Svjetski dan borbe protiv raka
Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. veljače, pa je i ove godine potreba podsjetiti i senzibilizirati poslodavce, radnike, nadležna tijela, institucije, kao i širu javnost o problemu raka povezanog s radom.
Svake godine oko 100.000 europskih radnika izgubi život od raka, što rak čini najčešćim uzrokom smrti povezane s radom. Glavni uzrok ove sumorne statistike je izloženost uzročnicima raka. Dijagnoza se često postavlja nekoliko godina nakon izlaganja, budući da razdoblje od izlaganja raku može biti vrlo dugo. Radnik, dakle, kad se bolest pojavi može već biti u mirovini.
Istraživanje EU-OSHA-e o izloženosti radnika čimbenicima rizika od raka u Europi (WES), pruža informacije o vjerojatnoj izloženosti radnika 24 poznata čimbenika rizika od raka tijekom njihovog posljednjeg radnog tjedna. WES je 2023. godine proveden u Njemačkoj, Irskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Mađarskoj i Finskoj.
Ova publikacija predstavlja prve nalaze WES-a, ističući najčešće izloženosti na radnom mjestu među razmatranim čimbenicima rizika od raka, okolnosti izloženosti i vezu između izloženosti i nekih radnih uvjeta. Rezultati pokazuju povećan rizik za radnike na mikro ili malim radnim mjestima u usporedbi sa srednjim ili velikim radnim mjestima te za one koji rade više od 50 sati tjedno.
Izloženost kancerogenim tvarima ugrožava opće zdravlje i kvalitetu života radnika te utječe na njihovu prisutnost na radnom mjestu i produktivnost. Rak ne samo da uzrokuje patnju pojedinca, već također ima veliki utjecaj na društvo. Izravni troškovi izloženosti karcinogenima na radu u Europi procjenjuju se na 2,4 milijarde eura godišnje. Uzmemo li u obzir troškove zdravstvene skrbi i gubitak produktivnosti, procijenjeni iznos povećava se na četiri do sedam milijardi eura godišnje (RIVM, 2016.).
Kako bi se otklonili ili smanjili rizici, i posljedice po radnike i gospodarstvo, ključno je poduzeti preventivne mjere kako radnici ne bi imali štetne posljedice rada s karcinogenima.
Niz je praktičnih i provedivih aktivnosti kako to učiniti, a osnovno polazište je kvalitetna procjena rizika, i slijedom toga učinkovite mjere.
Zamjena karcinogenih s nekancerogenim tvarima; pritom se osigurava da je zamjenska tvar općenito manje opasna. Zamjena je uvijek prva mjera koju treba razmotriti.
Tehničke mjere u rasponu od zatvorenih sustava, opreme s ugrađenim ispušnim sustavima do lokalne ventilacije i druge dostupne tehnike pomažu kontrolirati izvor i time značajno smanjiti izloženost karcinogenima. Budući da tehničke mjere štite sve u radnom okruženju, one su prvi korak prema smanjenju izloženosti karcinogenima.
U sklopu organizacijskih mjera koje pomažu smanjiti izloženost karcinogenima, logično je zapitati se: Jesmo li zatvorili vrata i poklopac? Koristimo li namjenske prostorije za određene kemikalije ili procese? Pazimo li da što manje ljudi bude izloženo? Jesu li naša radna mjesta uredna i redovito očišćena? Peremo li svi ruke i lice prije jela, pića ili pušenja?
Osobna zaštitna oprema (OZO) mora se koristiti kada zamjena karcinogena nije moguća. Ovo pomaže u sprečavanju kontakta kancerogenih tvari s plućima i kožom. Primjeri osobne zaštitne opreme su rukavice i zaštitne naočale.
Poduzimanjem odgovarajućih mjera moguće je spriječiti obolijevanja od karcinoma zbog uvjeta rada. U sklopu poslovnih subjekta kod kojih se u procesu poslovanja koriste opasna sredstva koja mogu uzrokovati oboljenja radnika od zloćudne bolesti, prilika je za provedbu dodatnih i pojačanih preventivnih aktivnosti, od analize pojedinih mjera i proaktivnog pristupa rješenjima do edukacije.
Potporu globalnim naporima i podršku Mapi puta borbe protiv raka na radu pružili su iz Hrvatske ZIRS Učilište i znanstveno-stručni časopis „Sigurnost“, a priključilo se do sada i 11 pojedinaca; svjesnih i opredijeljenih za zajednički napor kako bi se ojačala prevencija na radnim mjestima u Europi, i eliminirali karcinogeni.
Vitomir Begović