Održana godišnja Konferencija o zaštiti na radu
U organizaciji ZIRS-a u suradnji s Udrugom za promicanje zaštite, u Zagrebu je 9.prosinca uz pridržavanje propisanih epidemioloških mjera održana tradicionalna godišnja Konferencija „Zaštite na radu“.Radom Konferencije moderirao je Vitomir Begović.
Prigodnim podsjećanjem na osnivanje i osnivače ,kao i današnje djelovanje obilježena je 50. obljetnica Udruge za promicanje zaštite, a o tome su govorili Fran Marović, dipl. ing.predsjednik i članica Marjana Gudelj, dipl. ing.
U radnom dijelu posebnu pozornost izazvalo je izlaganje Viktorija Malise,AUVA, o temi „Ubrzana robotizacija i digitalizacija u vrijeme COVID-19“, uz ilustraciju brojnih primjera uvođenja novih suvremenih tehnologija u različitim sektorima i dijelovima svijeta.
O novim podzakonskim propisima u području zaštite na radu, govorio je Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., viši savjetnik-specijalist Službe za zaštitu na radu MROSP.
Studij sigurnosti i zaštite na radu u Sloveniji (jučer, danas, sutra) predstavila je doc. dr. sc. Barbara Novosel, s Fakultet aza kemiju i kemijsko inžinjerstvo, u Ljubljan
Goran Beroš, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu na radilištima i u rizičnim djelatnostima, Državni inspektorat, u izlaganju se osvrnuo na „Rad inspekcije i poslovnih subjekata u specifičnim uvjetima (korona, potres)“.
U drugom dijelu Konferencije o „Stručnom osposobljavanju prema IPAF-u – teoretskoj i praktičnoj obuci“, izlaganje je održao Danilo Onič, univ. dipl. inž. grad., CIVIS, Marib
Krešimir Harapin, dipl. ing. stroj., Pliva Hrvatska d.o.o., Zagreb , u svojem izlaganju prezentirao je „ Prevenciju teških incidenata“.
Nakon izlaganja uslijedio je interaktivni okrugli stol o širim temama vezanima uz Covid, robotizaciju, promjene u svijetu rada ,digitalizaciju,status i stručno usavršavanje stručnjaka zaštite na radu te brojne izazove za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
Sudionici rasprave su bili:Fran Marović, dipl. ing., Udruga za promicanje zaštite, Marjana Gudelj, dipl. ing., Selk d.d., Kutina, Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., viši savjetnik-specijalist Službe za zaštitu na radu MROSP-a, i Goran Beroš, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu na radilištima i u rizičnim djelatnostima, Državni inspektorat.
Tijekom dinamične rasprave aktivno su sudjelovali nazočni na konferenciji, kao i prijavljeni on line sudionici .
Sudionicima Konferencije uručen je zbornik s radovima Konferencije, kao i stručna literatura.
U okviru Konferencije kao dio edukacije stručnjaka zaštite na radu u ovlaštenim tvrtkama organizirana je radionica o „Ispitivanje radne opreme“.
Vezano za teme Konferencije moguće je istaknuti određene naglaske.
Zaštita radnika od bolesti, oboljenja i povreda na radu , navedeno je kao jedno od prioritetnih područja djelovanja u prembuli Ustava Međunarodne organizacije rada od osnivanja ove organizacije (1919.), i ostaje relevantno i danas.
Čak i prije nego što je pojam COVID-19 ušao u naš rječnik, izgaranje, stres i tjeskoba bili su značajni problemi na radnom mjestu. S pandemijom stvari su postale puno gore. Posljednjih mjeseci mnogi su se radnici osjećali bespomoćno pred dubokim promjenama koje su doživjeli.
Na početku smo četvrte industrijske revolucije koja u potpunosti mijenja način na koji živimo, radimo i međusobno komuniciramo.Nove tehnologije sve više prožimaju sve segmente modernih društava stvarajući novi svijet rada.Tehnološki trendovi - poput digitalizacije, automatizacije i robotike - preoblikuju poslove i sociokulturni kontekst samog rada.
Gotovo 140 tisuća hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje do 2030. godine, jedan je od zaključaka analize "Budućnost rada u Hrvatskoj - Preobrazba hrvatske radne snage u dobu automatizacije i digitalizacije“.
Približno 340 tisuća radnih mjesta će nestati zbog automatizacije i trendova koje je potaknula pandemija bolesti Covid-19, no ona će biti zamijenjena gotovo istim brojem novih radnih mjesta u novim zanimanjima i rastućim industrijama te uslijed općeg porasta proizvodnosti.
Analiza je pokazala da će do 2030. godine šest posto ukupnog broja radnih sati u Hrvatskoj prijeći iz poslova koji traže fizičke vještine za rješavanje radnih zadaća u poslove koji zahtijevaju kognitivne, društvene, emocionalne i tehnološke vještine.
