Rizici kod rada od kuće i na daljinu
Rad od kuće i na daljinu, neovisno o tome da li bio trajan ili povremen podrazumijeva procjenu rizika te poduzimanje mjera prevencije i zaštite kako bi se spriječio nastanak ozljeda, profesionalnih i drugih bolesti.
Brojni su primjeri drugih zemalja kako to praktično učiniti, propisima, smjernicama, uputama, edukacijom. Kao potpora poslodavcima i radnicima u prilagodbi i učinkovitoj provedbi mjera, proaktivno djeluju nacionalne organizacije, instituti, zavodi i slične organizacije za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
O ovoj temi objavljen je prije dvije godine i stručni članak u znanstveno-stručnom časopisu „Sigurnost“ https://hrcak.srce.hr/file/362283.
U svijetu rada koji se dinamično mijenja, promicanje zdravlja i sigurnosti sadašnje i buduće radne snage, ključno je za osiguranje zdravijeg, duljeg i produktivnijeg radnog vijeka. Kako bi se osigurala kvaliteta rada i zapošljavanja u Europi, potreban je dobro koordiniran pristup istraživanju sigurnosti i zdravlja na radu koji je iznad regionalnih i nacionalnih granica. Države kojima su u središnjem fokusu navedeni cilljevi nastoje koordinirati i surađivati na europskim istraživačkim i razvojnim naporima u području sigurnosti i zdravlja na radu. Slijedom toga, uspostavljena je mreža koja se sastoji od 14 instituta za sigurnost i zdravlje na radu (OSH), od kojih svi imaju ključnu ulogu na nacionalnim razinama, svojim vladama/tijelima te sustavima zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezgoda. Hrvatska je bila na tom tragu; organizacijski i programski djelovanjem ukinutog Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.
Navest ćemo primjer Irske, zemlje koja nam je bliska po stanovništvu, i sve većem broju stanovništva koje odlazi na rad u tu državu.
Irska Uprava za zdravlje i sigurnost (HSA) ima sveukupnu odgovornost za upravljanje i provođenje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u Irskoj, s više od 2 milijuna radnika (zaposlenih i samozaposlenih), provođenjem Zakona o zdravlju i sigurnosti na radu, promicanjem prevencije nesreća i pružanjem informacija i savjeta u svim sektorima, uključujući maloprodaju, zdravstvo, proizvodnju, ribolov, zabavu, rudarstvo, građevinarstvo, poljoprivredu i prehrambene usluge.
HSA nadzire usklađenost sa zakonima na radnom mjestu te djeluje kao Nacionalni centar za informacije i savjete poslodavcima, zaposlenicima i samozaposlenim osobama o svim aspektima zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu.
HSA također promiče obrazovanje, obuku i istraživanje u području zdravlja i sigurnosti. U sklopu širokog raspona aktivnosti HSA djeluje na: Promicanje dobrih standarda zdravlja i sigurnosti na radu; Inspekciju svih mjesta rada i praćenje poštivanja zakona o zdravlju i sigurnosti; Istragu teških nesreća, uzroka lošeg zdravlja i pritužbi; Poduzimanje i sponzoriranje istraživanja o zdravlju i sigurnosti na radu; Izradu i objavljivanje kodeksa prakse, smjernica i informativnih dokumenata; Pružanje informacijskih usluga te izrada novih zakona i standarda o zdravlju i sigurnosti na radu.
Ovom prilikom korisno je uputiti na praktičan vodič koji omogućava poslodavcima i zaposlenicima da razumiju zahtjeve kada se rad obavlja od kuće. Pored korisnih smjernica Dodatak 1: Procjena rizika rada kod kuće/popis za provjeru uključen je kako bi pomogao poslodavcima i njihovim zaposlenicima da provedu sigurnosnu procjenu radnog okruženja kod kuće, kao i online obrazac sadržan u dokumentu sa smjernicama ili dostupan kao zasebna datoteka na: https://www.hsa.ie/eng/Publications_and_Forms/Publications/Latest_Publications/guidance_on_working_from_home_for_employers_and_employees.92208.shortcut.html
Primjeri drugih zemalja pokazuju kako je moguće, ali i potrebno djelovati na razvijanje i promicanje kulture prevencije nesreća na radu i profesionalnih bolesti, ostvarujući misiju na tri glavne osi: identificirati, analizirati, širiti i promovirati, putem četiri komplementarna načina djelovanja; Studije i istraživanja; Pružanje pomoći; Treninge te Informiranje. Edukacije su fleksibilne i provode se „ licem u lice“, zatim online, samostalnim učenjem i kombinirano, kako bi pristup osposobljavanju za sigurnost i zdravlje na radu, bio pristupačan što široj populaciji, od najmlađih do najstarijih. I tako se u drugim razvijenim zemljama radi već dulje razdoblje za dobrobit zaposlenika i tvrtki, a time i razvoj nacionalnih gospodarstava. Nema razloga da i Hrvatska ne slijedi te pozitivne primjere.
Međunarodna organizacija rada (ILO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pripremile su publikaciju o utjecaju rada na daljinu na sigurnost i zdravlje na radu, uključujući smjernice za organiziranje takvog rada koji će pridonijeti tjelesnom i psihičkom zdravlju radnika.
