globalnih razmjera koji je prepoznala i Međunarodna organizacija rada (MOR). MOR smatra kako nasilje i uznemiravanje u svijetu rada oduzima ljudima dostojanstvo. Nadalje smatraju da oni nisu spojivi s dostojanstvenim radom te su prijetnja jednakim mogućnostima, kao i sigurnom, zdravom i produktivnom radnom okružju. MOR prepoznaje globalnu prisutnost nasilja i uznemiravanja na radnome mjestu, bez obzira na sektore, zanimanja i oblike ugovora. Stoga je MOR u lipnju 2019. godine usvojio jedan od važnih propisa vezanih za sprječavanje nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, u kojem je istaknuto da su žene najčešće žrtve. Radi se o Konvenciji br. 190 i Preporuci br. 206. Navedena Konvencija i preporuka govore o pravu svih na svijet rada bez nasilja i uznemiravanja, uključujući rodno uvjetovano nasilje i uznemiravanje. Krajem 2020. godine u Hrvatskoj je proveden istraživanje o spolnom uznemiravanju na radnom mjestu „Na poslu želim da me se doživljava profesionalno!“. Ovo je prvo istraživanje o ovo problematici u zadnjih 15 godina. Provela ga je Dunja Bonacci Skenderović. Istraživanje je rađeno na prigodnom uzorku. U istraživanju je sudjelovalo 448 osoba. Od toga 92.41% žena, 7.14% muškaraca, dok 0.45% ispitanika/-ca nije odgovorilo na pitanje. Čak 71.36% ispitanika/-ca je odgovorilo da su tijekom dosadašnjeg radnog vijeka doživjeli spolno uznemiravanje na radnome mjestu. Udio žena koje su doživjele spolno uznemiravanje je iznosio 73.36%, a muškaraca 50.00%. Svaki/-a treći/-a ispitanika/-ca koji/-a su doživjeli/-e spolno uznemiravanje na radnome mjestu, doživjeli/-e su ga od više od jedne osobe. Spolno uznemiravanje od nadređene osobe doživjelo je 61.18% ispitanika/-ca. Što se tiče prijave spolnog uznemiravanja nekom u tvrtki, 83.23% ispitanika/-ca je navelo kako nisu nikom u tvrtki prijavili. Tek 16.77% je prijavilo spolno uznemiravanje na radnom mjestu. Prijavile su ga isključivo žene. Najčešći razlog neprijavljivanja spolnog uznemiravanja je nepovjerenje u poslodavca – ispitanici/-ce u 56.77% smatraju da poslodavac neće ništa poduzeti u slučaju prijave. Čak 53.38% ispitanika/-ca odgovorilo je da su se sami/-e suprotstavili/-le zlostavljaču. Njih 34.96% je navelo kako nisu prijavili spolno uznemiravanje iz straha od osvete i/ili drugih neželjenih posljedica. Nadalje, njih 25.56% navodi da ne znaju komu to prijaviti u tvrtki. Njih 23.68% odgovorilo je kako nisu prijavili zbog srama. Dok zbog straha od gubitka posla zlostavljanje nije prijavilo 23.31% ispitanika/-ca. Udio ispitanika/-ca koji nisu prijavili zato što nisu upoznati s postupkom prijave iznosi 21.80%.Gotovo  21.43% ispitanika/-ca navodi kao razlog neprijavljivanja to što ne znaju je li to što se dogodilo bilo spolno uznemiravanje. Ispitanici/-ce koji/-e rade u tvrtkama s 20 ili više zaposlenika u 44.89% odgovaraju kako je u njihovim tvrtkama uređen sustav prevencije kroz pravilnik o radu ili drugim sličnim dokumentom. Ipak 16.45% ispitanika/-ica odgovara da u tvrtkama u kojima rade nije uređen sustav prevencije kroz pravilnik o radu ili drugim sličnim dokumentom, dok ih je 37.33%, navelo/-le kako ne znaju je li pravilnicima uređena zaštita dostojanstva radnika. Nadalje, 46.67% navodi kako u tvrtkama u kojima rade postoji povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika. Međutim, njih 23.56% navodi kako u tvrtkama u kojima rade ne postoji povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika, dok 29.77% ispitanika/-ca koji ne znaju postoji li povjerenik za zaštitu u tvrtki u kojoj rade. Čak 75.22% ispitanika/-ca je odgovorilo kako u tvrtkama