Specifične vještine, poput onih koje su potrebne za upravljanje uređajima i opremom te za jednostavan unos i obradu podataka, najvjerojatnije će doživjeti najveći pad potražnje u udjelu zaposlenih do 2030.godine.
Kad se potencijalna brzina automatizacije pogleda iz perspektive trendova koje je potaknula pandemija bolesti Covid-19, Hrvatska će do 2030. godine ostvariti stopu usvajanja automatizacije od oko 22 posto.
Drugim riječima, aktivnosti na koje se trenutno troši oko 22 posto ukupnog broja radnih sati zaposlenih u Hrvatskoj bit će automatizirane do kraja desetljeća. Usvajanje automatizacije varirat će od sektora do sektora - proizvodnja, veleprodaja, poslovne funkcije koje služe kao potpora administraciji te državna uprava - bit će procjena je područja s najvišom stopom usvajanja automatizacije".
Iako automatizacija i digitalizacija donose priliku za stvaranje produktivnije i konkurentnije hrvatske radne snage, one donose i nekoliko izazova, posebno u smislu gubitka postojećih radnih mjesta i razvoja budućih vještina.
Kao i u drugim zemljama Europske unije, svi dionici u Hrvatskoj moraju uravnotežiti ritam automatizacije i stjecanja novih vještina ako žele da zemlja ima koristi od automatizacije i uvođenja novih tehnologija.
Stvaranje jedinstvenog europskog digitalnog tržišta jedan je od deset prioriteta Europske komisije. Automatizacija radnog mjesta stvara nove mogućnosti, ali i nove izazove za sigurnost i zdravlje na radu.
Kriza uzrokovana COVID-om 19, dodatno je ubrzala primjenu novih tehnologija, ali i proširila mjesta rada ,te je time istaknuta ključna važnost zdravlja, uključujući i važnost zdravlja i sigurnosti na radu.
Provedeno EU istraživanje, digitalizacije i njezina učinka na sigurnost i zdravlje radnika,pokazalo je da se samo u 24% poduzeća koja upotrebljavaju digitalne tehnologije raspravljalo o mogućem učinku tih tehnologija na sigurnost i zdravlje njihovih radnika.
Novi oblici rada unose i nove izazove vezano uz regulaciju radnog mjesta, ali i sigurnost. Standardi koji su uspostavljeni u dosadašnjim okvirima i načinima rada više nisu primjenjivi niti učinkoviti u radnim odnosima temeljenim na novim tehnologijama.Ovdje treba uzeti u obzir da će mnoga radna mjesta u budućnosti biti hibridna, kao kombinacija rada u prostorima poslodavca i rada od kuće ili s nekog drugog mjesta.Pojava novih zanimanja i novih načina rada, sve veći broj novih vrsta radnih mjesta i oblika rada (u područjima kao što su podugovaranje, digitalni rad, masovni rad putem interneta, rad na zahtjev, ekonomija dijeljenja i ekonomija platformi) ,velik broj samozaposlenih osoba, kao i mentalno zdravlje predstavljaju izazov.Uvjeti i način rada brzo se mijenjaju i otvaraju nove rizike, izazove i prilike za jačanje sigurnosti i zaštitu zdravlja na radu.Stoga je važno razumjeti promjene s kojima se suočavamo kako bismo pravovremeno izgradili sustave koji će smanjiti rizike u radnom okruženju i poboljšati radni život ljudi.
Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu spadaju među najveće i najvažnije izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Otprilike polovina svih radnika u EU-u smatra da je stres povezan s radom zajednički izazov s kojim se suočavaju na radnom mjestu. Više od četvrtine svih radnika navodi da doživljava stres povezan s radom tijekom cijelog ili većeg dijela radnog vremena. Važno je naglasiti da se „Biti zdrav na radnom mjestu ne odnosi samo na fizičko stanje, nego i na mentalno zdravlje i dobrobit radnika“.
Nadalje, osnovni uzrok mnogih nezgoda je izostanak prevencije i nepridržavanje propisa o zaštiti na radu.Prema podacima 23 % svih subjekata u EU-28 ne provodi procjenu rizika, uz značajne razlike između država članicama.
Pandemija je još više naglasila ovaj problem i ukazala na potrebu promjena u načinu djelovanja u svakoj tvrtki, ustanovi, društvu.
Jedan od ključih dionika u području prevencije sigurnosti i zaštite zdravlja na radu uz specijaliste medicine rada i sporta i inspektore zaštite na radu, su kao nositelji pozitivnih promjena i stručnjaci zaštite na radu.
Obrazovanje i usavršavanje stručnjaka za zaštitu na radu,uvažavanje njihovog značaja, odgovarajući hijerahijski i platni status te podizanje kvalitete njihovog rada osiguranjem i vrednovanjem kontinuiranog unapređivanja znanja, vještina i kompetencija,svih stručnjaka neovisno o tome gdje rade, jedan su od najvažnijih prioriteta u zauzimanju za unapređivanje zaštite na radu,kao područja od posebnog društvenog interesa u Republici Hrvatskoj.