ILO i WHO također primjećuju da se sigurnosni i zdravstveni aspekt rada od kuće previše zanemaruju. Stoga obje međunarodne organizacije ističu da rad od kuće mora biti organiziran na način da ne dovodi do slabije sigurnosti i pogoršanja fizičkog i psihičkog zdravlja radnika.
U Hrvatskoj su u ovom trenutku u pripremi izmjene i dopune Zakona o radu kojima se u većoj mjeri želi omogućiti rad od kuće ali i rad na daljinu, koji se definira kao rad koji se obavlja isključivo uz upotrebu informacijsko komunikacijske tehnologije i u kojem radnik samostalno određuje mjesto rada. Na taj način poslodavcu mjesto rada radnika ne mora biti poznato!
Međutim, poslodavci moraju uspostaviti politiku rada od kuće i na daljinu koja uključuje odredbe o tome kako procjenjivati rizik na mjestu rada, ergonomsku opremu, uvjete rada, radne sate i očekivane rezultate te kako njima upravljati.
Rad od kuće često je povezan s neodgovarajućim ergonomskim uređenjem radnog mjesta u kućnom okruženju, a time i većim rizikom od razvoja mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom. Mogući rad na daljinu, za poslodavca na nepoznatom mjestu može biti još rizičniji za sigurnost, a posebno zdravlje radnika, a to se ne bi smjelo ignorirati.
Rad s računalom, u usporedbi s nekim drugim poslovima, možda se čini sigurnim, s obzirom da je mala vjerojatnost izravnog ozljeđivanja. No, pokazalo se da može izazvati različite probleme i zdravstvene poteškoće.
U Pravilniku o izradi procjene rizika navodi se: “ Poslodavac nema obvezu dokumentiranja procjene rizika za poslove koje radnik povremeno obavlja na izdvojenom mjestu rada, ako su to administrativni, uredski i slični poslovi za koje je u skladu s odredbama ovoga Pravilnika prethodno procijenjen i dokumentiran mali rizik i koje radnik redovito obavlja u prostoru poslodavca“.
Takva odredba koja je prenesena i u druge propise (Pravilnik o zaštiti na radu radnika koji su izloženi statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima; Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada, a sada se to dalje nastavlja i u prijedlogu aktualnih izmjena Zakona o radu) nije na odredbama Zakona o zaštiti na radu utemeljena i opravdana. Jer, mogući su zdravstveni problemi kod administrativnih i sličnih poslova vrlo značajni, što može rezultirati povećanim brojem zdravstvenih, tjelesnih i psihičkih problema radnika koji rade od kuće i na daljinu u kratkom roku, kao i u budućnosti. I za to postoje brojni relevantni dokazi, što znači da je potrebno žurno promijeniti takve nelogične i štetne odredbe podzakonskih propisa.
Poslodavci i radnici zajedno moraju provesti procjenu rizika radnog mjesta od kuće kako bi ublažili čimbenike koji pogoršavaju mišićno-koštane poremećaje i optimizirali ergonomske značajke radnog mjesta. Ergonomija kućnog ureda jednako je važna kao i ergonomija u prostorijama poslodavca. Dugotrajno sjedenje, nepravilno držanje, rad u istom položaju povećavaju rizik od zdravstvenih problema, npr. bolesti mišićno-koštanog sustava, naprezanja očiju, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti.
Nije dovoljno samo formalno aktualnim izmjenama Zakona o radu uvesti u praksu veću mogućnost dogovora poslodavca i radnika o radu od kuće, i s razine vlasti ovisno o epidemiološkoj i sličnoj situaciji upućivati preporuke o uvođenju takvog oblika rada, pa makar on bio i u kraćem razdoblju, odnosno privremeno.
Poseban problem i rizik može uzrokovati i novo predložena odredba o radu na daljinu i mogućnosti da radnik sam odredi svoje mjesto rada. Naime, isto otvara problem procjene rizika, mjera sigurnosti i zaštite zdravlja.
Polazeći od čl. 19. st.1. i čl. 41. st. 1. Zakona o zaštiti na radu, neprijeporno je da poslodavci imaju iste zdravstvene i sigurnosne odgovornosti za radnike koji rade od kuće ili na daljinu, kao i za sve druge radnike koji rade u prostoru poslodavca.
Od te temeljne činjenice moraju poći i kreatori propisa iz područja rada, zaštite na radu i zaštite zdravlja u Hrvatskoj, riješiti pravne praznine i konfuziju između pojedinih propisa te snažno promicati mjere prevencije i značaj sigurnosti i zdravlja radne populacije.
Rad na daljinu ili rad od kuće mora biti obuhvaćen obveznom procjenom rizika koju provodi poslodavac. Potrebno je jasno odrediti sljedeće: tko (kada/kako) provodi procjenu rizika; provodi li procjenu rizika poslodavac na temelju informacija koje mu pruži radnik; provodi li se procjena rizika za svakog radnika koji radi na daljinu pojedinačno (samoprocjena na temelju alata/vodiča/kontrolnog popisa koji je osigurao poslodavac), može li poslodavac/stručnjak zaštite na radu uz dopuštenje radnika posjetiti njegov dom; ako radnik uskrati dopuštenje, procjena rizika trebala bi se provesti na temelju informacija prikupljenih od radnika koji radi od kuće.
Budući da su život, zdravlje, sigurnost na radu i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote od posebnog nacionalnog interesa, obveza je svih sudionika ulagati napore za sigurna i zdrava radna mjesta.
Vitomir Begović