u kojima rade se ne provodi edukacija o spolnom uznemiravanju na radnom mjestu.Posljedice spolnog uznemiravanja na radnom mjestu za žrtve se mogu podijeliti na psihičke, fizičke i posljedice vezane uz rad i posao. Fizičke: glavobolje, probavne smetnje, kožne reakcije, fobije, nesanicaPsihičke: anksioznost depresija, tjeskoba, šok, ljutnja, frustracija, razdražljivost, pomanjkanje samopouzdanja, osjećaj da ih je netko izdao, sram, krivnja, izolacija, osjećaj nemoći, bezvoljnost, napadaji panike, PTSP. Nadaloje, posljedice vezane uz rad i posao: smanjeno zadovoljstvo poslom, odlazak na (dugotrajno) bolovanje, niska ocjena uspješnosti, promjena radnoga mjesta, pad rade uspješnosti zbog stresa, gubitak posla i prihoda, otuđenost i diskreditacija na radnome mjestu, ugrožena pozicija na tržištu rada. Ignoriranje spolnog uznemiravanja u radnom okruženju ima brojne negativne posljedice za tvrtke. Posljedice, bez obzira radi li se o pravnim troškovima, odlasku zaposlenika, odsustvu zaposlenika, smanjenoj produktivnosti u konačnici imaju financijske implikacije za tvrtke. U prilog tome govore podaci iz studije Deloitte Access Economics. Oni su izračunali da su 2,6 milijardi australskih dolara izgubljene na produktivnosti te da spolno uznemiravanje generira 0,9 milijardi dolara ostalih troškova. Ekonomske troškove spolnog uznemiravanja na radnome mjestu dijele pojedinci, poslodavci, vlada i društvo. Deloitte-ova analiza donosi podatka kako 70% troškova izgubljene produktivnosti snose poslodavci, država gubi 23% u obliku poreza, a pojedinci 7% u obliku prihoda. Ignoriranje spolnog uznemiravanja ima za posljedicu i gubitak reputacije rizik koji rezultira cijelom lepezom negativnih posljedica od toga da se nitko ne želi zaposliti u toj tvrtki, do pada vrijednosti dionica na burzi. Neprijavljivanje spolnog uznemiravanja stvar privid da spolno uznemiravanje ne postoji. U Hrvatskoj je zakonodavac prepoznao potrebu zaštite radnika te je u Zakonu o radu naveo obveze poslodavca da štiti dostojanstvo radnika.Svaki poslodavac koji  zapošljava najmanje 20 radnika dužan je:donijeti i objaviti pravilnik o radu u kojem će, između ostalog urediti postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika i imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. Premda zakonodavac ne propisuje, ono što tvrtke još mogu napraviti kako bi djelovale preventivno te izbjegle troškove vezane uz spolno uznemiravanje je: redovito provođenje sveobuhvatnih edukacija na temu spolnog uznemiravanja na radnom mjestu svih zaposlenika i redovito provođenje edukacija povjerenika za zaštitu dostojanstva radnika. Zatim,uređenje protokola za prijavu spolnog uznemiravanja na radnom mjestu i praćenje prijave spolnog uznemiravanja na radnom mjestu i praćenje prijave spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Uprava tvrtke treba slati jasnu poruku da se spolno uznemiravanje ne tolerira; implementirati disciplinske mjere (kad se dokaže da je došlo do spolnog uznemiravanja) , te zabraniti odmazdu protiv osoba koje su podnijele prijave i/ili svjedoka. Kako  se nositi sa stresom i očuvati zdravlje, bila je tema o kojoj je govorio Bruno Šimleša, pisac. Prezentirao je  nešto drugačiji koncept zdravog života kojeg ne karakterizira briga za tijelo, već briga za duh što onda pozitivno utječe i na naše tijelo. Tako uvodi novu paradigmu zdravog života – U zdravom duhu zdravo tijelo! Naravno, posebno mjesto u tome zauzima nošenje sa stresom. Jer iako danas živimo u sigurnijim društvima i komfornijim životnim uvjetima, sve smo više pod stresom. Danas u opasnosti nije naš fizički