Klimatske promjene zahtijevaju dodatne mjere sigurnosti

Created with Sketch.

Klimatske promjene zahtijevaju dodatne mjere sigurnosti

Očekuje se da će klimatske promjene proizvesti neviđene promjene u okolišu, ekologiji, ekonomiji i zdravlju te će predstavljati nove izazove za zaštitu radnika od opasnosti na radnom mjestu.

Ekstremne vrućine, bujičine poplave i olujno nevrijeme upozoravaju da klimatske promjene mogu dovesti do povećanih profesionalnih opasnosti i izloženosti, kao i do novih oblika ovih rizika, za sve građane, a posebno za radnike koji rade na otvorenom.

Ovih dana u Grčkoj je, primjerice, ministarstvo rada “snažno preporučilo” da poslodavci poduzmu mjere za smanjenje ili čak prekid rada između 12 i 17 sati, kada temperature dosegnu vrhunac.

Prije mnogo godina, kada među stručnjacima nije bilo suglasja oko sila koje pokreću klimatske promjene te su se koristili različiti klimatski modeli za simulaciju njihovog budućeg utjecaja, većina ovih nalaza bila je irelevantna za prosječnog građanina. Kad se vratimo u protekle dane, nadmašili smo predviđanja klimatskih promjena. Budući da svi sada sve češće i intenzivnije doživljavaju ekstremne vremenske prilike, više ne postoji pitanje dokazivanja da klimatske promjene postoje. Dugotrajne suše, šumski požari i jače oluje postale su nova normala u našem podnevlju i svijetu, a klimatske promjene jačaju dovoljno da prijete velikim ljudskim te materijalnim štetama i posljedicama.

Klimatske promjene uzrokuju neviđene promjene u okolišu, ekologiji, gospodarstvu i zdravlju stanovništva te predstavljaju nove izazove u zaštiti radnika od profesionalnih rizika. Velik broj radnika u raznim industrijama i drugim sektorima suočavaju se s opasnostima zbog brzih klimatskih promjena. Klimatske promjene također stvaraju ekstremne vremenske prilike. Kako se obrasci vjetra, temperatura i razina vlage mijenjaju diljem svijeta, događaju se sve češći i intenzivniji vremenski događaji i prirodne katastrofe; poplave, klizišta, oluje, munje, suše i šumski požari. Radnici odgovorni za spašavanje i čišćenje ovih događaja izloženi su uvjetima koji mogu dovesti do traumatskih ozljeda.

Usprkos povećanoj opasnosti koju ekstremni vremenski događaji mogu predstavljati, kako u smislu njihovog intenziviranja tako i učestalosti, klimatske promjene nisu u dovoljnoj mjeri prisutne u svakodnevnom preventivnom djelovanju.

Pad dizalice na gradilištu u Zagrebu i teška ozljeda radnika, kao i niz drugih događaja  upućuju na potrebu dodatnog pristupa procjeni rizika i mjerama prevencije.

Profesionalne opasnosti povezane s klimom koje radnici mogu doživjeti na radnom mjestu su brojne. Izloženost ekstremnoj vrućini (dugotrajan rad u vrućim okruženjima ili naporna tjelesna aktivnost) mogu dovesti do toplinskog udara, toplinske iscrpljenosti, oštećenja mišićnog tkiva i smrti. Osobito su osjetljivi stariji ili radnici s već postojećim zdravstvenim problemima poput dijabetesa ili bolesti srca. Izloženost onečišćenju zraka povezana je s razvojem akutnih i kroničnih zdravstvenih stanja kao što su bolesti srca, respiratorne bolesti i alergijski poremećaji. Ekstremno vrijeme, odnosno uvjeti kao što su poplave, oluje s odronima, munje i suše povezani su sa smrtnim slučajevima na radu, ozljedama, bolestima i mentalnim stresom. Biološke opasnosti, odnosno klimatski uvjeti poput temperature i padalina utječu na prevalenciju i distribuciju vektora, patogena i alergena. Povezani utjecaji na zdravlje uključuju astmu i alergije izazvane peludom; astma povezana s plijesni; iritacija kože i pluća od otrovnih biljaka. Najranjivije skupine zanimanja uključuju radnike na otvorenom, hitne službe, građevinske radnike i radnike na dostavi. Za zatvorena radna okruženja, klimatizacija je glavni odgovor na rastuće temperature okoline. Nažalost, ovo rješenje samo dolijeva ulje na vatru, jer veća potrošnja energije rezultira i većom emisijom stakleničkih plinova. Potrebno je uložiti veće napore u smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćivača zraka.

