Zaštititi radnike od psihosocijalnih rizika i stresa povezanih s poslom
Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), više od 840.000 ljudi godišnje umire od zdravstvenih stanja povezanih s psihosocijalnim rizicima. S obzirom na ove alarmantne podatke, zastupnici u Europskom parlamentu usuglasili su se o nizu preporuka za novi prijedlog EU-a usmjeren na sprječavanje, uklanjanje ili smanjenje psihosocijalnih rizika povezanih s poslom, koji mogu dovesti do stresa, profesionalnog izgaranja (burnouta) te mentalnih i fizičkih poremećaja.
Izvješće o zakonodavnoj inicijativi usvojeno je s 413 glasova za, 210 protiv i 29 suzdržanih. Prijedlogu bi trebala prethoditi detaljna procjena učinka, koja uključuje i evaluaciju postojećeg zakonodavstva.
Zastupnici zahtijevaju jasno utvrđivanje obveza poslodavaca u pogledu zaštite mentalnog i fizičkog zdravlja radnika te osiguravanja sigurnih i dostojanstvenih uvjeta rada. Istodobno traže da Europska komisija i države članice EU-a izričito priznaju da psihosocijalni rizici povezani s poslom mogu dovesti do profesionalnih bolesti.
Europski parlament inzistira na tome da poslodavci donesu politike kojima se zabranjuju nasilje, uznemiravanje, maltretiranje i diskriminacija te uspostave mehanizme za rano otkrivanje rizika i protokole za prevenciju nasilja trećih osoba. Pritom se ističe važnost pravodobne podrške radnicima izloženima tim rizicima.
Procjena rizika, akcijski planovi i preventivne mjere
Zastupnici su na plenarnoj sjednici podržali zakonodavno izvješće zastupnice Estelle Ceulemans (S&D, BE), koja je naglasila:
„Pozivamo Europsku komisiju da poduzme mjere u vezi s rizicima za mentalno zdravlje na radnom mjestu. Europa se mora odmaknuti od ‘društva izgaranja’ i pomoći u stvaranju zdravih radnih mjesta na kojima svi mogu napredovati. To je posebno važno s obzirom na sve rašireniju primjenu digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije na radnom mjestu. To nije samo pitanje dobrobiti radnika nego i javnih financija jer troškovi za društvo vrtoglavo rastu.“
Ključne preporuke zastupnika za poslodavce
- Redovita procjena psihosocijalnih rizika – procjena prekomjernog opterećenja i visokog intenziteta rada te donošenje akcijskih planova s konkretnim mjerama.
- Prethodna procjena rizika prije svakog značajnog restrukturiranja ili reorganizacije, primjerice uvođenja rada na daljinu, automatiziranog donošenja odluka i sustava praćenja, u suradnji s radnicima i njihovim predstavnicima.
- Ljudski nadzor nad algoritmima kako bi se spriječilo da uvođenje algoritamskih sustava upravljanja radnicima nameće pretjerano opterećenje ili stalno praćenje.
- Pravo na isključenje iz poslovnih komunikacija izvan radnog vremena, koje se ponovno izričito naglašava.
Podrška povratku na posao
Psihosocijalni rizici utječu na sve sektore djelatnosti. Imaju ozbiljne posljedice za zdravlje radnika, ali i za uspješnost poduzeća, što se očituje u izostancima s posla, nesrećama na radu, demotivaciji, fluktuaciji zaposlenika i narušavanju ugleda poduzeća.
Trenutačno stanje prikazano je sljedećim podacima:
- Više od 40 % svih slučajeva depresije danas uzrokovano je stresom na radnom mjestu.
- Manje od 40 % radnih mjesta u EU-u ima akcijske planove za sprječavanje ovih rizika.
- Europsko gospodarstvo godišnje gubi 620 milijardi eura zbog depresije povezane s radom.
- Devet od deset poduzeća provodi aktivnosti u području zdravlja i sigurnosti isključivo zbog zakonske obveze.
Posljednji podatak upućuje na nedostatak vlastite inicijative i primjene preventivnih mjera koje nadilaze zakonski propisani minimum. Očito je da se prečesto očekuje donošenje obvezujućih propisa kako bi se primjereno odgovorilo na razmjere psihosocijalnih problema u današnjoj Europi.
Ipak, u samim radnim okruženjima nužno je poticati proaktivnost i inovativnost pri uvođenju djelotvornih rješenja koja jačaju preventivni pristup.