integritet, već psihički. Ne prijetim nam bezakonje,  divlje životinje i plemena, već divljanje očekivanja! Imamo dojam da se stalno od nas traži da budemo online, da budemo sve uspješniji, mlađi, privlačniji, popularniji, sretni 24/7... Također, i društvene mreže su postale izniman izvor stresa jer postoji pritisak fingiranja vlastitog života da odgovara nekim nerealnim standardima, pritisak stalnih notifikacija, više smo konektirani sa svijetom, nego sa sobom.Sve to stvara enormne količine stresa. Tijekom izlaganja prezentirana su znanstvena istraživanja koja potvrđuju negativan utjecaj stresa na imunitet, a to je jedno od istraženijih područja jer smo prepoznali tzv. hormon stresa kortizol pa relativno lako možemo istražiti točan utjecaj stresa. Upozorio je i na dvije najčešće greške u vezi stresa. Prva je da ga prečesto svodimo na poslovnu sferu života, a problematični su i neuređeni međuljudski odnosi, nezadovoljstvo sobom, prevelika očekivanja od sebe da stalno budemo na visini svih životnih zadataka... A druga greška jest da se prečesto zadovoljimo samo izbacivanjem nagomilanog stresa (npr., vježbanje, trčanje i sl.), ali ne gledamo kako riješiti uzroke nastanka stresa. Na stručnom skupu je nakon svakog izlaganja bilo moguće postavljati dodatna  pitanja i komentarati, a izlaganja su osigurala neposredno  informiranje, i motivaciju za   prijenos dobre prakse i  primjenu praktičnih savjeta u radnim  sredinama.                                                                                                             Vitomir Begović [...]
13. prosinca 2021.U organizaciji ZIRS-a u suradnji s Udrugom za promicanje zaštite, u Zagrebu je 9.prosinca uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera održana  tradicionalna godišnja Konferencija „Zaštite na radu“.Radom Konferencije moderirao je Vitomir Begović. Prigodnim podsjećanjem na osnivanje i osnivače ,kao i današnje djelovanje  obilježena je 50. obljetnica Udruge za promicanje zaštite, a o tome su govorili Fran Marović, dipl. ing.predsjednik i članica  Marjana  Gudelj, dipl. ing. U radnom dijelu posebnu pozornost izazvalo je izlaganje Viktorija Malise,AUVA, o temi „Ubrzana robotizacija i digitalizacija u vrijeme COVID-19“, uz ilustraciju brojnih primjera uvođenja novih suvremenih tehnologija u različitim sektorima i dijelovima svijeta. O novim  podzakonskim propisima  u području zaštite na radu, govorio je Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., viši savjetnik-specijalist Službe za zaštitu na radu MROSP. Studij sigurnosti i zaštite na radu u Sloveniji (jučer, danas, sutra) predstavila je doc. dr. sc. Barbara Novosel, s  Fakultet aza kemiju i kemijsko inžinjerstvo, u Ljubljan Goran Beroš, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu na radilištima i u rizičnim djelatnostima, Državni inspektorat, u izlaganju se osvrnuo na „Rad inspekcije i poslovnih subjekata u specifičnim uvjetima (korona, potres)“. U drugom dijelu Konferencije o „Stručnom osposobljavanju prema IPAF-u – teoretskoj i praktičnoj obuci“, izlaganje je održao  Danilo Onič, univ. dipl. inž. grad., CIVIS, Marib Krešimir Harapin, dipl. ing. stroj., Pliva Hrvatska d.o.o., Zagreb , u svojem izlaganju prezentirao je „ Prevenciju teških incidenata“. Nakon izlaganja uslijedio je interaktivni okrugli stol o širim temama vezanima uz Covid, robotizaciju, promjene u svijetu rada ,digitalizaciju,status i stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu te brojne  izazove za  sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Sudionici rasprave su bili:Fran Marović, dipl. ing., Udruga