Praksa drugih zemalja i struka potvrđuje da cjeloživotno stručno usavršavanje profesionalaca u zaštiti na radu treba biti jedan od temeljnih uvjeta za vrednovanje i obnovu licence za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite na radu, i to neovisno da li stručnjak radi u tvrtki, ustanovi ili ovlaštenoj osobi za poslove zaštite na radu, ili negdje drugdje na takvim poslovima.
Države se sve više odlučuju regulirati pristup profesijama u području zaštite na radu definiranjem zahtjeva za obrazovanjem i osposobljavanjem i zahtjevima za kontinuiranim profesionalnim usavršavanjem, shemama licenciranja i certificiranja stručnjaka za zaštitu na radu ,te shemama akreditacije za pružatelje usluga.
U Hrvatskoj je potrebno ustrojiti obvezan, primjeren i poticajan model stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka zaštite na radu, a u odnosu na postojeće,ali i dalje namjeravano održavajuće a neodgovarajuće stanje,potrebno je visoko podići razinu organizacije i sadržaja polaganja stručnog ispita za stručnjake zaštite na radu i koordinatore zaštite na radu, čime će se osigurati ključni preduvjeti za unapređivanje zaštite na radu, osigurati odgovarajući status i uvažavanje ove struke,te osnažiti stručnjake zaštite na radu , što je posebno značajno u vrijeme rastućih promjena i novih izazova u svijetu rada.
Od izuzetne je važnosti vizijom, programskim određenjem ,organizacijskim i kadrovskim ustrojem, zaštitu na radu i zaštitu zdravlja na radu odrediti kao jedan od važnih prioriteta gospodarskog i socijalnog razvitka Hrvatskog društva.
Međunarodni standardi rada,alati i smjernice SZO/ILO-a daju čvrstu osnovu za implementaciju jakih, učinkovitih i održivih sustava sigurnosti i zdravlja na radu na različitim razinama.
Spoznaja da radnici provode pola ili više vremena od ukupnog vremena provedenog u budnom stanju radeći , svatko se treba zapitati što je potrebno učiniti da se poboljšaju uvjeti na mjestima rada.
Za menadžment i radnike,kao i za sve ključne dionike u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,predstojeće razdoblje vrijeme je suočavanja s promjenama, i nužnošću pravodobne prilagodbe pojedinih sektora i radnih sredina tim promjenama, a zadaća je državnih institucija donošenje odgovarajućeg zakonodavnog okvira i pružanje potpore.
Tehnološke promjene mora pratiti investiranje u ljudski kapital,primjerene radne uvjete, zdravo i sigurno radno okruženje, te odgovoran odnos prema prirodi, pri čemu je važno svakodnevno praktično djelovanje.
Nositelji javnih politika, poslodavci kao odgovorne osobe,i sami radnici moraju razumijevati i uvažavati da učinkovita zaštita na radu, tržište rada, zaštita zdravlja te mirovinski i zdravstveni sustav čine povezanu cjelinu,što znači da u središtu djelovanja mora biti skrb o radno aktivnom stanovništvu,njihovom zdravlju i sigurnosti.
Zaštita na radu ne znači samo poštovanje prava i puno je više od administrativne zadaće. To je ključan dio dobrog poslovnog planiranja, upravljanja, društvene odgovornosti i potvrda Hrvatske kao socijalne države.
Dovoljno je izazova,a time i zadaća, čijom osmišljenom provedbom moramo unaprijediti prevenciju rizika na radu, razvijati kulturu zaštite na radu, informirati, educirati i motivirati sve ključne dionike na učinkovitiju provedbu niza aktivnosti, kojima je cilj smanjiti broj nesreća i ozljeda na radu,bolesti , smrtnih posljedica uzrokovanih zdravstvenim stanjem radnika , izostanaka s rada, odlazaka u prijevremene i invalidske mirovine i gospodarskih gubitaka.
Kako će digitalizacija biti i središnja tema kampanje za zdrava radna mjesta 2023., koju EU-OSHA priprema u suradnji sa svojim partnerima s ciljem podizanja svijesti o pogodnostima i rizicima koje donosi digitalizacija, to će biti daljnja prilika za najširu senzbilizaciju javnosti i aktivno sudjelovanje svih poslovnih subjekata i institucija.
Nova prilika za okupljanje stručnjaka zaštite naradu, ali i šireg kruga dionika, uz razmjenu dobre prakse i iskustava, te prezentaciju najnovijih dostignuća,bit će savjetovanje u Opatiji u lipnju 2022.godine u organizaciji ZIRS-a i AUVE.
Vitomir Begović