Procjena rizika je potrebna i kod rada od kuće
Procjena rizika izuzetno je važna za dobrobit na radnom mjestu. Kao ključan element europskog pristupa sigurnosti i zdravlju na radu, procjena rizika obavezna je u svim radnim okruženjima u državama članicama EU-a.
Epidemiološka ograničenja zbog pandemije COVID-19 pokrenula su pravna i praktična pitanja vezana uz procjenu rizika na radnom mjestu u kućnim uredima.
Suvremenim komunikacijskim metodama moguće je identificirati preventivne mjere za poboljšanje fizičkih i psihičkih aspekata rada u kućnim uredima.Institut za zdravstvenu zaštitu na radu i zdravlje okoliša Sveučilišta u Rigi Stradins (Latvija) objavio je rezultate studije(https://www.shsconferences.org/articles/shsconf/pdf/2022/01/shsconf_shw2021_01006.pdf) koja je nastojala procijeniti negativne posljedice po zdravlje radnika izostanka izrade procjene rizika pri radu od kuće.
Cilj ove kvalitativne studije bio je analizirati praktična iskustva poslodavaca i stručnjaka za sigurnost i zdravlje na radu koji vrše procjenu rizika na radnom mjestu u Latviji tijekom prvog vala pandemije COVID-19. Nalazi upućuju na to da poslodavci nisu u dovoljnoj mjeri proveli svoje zakonske obveze vezane za procjenu rizika na radnom mjestu što može rezultirati povećanim brojem tjelesnih i psihičkih zdravstvenih problema radnika na daljinu u kratkom roku i u budućnosti.Od 447 ispitanika koji rade na daljinu, samo 20,3% potvrdilo je da je njihov poslodavac procijenio rizike na njihovom radnom mjestu kod kuće; manja skupina ispitanika (8,1%) navela je djelomičnu provedbu procjene rizika.Rezultati istraživanja pokazuju da su neke zdravstvene posljedice za zaposlenike već prisutne. Bol u trajanju dužem od tri dana, bol u očima i osjećaj tjeskobe zbog promjena u radnoj i životnoj sredini češće su uočeni kod radnika koji rade od kuće i kod onih poslodavaca koji nisu učinili odgovarajuću procjenu rizika na radu kod kuće.
Rad od kuće pokazao je koliko različiti mogu biti uvjeti rada za istu vrstu posla (uredski rad); stoga, treba poticati promicanje personalizirane procjene rizika na radnom mjestu. Čak i ako virtualni posjeti radnom mjestu korištenjem fotografija i videa nisu tradicionalan način provođenja procjene rizika na radnom mjestu, učinkovit je; radnici koji navode da su njihovi poslodavci procijenili njihove radne uvjete navode manje zdravstvene probleme. Iskustvo radnika u sudjelovanju u procjeni rizika na radnom mjestu za rad od kuće moglo bi promijeniti razinu i ulogu sudjelovanja radnika u upravljanju rizicima po zdravlje i sigurnost na radu uopće.
Kako je epidemija u Latviji dramatično povećala postotak radnika koji rade od kuće, istraživanje predviđa da će se broj profesionalnih mišićno-koštanih poremećaja i izgaranja povećati u narednim godinama. Stoga je zaključeno da je potrebno više pažnje posvetiti procjeni rizika i mjerama prevencije u slučaju rada na daljinu.
Dr. Linda Matis āne (istraživačica i koordinatorica latvijske informacijske točke EU-OSHA) između ostalog je izjavila: „Negativni učinci rada na daljinu na zdravlje zaposlenika opaženi su od prvog vala epidemije Covida-19. Rezultati našeg istraživanja pokazuju da ih procjenom rizika možemo značajno smanjiti. Iako je provedba procjene rizika izazov za poslodavca u slučaju rada na daljinu, suvremenim metodama komunikacije moguće je identificirati preventivne mjere za poboljšanje fizičkih i psihičkih aspekata rada u kućnim uredima. Vrijeme je da svi poslodavci budu svjesni da je rad na daljinu tu i da će tu ostati. Ako želite imati zdrave i produktivne radnike, morate pronaći način za procjenu rizika na radnom mjestu za rad na daljinu."
Naravno ima još primjera poduzimanja niza aktivnosti u drugim zemljama ,kako bi se osigurala odgovarajuća sigurnost radnika kod rada od kuće.Ciparski inspektorat rada, u suradnji s Centrom izvrsnosti Europskog sveučilišta na Cipru(CERIDES),razvio je web aplikaciju i smjernice (dostupno na https://cerides.euc.ac.cy/research/tele-working-and-occupational-safety-health-during-covid-19-pandemic-tele-wosh/ ,kako bi olakšao procjenu rizika kojima su radnici izloženi ili bi mogli biti izloženi na poslu.