za promicanje zaštite, Marjana Gudelj, dipl. ing., Selk d.d., Kutina, Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., viši savjetnik-specijalist Službe za zaštitu na radu MROSP-a, i Goran Beroš, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu na radilištima i u rizičnim djelatnostima, Državni inspektorat. Tijekom dinamične rasprave aktivno su sudjelovali nazočni na konferenciji, kao i prijavljeni on line sudionici . Sudionicima Konferencije uručen je zbornik s radovima Konferencije, kao i stručna literatura. U okviru Konferencije kao dio edukacije stručnjaka zaštite na radu u ovlaštenim tvrtkama organizirana je radionica o „Ispitivanje radne opreme“. Vezano za teme Konferencije moguće je istaknuti određene naglaske. Zaštita radnika od bolesti, oboljenja i povreda na radu , navedeno je kao jedno od prioritetnih područja djelovanja u prembuli Ustava Međunarodne organizacije rada od osnivanja ove organizacije (1919.), i ostaje relevantno i danas. Čak i prije nego što je pojam COVID-19 ušao u naš rječnik, izgaranje, stres i tjeskoba bili su značajni problemi na radnom mjestu. S pandemijom stvari su postale puno gore. Posljednjih mjeseci mnogi su se radnici osjećali bespomoćno pred dubokim promjenama koje su doživjeli. Na početku smo četvrte industrijske revolucije koja  u potpunosti mijenja  način na koji živimo, radimo  i međusobno komuniciramo.Nove tehnologije sve više prožimaju sve segmente modernih društava stvarajući  novi svijet rada.Tehnološki trendovi - poput digitalizacije, automatizacije i robotike -  preoblikuju poslove i sociokulturni kontekst samog rada. Gotovo 140 tisuća hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje do 2030. godine, jedan je od zaključaka analize  "Budućnost rada u Hrvatskoj - Preobrazba hrvatske radne snage u dobu automatizacije i digitalizacije“. Približno 340 tisuća radnih mjesta će nestati zbog automatizacije i trendova koje je potaknula pandemija bolesti Covid-19, no ona će biti zamijenjena gotovo istim brojem novih radnih mjesta u novim zanimanjima i rastućim industrijama te uslijed općeg porasta proizvodnosti. Analiza je  pokazala da će do 2030. godine šest posto ukupnog broja radnih sati u Hrvatskoj prijeći iz poslova koji traže fizičke vještine za rješavanje radnih zadaća u poslove koji zahtijevaju kognitivne, društvene, emocionalne i tehnološke vještine. Specifične vještine, poput onih koje su potrebne za upravljanje uređajima i opremom te za jednostavan unos i obradu podataka, najvjerojatnije će doživjeti najveći pad potražnje u udjelu zaposlenih do 2030.godine. Kad se potencijalna brzina automatizacije pogleda iz perspektive trendova koje je potaknula pandemija bolesti Covid-19, Hrvatska će do 2030. godine ostvariti stopu usvajanja automatizacije od oko 22 posto. Drugim riječima, aktivnosti na koje se trenutno troši oko 22 posto ukupnog broja radnih sati zaposlenih u Hrvatskoj bit će automatizirane do kraja desetljeća. Usvajanje automatizacije varirat će od sektora do sektora - proizvodnja, veleprodaja, poslovne funkcije koje služe kao potpora administraciji te državna uprava - bit će procjena je područja s najvišom stopom usvajanja automatizacije". Iako automatizacija i digitalizacija donose priliku za stvaranje produktivnije i konkurentnije hrvatske radne snage, one donose i nekoliko izazova, posebno u smislu gubitka postojećih radnih mjesta i razvoja budućih vještina. Kao i u drugim zemljama Europske unije, svi dionici u Hrvatskoj moraju uravnotežiti ritam automatizacije i stjecanja novih vještina ako žele da zemlja ima koristi od automatizacije i uvođenja novih