Europska komisija pred novim zadatkom
Ova inicijativa Europskog parlamenta dolazi u ključnom trenutku jer Europska komisija trenutačno priprema mjere za rješavanje pitanja psihosocijalnih rizika u sklopu nadolazećeg Zakona o kvalitetnim radnim mjestima (Quality Jobs Act).
Komisija sada ima rok od tri mjeseca da odgovori na zahtjev Parlamenta. Dužna je obavijestiti Parlament o koracima koje planira poduzeti ili navesti jasne razloge eventualnog odbijanja prijedloga ove zakonodavne inicijative.
Zabrinjavajući trendovi i u Hrvatskoj
Psihosocijalni rizici i problemi s mentalnim zdravljem na radnom mjestu predstavljaju jedan od najvećih izazova u području rada u Hrvatskoj, a statistički pokazatelji upućuju na zabrinjavajući porast profesionalnog izgaranja (burnouta) i bolovanja povezanih s psihičkom iscrpljenošću.
Istraživanja u Hrvatskoj, poput anketa portala MojPosao, pokazuju da je čak 78 % do 80 % radnika doživjelo neki oblik profesionalnog izgaranja (burnouta) ili ekstremne psihičke iscrpljenosti. Više od polovice radnika (52 %) izjavljuje da im kronični stres izravno uzrokuje pad koncentracije i smanjenje produktivnosti.
Zabilježen je i izražen porast broja bolovanja zbog psihičke iscrpljenosti, stresa i anksioznih poremećaja. Procjene na razini EU-a, kao i iskustva iz hrvatske prakse, pokazuju da se 50 % do 60 % svih izgubljenih radnih dana može pripisati lošem upravljanju psihosocijalnim rizicima i stresu. Stres je općenito drugi najčešći zdravstveni problem povezan s radom.
Dugotrajna izloženost tim rizicima u Hrvatskoj ne uzrokuje samo mentalne tegobe, poput anksioznosti, depresije i poremećaja spavanja, nego se može očitovati i u obliku drugih ozbiljnih zdravstvenih problema:
- povišenog krvnog tlaka te srčanog i moždanog udara kod radnika izloženih kroničnom stresu;
- kronične napetosti mišića uzrokovane stresom, koja često pojačava bolove u kralježnici i zglobovima;
- bolesti probavnog sustava i pojave šećerne bolesti tipa 2.
Navedeni i drugi pokazatelji upućuju na potrebu za stručnim edukacijama, osvješćivanjem i intenzivnim promicanjem mentalnog zdravlja na radu te poticanjem svih dionika na praktično djelovanje.
Znanje je prva linija prevencije i zaštite na radu
Ključno je pitanje kako preventivnim i korektivnim mjerama spriječiti psihosocijalne rizike, nesreće i bolesti te unaprijediti dobrobit na radu. Važno je znati prepoznati i procijeniti sve rizike na svakom pojedinom radnom mjestu.
Suradnja poslodavaca, radnika, njihovih predstavnika i stručnjaka u procjeni rizika temelj je stvaranja sigurnog radnog okruženja.
Iskoristite priliku za stjecanje dodatnih znanja i motivacije na predstojećim stručnim događanjima.
Radionica II: „Procjena rizika – temelj zaštite i sigurnosti na radu“
- Kada i gdje: 20. listopada 2026. u ZIRS-u.
26. tradicionalna godišnja nacionalna konferencija „Sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu; budućnost je već ovdje!“
U sklopu konferencije održat će se i panel-rasprava „Kako podržati i očuvati mentalno zdravlje na radu?“
- Kada i gdje: 10. prosinca 2026., Kongresni centar Hotela Antunović u Zagrebu.
Prijave su otvorene za stručnjake zaštite na radu, liječnike medicine rada, psihologe, povjerenike radnika za zaštitu na radu, poslodavce i njihove ovlaštenike, predstavnike sindikata te druge zainteresirane sudionike. Cilj je zajedničko, timsko učenje i proaktivno djelovanje.
Priključite se događanjima koja donose dodanu vrijednost, potiču stvarni napredak, osnažuju ljude i pridonose oblikovanju visoke razine sigurnosti i zdravlja na radu.
Saznajte više i prijavite se:
U današnjem i budućem dinamičnom radnom okruženju kontinuirano usavršavanje više nije opcija, nego nužnost. Budućnost pripada onima koji stalno uče!
Vitomir Begović