Kraći radni tjedan – implikacije na sigurnost i zdravlje na radu
Tijekom prošle godine ponovno su pokrenuti razgovori o četverodnevnom radnom tjednu, a interes za prednosti i nedostatke takve organizacije rada raste. Kao odgovor na ovaj pokret, u različitim zemljama i kontinentima pokrenuti su veliki pilot programi za testiranje valjanosti skraćenog radnog tjedna.
Koncept četverodnevnog radnog tjedna nije nov, ali s porastom hibridnih radnih okruženja i naglaskom na potrebu za većom dobrobiti zaposlenika, podrškom mentalnom zdravlju ovo pitanje postaje sve aktualnije.
Rasprostranjenost radnog tjedna na četiri dana umjesto na pet je princip “četverodnevnog tjedna”, organizacije radnog vremena koja je već privukla mnoge francuske tvrtke. Iako se formula može činiti privlačnom, potrebne su određene mjere opreza kako bi se spriječili mogući negativni učinci na zdravlje i sigurnost zaposlenika, ukazuje Bertrand Delecroix, voditelj studija na Nacionalnom institutu za istraživanje i sigurnost za prevenciju nesreća na radu i profesionalnih bolesti Francuske.
Od čega se sastoje 4 dana u tjednu? Ono što mi zovemo "4-dnevni tjedan" je organizacija tjednog radnog vremena, gdje će tvrtke rasporediti rad zaposlenika na četiri dana u tjednu umjesto na pet. Ovaj "4-dnevni tjedan" može pokriti nekoliko konfiguracija. O kompresiji ćemo govoriti ako je tjedno radno vrijeme sažeto na četiri dana. To uključuje, na primjer, da zaposlenik koji radi 36 sati tjedno radi 9 sati dnevno umjesto 7 sati i 12 sati. Druge tvrtke mogu se odlučiti za 4-dnevni radni tjedan uz skraćenje tjednog radnog vremena, na primjer ponuditi svojim zaposlenicima da rade 8 sati dnevno ili 32 sata tjedno.
Drugi mogući dogovori podrazumijevaju da tvrtka može odlučiti zatvoriti jedan dan u tjednu ili ostati otvorena u uobičajene dane i vrijeme. Dok su neki implementirali radni tjedan s petkom kao neradnim danom, drugi su se odlučili za fleksibilni raspored, pri čemu zaposlenici rade jedan dan manje u različitim dijelovima tjedna. Dakle, dan odsutnosti može, ali i ne mora biti isti za sve zaposlenike. Konačno, tjedni rad od četiri dana može se odnositi na sve zaposlenike tvrtke ili samo na određene odjele ili kategorije osoblja.
Koje su glavne lekcije iz raznih eksperimenata s ovim sustavom? Glavni cilj kojem teže, kako zaposlenici tako i tvrtke, jest bolja ravnoteža profesionalnog i osobnog vremena. U zemljama koje su provele eksperimente velikih razmjera, poput Islanda ili Ujedinjenog Kraljevstva, tvrtke općenito bilježe smanjenje izostanaka s posla i fluktuacije te održavanje ili čak povećanje radnog učinka. Zaposlenici kažu da su pod manjim stresom i izjavljuju da im se smanjila razina profesionalnog izgaranja. Smanjili su se tjeskoba, umor, problemi sa spavanjem, dok se mentalno i tjelesno zdravlje poboljšalo. Tempo rada se povećao kod većine intervjuiranih zaposlenika.
Međutim, ovisno o načinu primjene ove nove organizacije, posljedice na rad nisu iste. U poduzećima koja su se odlučila za kompresiju radnog vremena duži radni dan je izvor povećanog umora, smanjene budnosti, a time i rizika od nesreća. Povratne informacije o organizaciji 4-dnevnog tjedna sa skraćenjem radnog vremena (na primjer 32 sata) pokazuju da to općenito uključuje optimizaciju radnih procesa, s ciljem održavanja ekvivalentne proizvodnje, ali u kraćem vremenskom razdoblju. Tvrtke tada pokušavaju smanjiti neproduktivno vrijeme. Budući da će radnici morati izvršiti istu količinu posla u kraćem vremenu, postoji rizik od stvaranja preopterećenosti poslom i povećanog stresa. Ovo intenziviranje aktivnosti također može dovesti do prelijevanja radne aktivnosti u privatnu sferu. Zaposlenici, potaknuti da održe proizvodnju i usluge u kratkom vremenu, mogu raditi prekovremeno, navečer i vikendom.
Uvođenje kraćeg radnog tjedna nije bez izazova i zahtijeva pažljivo planiranje. To zahtijeva restrukturiranje tijeka i rasporeda rada, a možda nije održivo za sve tvrtke i ustanove. Ne postoji izravan odgovor hoće li četverodnevni radni tjedan odgovarati poslovanju jer je svaka tvrtka drugačija. Unatoč tome, poslodavci bi trebali ostati fleksibilni te pratiti trendove u ljudskim resursima kada je riječ o ravnoteži između poslovnog i privatnog života.
Što se tiče zdravlja i sigurnosti, koje mjere opreza treba poduzeti za tvrtku koja želi usvojiti ovu vrstu organizacije rada? Četverodnevni tjedan privlači koliko i plaši. Ako na papiru ideja o radu jedan dan manje tjedno može biti privlačna, mogući gubitak plaće, zahtjev za identičnom produktivnošću kroz skraćeno vrijeme, produljenje radnih dana itd. predstavljaju prepreke njezinoj generalizaciji i za neke može imati posljedice na zdravlje.
Kroz 4-dnevni tjedan zaposlenici teže boljoj ravnoteži između profesionalnog i osobnog života. Tvrtke sa svoje strane očekuju zaposlenike koji su zadovoljniji i odmorniji, a time i produktivniji. Ali takva je organizacija potencijalno izvor rizika za zdravlje i sigurnost zaposlenika, bez obzira na metode njezine provedbe. Zato provođenje prethodne procjene rizika podrazumjeva važnost pažljivog mjerenja posljedica i provedbe preventivnih mjera za ograničavanje rizika. Potrebno je u dogovoru sa zaposlenicima i njihovim predstavnicima uspostaviti namjenske preventivne mjere koje se moraju odnositi na organizaciju rada, obuku i informacije za zaposlenike, odnosno uređenje radnih mjesta. Ne smije se zaboraviti menadžment jer će upravo on biti odgovoran za podršku promjenama, a posebno za reorganizaciju aktivnosti između zaposlenika kako bi se osigurao kontinuitet poslovnih aktivnosti. Što se tiče organizacijskih promjena, procjena profesionalnih rizika mora se provoditi više puta tijekom vremena, a same korektivne mjere moraju biti konstruirane razmatranjem mogućih prilagodbi.
Skraćeni radni tjedan velika je promjena koja će, kada i ako za to dođe vrijeme, promjeniti budućnost rada. U međuvremenu postoji mnogo stvari koje organizacije mogu učiniti kako bi podržale zaposlenike, njihovu dobrobit, sigurnost i zdravlje na radu. Ako kraći radni tjedan ne odgovara poslovanju tvrtke ili ustanove, moguće je uvesti fleksibilan rad, koji podrazumijeva iste prednosti kao i kraći radni tjedan, poput ravnoteže između posla i privatnog života, niže razine stresa, boljeg mentalnog zdravlja, većeg zadovoljstva poslom i niz drugih prednosti.
Vitomir Begović