Visokorizična zanimanja i gospodarske aktivnosti
Inspektori rada imaju najopsežniji pregled aktualnog stanja zaštite na radu. Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i Odbor viših inspektora rada (SLIC) zajedno su pripremili anketu u kojoj su inspektore rada konzultirali o visokorizičnim zanimanjima i gospodarskim djelatnostima. Istraživanje, u kojem je sudjelovalo 2.096 inspektora rada iz zemalja članica EU-a, provedeno je 2021. godine i predstavlja prvo istraživanje takve vrste u EU.
ESCO (European Skills, Competences, Qualifications and Occupations) je europska višejezična klasifikacija vještina, kompetencija i zanimanja. ESCO radi kao rječnik: opisujući, identificirajući i klasificirajući stručna zanimanja i vještine relevantne za EU tržište rada te obrazovanje i osposobljavanje. Svako je zanimanje u ESCO-u povezano sa samo jednom oznakom klasifikacije ISCO-08.
Analiza je pokazala da inspektori rada među najrizičnijima procjenjuju sljedeće tri skupine zanimanja: 34,4 % anketiranih inspektora rada navelo je da su profesije za neindustrijski rad (skupina 7 prema ISCO-08 klasifikaciji) najizloženije rizicima, a vodeća je sektorska grupa struka 711 – građevinari i dr. (osim elektroinstalatera). Prema njihovom mišljenju, u ovoj skupini zanimanja dominiraju sigurnosni rizici (padovi, sudari, posjekotine i dr.), zatim fizički rizici (vibracije, buka, zračenje) te ergonomski rizici; privremeni radnici najviše su izloženi rizicima.
Gotovo 25,8 % ispitanika smatra da u rizična zanimanja spadaju i rukovatelji strojevima i uređajima, industrijski proizvođači i monteri (skupina 8 prema klasifikaciji ISCO-08) te su posebno istaknuli dvije regionalne skupine zanimanja: 812 – rukovatelj procesnim strojevima za vađenje i obradu metala i površinsku obradu metalnih dijelova i 817 – rukovatelj strojevima za preradu drva i proizvodnju papira.
Nadalje, 22,7 % ispitanika ocijenilo je da su rizična i zanimanja za jednostavne poslove (skupina 9 prema ISCO-08 klasifikaciji), posebno skupina zanimanja 931 – radnici za jednostavne rudarske i građevinske poslove.
Analiza podataka ankete pokazuje da su, prema mišljenju inspektora rada, među najrizičnijim područjima djelovanja u EU-27: građevinarstvo (polje F prema NACE Rev. 2), osim građenja zgrada (odjeljak F41); u navedenom dijelu dominiraju sigurnosni rizici (padovi, sudari, prignječenja, posjekotine i dr.), zatim fizički rizici (vibracije, buka, zračenje) i ergonomski rizici; prema mišljenju inspektora rada, najviše su izloženi radnici na određeno vrijeme.
Slijede proizvodne djelatnosti (područje C prema NACE Rev. 2), od čega pretežno proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme (područje C25), proizvodnja metala (područje C24) te obrada i prerada drva, proizvodnja proizvoda od drva, pluto, slama i pruće, osim namještaja (odjeljak C16); zatim poljoprivreda i lov, šumarstvo te ribarstvo (područje A prema NACE Rev. 2).
Rezultati ankete uglavnom potvrđuju nalaze dosadašnjih istraživanja i statističkih analiza. Ipak, inspektori rada istaknuli su neka zanimanja i djelatnosti koje dosad nisu smatrane rizičnima, poput zdravstva i socijalne skrbi (područje Q prema NACE Rev. 2). Potonji podaci važni su za usmjeravanje budućih inspekcija i informativnih kampanja.
Podaci pokazuju da su, barem u rizičnim zanimanjima i djelatnostima, najčešći rizici tradicionalni, dok psihosocijalni i biološki rizici nisu visoko rangirani, iako im se posljednjih godina pridaje sve veća važnost. Inspektori rada također nisu posebno istaknuli profesionalne bolesti koje su posljedica ponavljajućih pokreta ili dugotrajne izloženosti.
Tri od četiri inspektora rada (77 %) izjavila su da su obavljali dodatne poslove tijekom pandemije Covida -19. Ovo je otkriće značajno jer naglašava važnu ulogu inspekcija rada u nacionalnim odgovorima na pandemiju. Naime, inspektori rada savjetovali su poslodavce i radnike te im pomogli u izradi i provedbi politika i programa na radnom mjestu za prevenciju i kontrolu infekcije Covidom -19. Inspektori rada izvijestili su i o međuresornoj suradnji u upravljanju pandemijom. Ovo otkriće rasvjetljava vezu između zdravlja na radu i javnog zdravlja te ključnu ulogu koju sigurnost i zdravlje na radu imaju za društvo u cjelini.
Činjenica je da se svijet rada vrlo brzo mijenja. Pojavljuju se nova zanimanja i novi oblici rada. Nove tehnologije donose nove rizike. Rad na daljinu i rad od kuće postaju sve češći. Priroda onoga što se nekada nazivalo "radnim mjestom" se mijenja. Privatna kućanstva postaju radna mjesta, a granica između posla i doma sve se više briše, prijeteći ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Neke procjene pokazuju da su rizici povezani sa zdravljem i bolesti povezane s radom još uvijek uzrok oko 200.000 smrtnih slučajeva godišnje u Europi. Neprijeporno je da poslodavci imaju obveze i odgovornosti osigurati sve mjere zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika.
Istovremeno, aktualno stanje i radna okolina koja se brzo mijenja zahtijeva posebnu pozornost inspekcije rada. Potrebno je osposobiti inspektore za rad, razviti nove alate i metode inspekcijskog nadzora, naglašava se u izvješću. Hrvatska vlada ima i posebnu zadaću, kadrovski osposobiti inspekciju zaštite na radu, budući da je njezina popunjenost prema unutarnjoj sistematizaciji Državnog inspektorata na razini svega 66 %, s tendencijom daljnjeg pada! Međutim, prema kriterijima ILO (Međunarodne organizacije rada), jedan inspektor na 10.000 radnika, u Hrvatskoj nedostaje gotovo 80 inspektora zaštite na radu, ili punih 100 % u odnosi na njihov trenutni broj!
Više informacija o provedenom istraživanju možete pronaći u izvješću Labour inspectors' insights into perceived high-risk occupations and sectors in Europe: an EU-OSHA-SLIC survey.
Vitomir Begović