tehnologija. Stvaranje jedinstvenog europskog digitalnog tržišta jedan je od deset prioriteta Europske komisije. Automatizacija radnog mjesta stvara nove mogućnosti, ali i nove izazove za sigurnost i zdravlje na radu. Kriza uzrokovana COVID-om 19, dodatno je ubrzala primjenu novih tehnologija, ali i proširila mjesta rada ,te je time   istaknuta  ključna važnost zdravlja, uključujući i važnost zdravlja i sigurnosti na radu. Provedeno EU  istraživanje, digitalizacije i njezina učinka na sigurnost i zdravlje radnika,pokazalo je da se samo u 24% poduzeća koja upotrebljavaju digitalne tehnologije raspravljalo o mogućem učinku tih tehnologija na sigurnost i zdravlje njihovih radnika. Novi oblici rada unose i nove izazove vezano uz regulaciju radnog mjesta, ali i sigurnost. Standardi koji su uspostavljeni u dosadašnjim okvirima i načinima rada više nisu primjenjivi niti učinkoviti u radnim odnosima temeljenim na novim tehnologijama.Ovdje treba uzeti u obzir da će mnoga radna mjesta u budućnosti biti hibridna, kao kombinacija rada u prostorima poslodavca i rada od kuće ili s nekog drugog mjesta.Pojava novih zanimanja i novih načina rada, sve veći broj novih vrsta radnih mjesta i oblika rada (u područjima kao što su podugovaranje, digitalni rad, masovni rad putem interneta, rad na zahtjev, ekonomija dijeljenja i ekonomija platformi) ,velik broj samozaposlenih osoba, kao i mentalno zdravlje predstavljaju izazov.Uvjeti i način rada brzo se mijenjaju i otvaraju nove rizike, izazove i prilike za jačanje sigurnosti i zaštitu zdravlja na radu.Stoga je važno razumjeti promjene s kojima se suočavamo kako bismo pravovremeno izgradili sustave koji će smanjiti rizike u radnom okruženju i poboljšati radni život ljudi. Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu spadaju među najveće i najvažnije izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Otprilike polovina svih radnika u EU-u smatra da je stres povezan s radom zajednički izazov s kojim se suočavaju na radnom mjestu. Više od četvrtine svih radnika navodi da doživljava stres povezan s radom tijekom cijelog ili većeg dijela radnog vremena. Važno je naglasiti da se „Biti zdrav na radnom mjestu ne odnosi  samo na fizičko stanje, nego i na mentalno zdravlje i dobrobit radnika“. Nadalje, osnovni uzrok mnogih nezgoda  je izostanak prevencije i nepridržavanje propisa o zaštiti na radu.Prema podacima 23 % svih subjekata u EU-28 ne provodi procjenu rizika, uz značajne razlike između država članicama. Pandemija je još više naglasila ovaj problem i ukazala na potrebu promjena u načinu djelovanja u svakoj tvrtki, ustanovi, društvu. Jedan od ključih dionika u području prevencije sigurnosti  i zaštite zdravlja na radu  uz specijaliste  medicine rada i sporta i  inspektore zaštite na radu, su kao nositelji pozitivnih promjena  i stručnjaci zaštite na radu. Obrazovanje  i usavršavanje stručnjaka za zaštitu na radu,uvažavanje njihovog značaja, odgovarajući hijerahijski i platni status te  podizanje kvalitete njihovog rada osiguranjem i vrednovanjem kontinuiranog unapređivanja znanja, vještina i kompetencija,svih stručnjaka neovisno o tome gdje rade, jedan su od najvažnijih prioriteta u zauzimanju za unapređivanje zaštite na radu,kao područja od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj. Praksa drugih zemalja i struka potvrđuje da cjeloživotno  stručno usavršavanje profesionalaca u zaštiti na radu treba biti  jedan  od temeljnih uvjeta za vrednovanje i  obnovu licence  za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite na radu, i to neovisno  da li stručnjak  radi u tvrtki, ustanovi