Poboljšanje zaštite radnika od izloženosti opasnim kemikalijama
Europski parlament i Vijeće Europske unije djeluju kao ravnopravni suzakonodavci u okviru redovnog zakonodavnog postupka. To znači da većinu europskih zakona moraju zajednički odobriti obje institucije prije nego što stupe na snagu.
Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU postigli su privremeni dogovor o novim pravilima za poboljšanje standarda EU-a koji štite radnike od izloženosti određenim opasnim tvarima.
Šesta revizija Direktive o karcinogenim, mutagenim i reprotoksičnim tvarima (CMRD) uključuje nove granične vrijednosti izloženosti za određene opasne kemikalije, na temelju najnovijih znanstvenih spoznaja. Očekuje se da će ove izmjene zaštititi zdravlje desetaka tisuća radnika, sprječavajući oko 1.700 slučajeva raka pluća i 19.000 drugih bolesti dišnog sustava tijekom sljedećih 40 godina.
Suzakonodavci su podržali nove granične vrijednosti za kobalt i njegove anorganske spojeve (koji se koriste u proizvodnji baterija), policikličke aromatske ugljikovodike (koji nastaju u proizvodnji čelika), proizvodnju željeza i aluminija te 1,4-dioksan, koji se koristi u kemijskoj i tekstilnoj industriji. Na inzistiranje Europskog parlamenta, Europska komisija morat će procijeniti potrebu za određivanjem dodatnih graničnih vrijednosti za tvari sadržane u dimu nastalom pri zavarivanju.
Europski parlament i Vijeće EU uključili su dugoročnu graničnu vrijednost profesionalne izloženosti za izopren (koji se koristi u kemijskoj industriji i industriji proizvodnje gume), budući da ta tvar ispunjava kriterije za klasifikaciju kao kancerogena. Izloženost izoprenu može uzrokovati iritaciju nosa, grla i pluća, a dugotrajna i visoka izloženost može dovesti do raka jetre i anemije.
Suzakonodavci su se složili dodatno pojasniti pravila o osobnoj zaštitnoj opremi, poput uređaja za zaštitu dišnih puteva, uključujući i pravo na redovite stanke u prostoru bez rizika od kontaminacije.
Što se tiče opasnih lijekova, odnosno farmaceutskih tvari koje mogu uzrokovati štetne posljedice, privremeni sporazum ističe važnost odgovarajuće obuke radnika koji jesu ili bi mogli biti izloženi tim tvarima.
U tekstu se pozivaju poslodavci da osiguraju dodatne zaštitne mjere za vatrogasce i ostalo osoblje hitnih službi, koji su tijekom rada izloženi riziku od kontakta s različitim opasnim tvarima. Privremeni sporazum također naglašava potrebu za posebnim procjenama rizika koje će za ova visokorizična zanimanja provoditi Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA).
Pregovarači Europskog parlamenta naglasili su da će države članice morati pomoći malim i srednjim poduzećima u usklađivanju s revidiranim pravilima.
Izvjestiteljica Liesbet Sommen (EPP, Belgija) izjavila je:
„Svake godine oko 120.000 radnika u EU-u dijagnosticira profesionalni rak povezan s izloženošću karcinogenima na radu. Ovo je tragedija koja se može spriječiti i koju ne možemo prihvatiti. Uvođenjem strožih graničnih vrijednosti izloženosti ovaj će sporazum bolje zaštititi zdravlje radnika, smanjiti rizike na radnom mjestu i ojačati pristojne uvjete rada diljem Europske unije, a istodobno će tvrtkama pružiti potrebnu pravnu sigurnost i dovoljno vremena za usklađivanje s novim standardima.“
Sada predstoji da Europski parlament i Vijeće EU formalno usvoje privremeni sporazum, nakon pravno-lingvističke provjere, prije nego što nova pravila stupe na snagu. Očekuje se da će Europski parlament o sporazumu glasovati tijekom druge plenarne sjednice u listopadu ove godine.
Vitomir Begović