Opasnosti su razvrstane u šest glavnih kategorija: ergonomske, fizičke, sigurnosne, biološke, kemijske i psihosocijalne. Uz pomoć aplikacije radnik koji radi kod kuće procjenjuje rizik i sastavlja izvješće koje se prosljeđuje poslodavcu na daljnje razmatranje. Smjernice naglašavaju važnost osposobljavanja za sigurnost i zdravlje na radu za radnike koji rade kod kuće.
Izuzetno kvalitetan i praktičan Irski vodič za rad od kuće (dostupan na https://www.hsa.ie/eng/topics/remote_working/ima) ,ima za cilj pomoći poslodavcima i radnicima da osvijeste svoje odgovornosti prilikom planiranja rada od kuće u skladu sa zakonima o sigurnosti, zdravlju i dobrobiti na radu. HSA, tj. Irsko tijelo za sigurnost i zdravlje na radu ( zašto Hrvatska nema javnu instituciju ?) ističe da su se tijekom pandemije Covida-19 na poslu možda obavljali privremeni poslovi, ali odgovornosti ostaju iste.
Također je vrijedno spomenuti da je prošle godine sindikat UNI Europe, koji ujedinjuje 272 nacionalna sindikata iz pedesetak zemalja, objavio ključna sindikalna načela za osiguranje prava radnika u radu na daljinu (dostupno na https://www.uni-europa.org/news/uni-releases-principles-for-collectively-bargaining-to-advance-remote-workers-rights/.Načela nastoje uskladiti zahtjeve za većom fleksibilnošću uz zadržavanje zaštite pri zapošljavanju radnika na daljinu. Temelje se na pretpostavci da promjena zemljopisnog položaja rada ne mijenja temeljni radni odnos.
Koliko su procjena rizika, uređenje mjesta rada, osposobljavanje za rad na siguran način i poštovanje svih preventivnih mjera važni ne samo prilikom rada u prostoru poslodavca , već posebno i prilikom rada od kuće, pokazuje slijedeći primjer iz prakse: Njemački sud je odlučio da muškarac koji se poskliznuo dok je kod svoje kuće hodao nekoliko metara od kreveta do radnog stola, može zatražiti novac od osiguranja za ozljedu na radnom mjestu jer se ozlijedio dok je, tehnički, putovao na posao.
Muškarac je radio od kuće i poskliznuo se 'putujući na posao' od svoje spavaće sobe na katu kuće do prizemlja gdje mu je radni stol, navodi u svojoj odluci Federalni sud, koji nadzire pitanja socijalnog osiguranja.Dok je hodao spiralnim stepenicama, neimenovani muškarac se spotaknuo i ozlijedio leđa.
U presudi, među ostalim, stoji: 'Tužitelj je doživio nesreću na poslu kada je ujutro pao na putu do svog kućnog ureda.'U mnogim zemljama tvrtke su dužne brinuti za svoje zaposlenike, bez obzira na to gdje rade.Njemački savezni sud još je kazao: 'Ako se osigurana djelatnost obavlja u kućanstvu osigurane osobe ili na nekom drugom mjestu, osiguranje vrijedi u istoj mjeri kao i kada se djelatnost obavlja u prostorijama tvrtke.’
U presudi se navodi da se zakon primjenjuje na 'sva radna mjesta na kojima se radi na daljinu', a to su 'računalne radne stanice koje poslodavac trajno postavlja u privatnom prostoru zaposlenika’.
Dakle, nije dovoljna samo odluka Stožera civilne zaštite RH : „organizirati rad od kuće kad god je to moguće“, jer to nije niti dovoljno, niti cjelovito, niti sigurno. Čudno je da kao član stožera ravnatelj HZJZ u čijem je djelokrugu i medicina rada, kao i sam ministar zdravstva o potrebi poduzimanja mjera prevencije u slučaju rada od kuće nisu rekli, niti inicirali u protekle dvije godine trajanja pandemije ništa !
Vrijeme je da se i u Hrvatskoj učine konkretne organizacijske i programske promjene na području unapređivanja sigurnosti na radu i zaštite zdravlja radnika.Radno zakonodavstvo koje je na snazi u Hrvatskoj u potpunosti je reguliralo rad na izdvojenom mjestu rada, uključivo i rad od kuće, i isto je potrebno poštivati u praksi, umjesto poruka da to pitanje nije regulirano pa je to značajni razlog za promjene Zakona o radu ?!. Međutim, ono što je potrebno regulirati i usmjeriti je pitanje mjera prevencije u zaštiti na radu i zaštiti zdravlja radnika, i u slučaju rada izvan sjedišta i uobičajenog poslovnog prostora poslodavca.Vidljivo je iz ovom prilikom navedenih, kao i drugih primjera (dostupno na: https://hrcak.srce.hr/file/362283) kako to praktično i djelatno rade drugi.
Nema razloga da Hrvatska zaostaje ,i ne slijedi te primjere dobre prakse,bez nepotrebnog nesnalaženja i gubljenja vremena.
Vitomir Begović