ili ovlaštenoj osobi za poslove zaštite na radu, ili negdje drugdje na takvim poslovima. Države  se sve više odlučuju regulirati pristup profesijama u području zaštite na radu definiranjem zahtjeva za obrazovanjem i osposobljavanjem i zahtjevima za kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem, shemama licenciranja i  certificiranja stručnjaka za zaštitu na radu ,te  shemama akreditacije za pružatelje  usluga. U Hrvatskoj je potrebno ustrojiti obvezan, primjeren i poticajan model stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu, a u odnosu na postojeće,ali i dalje namjeravano održavajuće a neodgovarajuće stanje,potrebno je  visoko podići razinu organizacije i sadržaja  polaganja stručnog ispita za stručnjake zaštite na radu i koordinatore zaštite na  radu, čime će se osigurati ključni preduvjeti za  unapređivanje zaštite na radu, osigurati odgovarajući status i uvažavanje ove struke,te osnažiti stručnjake zaštite na radu , što je posebno značajno u vrijeme  rastućih promjena i novih izazova u svijetu rada. Od izuzetne je važnosti vizijom, programskim određenjem ,organizacijskim i kadrovskim ustrojem, zaštitu na radu i zaštitu zdravlja na radu  odrediti kao jedan od važnih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvitka Hrvatskog društva. Međunarodni standardi rada,alati i smjernice SZO/ILO-a daju čvrstu osnovu za implementaciju jakih, učinkovitih i održivih sustava sigurnosti i zdravlja na radu na različitim razinama. Spoznaja da radnici provode pola ili više vremena od ukupnog vremena provedenog u budnom stanju radeći , svatko se treba zapitati što je potrebno učiniti da se poboljšaju uvjeti na mjestima rada. Za menadžment i radnike,kao i za sve ključne dionike u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,predstojeće razdoblje vrijeme je suočavanja s  promjenama, i nužnošću pravodobne prilagodbe pojedinih  sektora i radnih sredina tim  promjenama, a zadaća je državnih institucija donošenje odgovarajućeg zakonodavnog okvira i  pružanje potpore. Tehnološke promjene mora pratiti  investiranje  u ljudski kapital,primjerene radne uvjete, zdravo i sigurno radno okruženje,  te odgovoran odnos prema prirodi, pri čemu je važno  svakodnevno praktično djelovanje. Nositelji javnih politika, poslodavci kao odgovorne osobe,i sami radnici moraju  razumijevati  i uvažavati da učinkovita zaštita na radu, tržište rada, zaštita zdravlja te mirovinski i zdravstveni sustav čine povezanu cjelinu,što znači  da u središtu djelovanja mora biti skrb o radno aktivnom stanovništvu,njihovom zdravlju i sigurnosti. Zaštita na radu ne znači samo poštovanje prava i puno je više od administrativne zadaće. To je ključan dio dobrog poslovnog planiranja, upravljanja, društvene odgovornosti i potvrda Hrvatske kao socijalne države. Dovoljno je izazova,a time  i zadaća, čijom osmišljenom  provedbom moramo   unaprijediti prevenciju rizika na radu, razvijati kulturu zaštite na radu, informirati, educirati i motivirati sve ključne dionike na učinkovitiju provedbu niza aktivnosti, kojima je cilj smanjiti broj nesreća i ozljeda na radu,bolesti , smrtnih  posljedica uzrokovanih zdravstvenim stanjem radnika , izostanaka s rada, odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine i gospodarskih gubitaka. Kako će digitalizacija biti i središnja tema kampanje za zdrava radna mjesta 2023., koju EU-OSHA priprema u suradnji sa svojim partnerima s ciljem podizanja svijesti o pogodnostima i rizicima koje donosi digitalizacija, to će  biti daljnja prilika za najširu senzbilizaciju javnosti  i aktivno sudjelovanje svih  poslovnih subjekata i institucija. Nova prilika za okupljanje  stručnjaka zaštite naradu, ali i šireg kruga dionika, uz razmjenu dobre prakse i iskustava, te prezentaciju najnovijih dostignuća,bit će savjetovanje u Opatiji u lipnju 2022.godine u organizaciji ZIRS-a i AUVE.                                                                                                               Vitomir Begović [...]