Klimatske promjene pogoršavaju postojeće probleme zdravlja i sigurnosti na radu i predstavljaju mnoge izazove za koje su potrebni novi i poboljšani pristupi. Zbog povećanja rizika od bolesti i ozljeda na radu zbog klimatskih promjena, potrebno je poduzeti mjere za unapređenje prepoznavanja i prevencije profesionalnih bolesti i ozljeda.

Imperativ je da poslodavci, stručnjaci za zaštitu na radu i radnici budu informirani o novim rizicima i opasnostima povezanim s klimatskim promjenama, kako bi učinkovito i pravodobno djelovali na rješavanje sigurnosti i zdravlja radnika.

Pripremljenost poslodavaca i radnika uključuje prepoznavanje, predviđanje i kontrolu potencijalnih opasnosti za sigurnost i zdravlje na radu koje proizlaze iz klimatskih promjena i provedbu mjera kako bi se smanjile opasnosti po zdravlje i sigurnost na radu te radna okruženja učinila sigurnijima.

I državna tijela koja su nadležna za zaštitu i spašavanje moraju biti efikasna. Nedopustivo je da se zbog već u pravilu dugačkih administrativnih  procedura između tijela državne uprave nije u funkciju stavio dugo najavljivani i reklamirani  Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK). Zašto građanima, unatoč neviđenom nevremenu i značajnim uloženim sredstvima u taj sustav, nije stigla poruka upozorenja, nismo dobili uvjerljiv i opravdan odgovor.

Smanjenje rizika od bolesti i ozljeda povezanih s radom uzrokovanih klimatskim promjenama zahtijeva trostruki pristup: prvo, ublažavanje proizvodnje stakleničkih plinova, primarnog uzroka klimatskih promjena; drugo, provedbu mjera prilagodbe za rješavanje ukupnih posljedica klimatskih promjena; i treće, provedbu poboljšanih mjera za zdravlje i sigurnost na radu.

Učinkovite pripreme za loše vremenske uvjete presudne su za sigurnost radnika. Iznenadno nevrijeme može se dogoditi u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu, uključivo i na radnom mjestu, kao i prilikom dolaska ili odlaska s posla. Zato je važno znati što učiniti tijekom oluje i svake druge nepogode? Sigurnosni plan za teške vremenske uvjete nešto je što bi svaka tvrtka trebala imati, u sklopu svog strateškog i operativnog plana sigurnosti i zdravlja na radu. Nužno je provesti procjenu zdravstvenih i sigurnosnih rizika kako bi se identificirali rizici i poduzele odgovarajuće mjere zaštite.

Kako bi pripremili radnike za nova zanimanja, nove načine rada i nove ugroze, kao i kod svakog drugog posla, poslodavci moraju osigurati da radnici prolaze stalnu obuku o zdravlju i sigurnosti, radnici moraju znati osnovna prava i obveze. Poslodavci trebaju  poduzimati sve redovne uobičajene ali i nove, dodatne mjere opreza kako bi osigurali da je svako radno mjesto sigurno.

Priprema akcijskog sigurnosnog plana za hitne slučajeve zahtijeva razmatranje i svih potencijalnih ozbiljnih vremenskih nepogoda. Loše vrijeme, osobito oluje i jaki vjetrovi, predstavljaju rizike za zdravlje i sigurnost. Sigurnosne mjere trebale bi se primjenjivati ​​na mjestima gdje radnici rade, a posebno se to odnosi na sigurnost na skelama, dizalicama, krovovima i otvorenim prostorima, rad s električnom opremom i teškim strojevima te rad u ograničenim prostorima ili na iskopima i dr.

Pored ulaganja napora svih za očuvanje klime, preventivno i pravodobno djelovanje, procjena rizika, razrađeni plan i mjere te edukacija i treninzi ključni su za sigurnost na radu i očuvanje zdravlja i života u ekstremnim vremenskim uvjetima.

                                                                                                               Vitomir Begović

 

Prevedi »