Očuvati zdravlje očiju na poslu
Dugotrajno gledanje u zaslon pametnog telefona, prijenosnog računala ili tableta neće oštetiti oči, ali može uzrokovati 'digitalno oko'. Simptomi uključuju: bolne oči, svrbež ili umor, glavobolje, oslabljenu percepciju boja i privremeno zamućenje. Navedeno je osobito izraženo kada se provodi dugo vremena gledajući u zaslon, kada ima odraza na ekranu, kada su znakovi premali ili kada postoji neadekvatan kontrast.
Procjenjuje se da 13 milijuna ljudi živi s oštećenjem vida povezanim s njihovim zanimanjima, ocjena je Međunarodne organizacije rada (ILO) i Međunarodne agencije za prevenciju sljepoće (IAPB).
Diljem svijeta više od 13 milijuna ljudi živi s oštećenjem vida povezanim s njihovim poslom, a procjenjuje se da se svake godine na radnom mjestu dogodi oko 3,5 milijuna ozljeda oka. Navedeno iznosi 1 % svih nesmrtonosnih ozljeda na radu.
Zdravlje očiju značajno utječe na tržište rada, radnici s oštećenjem vida imaju 30 % manju vjerojatnost da će biti zaposleni u usporedbi s onima bez navedenih teškoća.
Međunarodna organizacija rada (ILO) i Međunarodna agencija za prevenciju sljepoće (IAPB) surađivale su u izradi izvješća Zdravlje očiju i svijet rada, skrećući pozornost na zdrav vid kao sastavni dio sigurnosti i produktivnosti na poslu. Potrebno je učiniti više kako bi se zaštitilo zdravlje očiju radnika, kaže se u novom izvješću.
Izvješće prepoznaje veličinu tereta gubitka vida na radnom mjestu i priliku za poboljšanje blagostanja i produktivnosti promicanjem zdravog vida, zalažući se da svako radno mjesto ima procjenu rizika i službeni program za zaštitu i poboljšanje vida radnika.
Više od 90 % slučajeva oštećenja vida može se ili spriječiti ili liječiti postojećim, visoko isplativim intervencijama, naglašava studija. Ovo naglašava potrebu za koordiniranim globalnim, nacionalnim inicijativama i inicijativama na radnom mjestu za zaštitu dobrobiti radnika, budući da je zdravlje očiju sastavni dio zdravlja radnika.
Programi sigurnosti i zdravlja na radu za zaštitu vida radnika trebali bi biti osmišljeni s tri cilja, naglašava studija: spriječiti izlaganje specifičnim opasnostima na svakom radnom mjestu; zaštiti postojeće zdravlje očiju radnika te osigurati sustav za uključivanje prirodnog gubitka vida radnika u procjene rizika.
Radnike treba obavijestiti o opasnostima koje mogu utjecati na zdravlje njihovih očiju. Radnike i njihove predstavnike također treba konzultirati o programima za zdravlje očiju i intervencijama na radnom mjestu.
“ILO naglašava važnost zaštite sigurnosti i zdravlja radnika – uključujući i njihove oči. Davanjem prioriteta svijesti o zdravlju očiju te učinkovitom primjenom, možemo osigurati da radnici imaju pristup sigurnom i zdravom radnom okruženju. To osigurava njihovu ukupnu dobrobit, smanjuje razlike i dovodi do povećane produktivnosti,” rekao je Joaquim Pintado Nunes, šef Uprave rada, inspekcije rada i zaštite na radu u ILO-u.
"Ovo izvješće svima pokazuje vitalnu važnost brige o našim očima, dok također daje nevjerojatno korisne smjernice i preporuke za to kako zaštititi i promicati zdravlje očiju na radnom mjestu", naglasila je predsjednica IAPB-a, Caroline Casey.
Svjetski dan vida koji se održava drugog četvrtka u listopadu, kao godišnji dan svjesnosti, ove godine obilježit će se 12. listopada 2023., a ove godine fokusira se na važnost zdravlja očiju na radnom mjestu s temom 'Volite svoje oči na poslu'.
Pozivaju se poslodavci diljem svijeta da daju prioritet zdravlju očiju svojih radnika. Dodatno se to odnosi na poslodavce kod kojih radnici duže vrijeme koriste računala, pametne telefone ili tablete. Organizacije moraju planirati i poduzimati odgovarajuće aktivnosti za upravljanje rizikom, sprječavanje 'digitalnog oka' i drugih mogućih komplikacija kao što su glavobolje i nelagoda u leđima, ramenima ili vratu. Poruka „nemojte riskirati sa zdravljem očiju na poslu“ upućuje na proaktivno djelovanje.
Primjena preventivnih mjera i savjeta za očuvanje zdravlja očiju na poslu kao i redoviti očni pregledi važni su za zdravlje očiju na poslu, a time i očuvanje radne sposobnosti radne populacije.
Mjerenje dioptrije najbolje je obavljati jednom godišnje, a kompletan oftalmološki pregled svake četiri godine do 40-te godine života, a nakon 40-te svake dvije godine. Kompletan oftalmološki pregled više je od mjerenja dioptrije za naočale ili kontaktne leće. Liječnik oftalmolog provjerava neurološku funkciju, očni tlak, koordinaciju očnih mišića i zdravlje očne pozadine. Kao i kod svih medicinskih stanja, što se ranije stanje dijagnosticira, veća je mogućnost učinkovitog liječenja. Rano prepoznavanje bolesti oka može imati veliki utjecaj na kvalitetu života i rada koja je usko povezana s dobrim vidom.
I ovom prilikom potrebno je podsjetiti da Zakon o zaštiti na radu i njegovi provedbeni propisi, kao npr. Pravilnik o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu, propisuju minimalne zahtjeve zaštite na radu, ali ne utječu na primjenu proširenih, odnosno dodatnih preventivnih mjera, koje se na razini svakog poslodavca mogu propisati i urediti internim aktom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu.
Vitomir Begović