22. studenoga 2021.Tradicionalna godišnja konferencija U organizaciji Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti d.o.o. i  uz stručnu podršku Udruge za promicanje zaštite u Zagrebu će se 9.prosinca 2021. u Hotelu „Antunović“, održati tradicionalna nacionalna  godišnja stručna Konferencija zaštite na radu. U konferencijskoj dvorani i drugim prostorima bit će  osigurani svi potrebni uvjeti i mjere prevencije,kao i poštivanje propisanih epidemioloških mjera, a moguće je i on line sudjelovanje prijavljenih. Kao što je bilo i mnogih godina ranije , i ova Konferencija  će biti i prilika za nazočnost i susret  poslodavaca,njihovih ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu, specijalista medicine rada i sporta,povjerenika radnika za zaštitu na radu, sindikalnih povjerenika, predstavnika radničkih vijeća, rukovoditelja upravljanja ljudskim resursima, predstavnika ministarstava, inspekcijskih službi, strukovnih udruga,komora i drugih zainteresiranih za ovu izuzetno važnu  problematiku. U središtu cjelodnevnog skupa kojeg je moderator  mr.sig. Vitomir Begović, bit će obilježavanje  50. obljetnice najstarije strukovne udruge - Udruge za promicanje zaštite, a cjelokupnim sadržajem konferencije dominirat će teme vezane za ; Hrvatsku u vrijeme i nakon COVID-19; ubrzanu robotizaciju i digitalizaciju u vrijeme COVID-19, nove podzakonske propise; organizaciju i provedbu obrazovanja u okviru studija sigurnosti i zaštite na radu u Sloveniji; značaju stručnog osposobljavanja u  prevenciji  teških incidenata;  te o  djelovanju inspekcije zaštite na  radu u specifičnim uvjetima. Nakon izlaganja održati će se i okrugli stol na kojem će sudjelovati istaknuti stručnjaci iz ministarstva, javnih ustanova, instituta,inspekcijskih službi,udruga i tvrtki , kako bi kroz raspravu iskazali svoja proimišljanja i rješenja, kako ostvariti sigurno i zdravo radno okruženje, i dobrobit radnika u uvjetima pandemije Coronavirusa, ali i svakodnevnog  razvoja  robotizacije i digitalizacije. Robotizacija, upotreba umjetne inteligencije i veća prisutnost rada na daljinu smanjuju rizik od opasnih zadaća, primjerice zadaća povezanih s vrlo zagađenim područjima kao što su sustavi zbrinjavanja otpadnih voda, odlagališta otpada ili područja fumigacije u poljoprivredi. Međutim, nove tehnologije predstavljaju i niz izazova zbog: povećane nestalnosti u odnosu na to kad i gdje se posao obavlja; i rizika povezanih s novim alatima i strojevima. Na sigurnost i zdravlje radnika mogu utjecati i klimatske promjene, među ostalim uslijed povećane temperature okoline, onečišćenja zraka i ekstremnih vremenskih uvjeta. Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je koliko su sigurnost i zdravlje na radu važni za zaštitu zdravlja radnika, funkcioniranje našeg društva i kontinuitet ključnih gospodarskih i društvenih aktivnosti. Stoga put prema oporavku i ponovnom pokretanju produktivnosti mora uključivati i obnovljenu obvezu da sigurnost i zdravlje na radu ostanu prioriteti te da se poboljšaju sinergije između politika sigurnosti i zdravlja na radu i politika javnog zdravlja. Kao dio stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu, zaposlenih u ovlaštenim tvrtkama za zaštitu na radu, održati će se praktične radionice s temom „Ispitivanja radne opreme“. Sudionici će uz prigodan poklon, dobiti i zbornik radova Konferencije,bit će predstavljen i novi broj stručno-znanstvenog  časoopisa „Sigurnost“ s vrlo aktualnim i poticajnim  temama.  Više informacija o mogućnosti sudjelovanja na Konferenciji možete saznati na https://skup-znr.zirs.hr/ Zašto iskoristiti priliku i  sudjelovati na ovoj Konferenciji ? Prevencija rizika i promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na mjestima rada ključni su za očuvanje radne sposobnosti radnika, zadovoljavanje  potreba tržišta rada, održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava,  ostvarivanje  poslovnih planova, produktivnosti,  konkurentnosti, gospodarskog rasta te za  materijalnu sigurnost pojedinca  i njegove obitelji.Pojava novih zanimanja i novih načina rada, sve veći broj novih vrsta radnih mjesta i oblika rada  te  velik broj samozaposlenih osoba predstavljaju izazov. Potreba je i  za promišljanjem o mogućim pravcima razvoja sigurnosti i zdravlja na radu u promijenjenom radnom okruženju,polazeći od potrebe da svi ključni dionici djeluju  sinhronizirano, proaktivno, inovativno, kreativno,odgovorno  i učinkovito ,potvrđujući djelima da su život, zdravlje  i očuvanje radne sposobnosti radnika osnovno ljudsko pravo,a time i poseban društveni interes.    Poslodavcima i radnicima potrebno je pružiti podršku da ostanu sigurni i zdravi u radnom okruženju koje se zbog pandemije bolesti COVID-19 znatno promijenilo.Radne aktivnosti  ne mogu se obustaviti ,a uz kvalitetno i stručno informiranje , mjerama prevencije moguće je spriječiti teške posljedice bolesti,kao  i dugoročne posljedice. Rad na daljinu također je otvorio mnoga pitanja na koja je potrebno pružiti adekvatne i praktične odgovore;upravljanje, radno vrijeme, problem izolacije i mentalno zdravlje, ergonomski uvjeti  i dr. Trenutak je u kojem moramo pronaći odgovore na pitanje ; što digitalizacija radnog okruženja znači za organizaciju rada,kvalitetu poslova,sigurnost i zdravlje na radu ? Koji su novi oblici upravljanja radnicima uz potporu umjetne intelignecije ? Kako prevenirati psihosocijalne rizike u digitalnom radnom okruženju  i poboljšati mentalno zdravlje radne populacije ? Kako učinkovito  spiječiti teške incidente,temeljito provoditi  istrage nesreća,utvrđivati  i uklanjati  uzroke nesreća,  jačanjem provedbe mjera prevencije i stručnim osposobljavanjem radnika i rukovoditelja. IV industrijska revolucija zahtjeva odgovorne i sustavne mjere ekonomske, socijalne i obrazovne politike u svrhu primjerene  prilagodbe suvremenim zahtjevima tržišta rada. Rast i razvoj znanja i vještina zaposlenika moraju ići u korak s tehnološkim razvojem. Danas se više nego ikad prije nameće imperativ ulaganja u ljudske resurse, a dio tog ulaganja je zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika. Najbolje uloženo  vrijeme je stjecanje novih spoznaja i znanja, mogućnost upoznavanja drugih osoba s kojima dijelimo iste profesionalne interese i ciljeve. U vremenu brzih promjena i izazova u svijetu rada, radi  promicanja i pomicanja granica znanja od izuzetne je važnosti razmjena iskustva, dobre prakse i stjecanje novih znanja,a konferencije, okrugli stolovi i  radionice, uz aktivnu participaciju, najbolji su način susreta i interakcije zainteresiranih  relevantnih dionika.                                                                                                               Vitomir Begović [...]

©  2024 Portal "Sigurnost". Built using WordPress and the Mesmerize Theme

Prevedi »