Prevenirati prometne nesreće povezane s radom
U Europskoj uniji prometne nesreće povezane s radom uzrokuju oko jedne četvrtine do više od jedne trećine svih smrtnih slučajeva povezanih s radom. Sudjelovanje i vožnja u prometu je visokorizična pojava i mnogi su prilikom obavljanja svojeg posla izloženi riziku od prometne nesreće. Od održavanja cesta do skupljanja otpada, mnoge različite radne aktivnosti provode se na ili u blizini ceste, a svaka je povezana s jedinstvenim skupom čimbenika rizika. Prijevoz na radnom mjestu ili rukovanje teretom (upotreba vozila ili druge pokretne opreme) jedan je od glavnih uzroka nezgoda na radnom mjestu. Visok udio prometnih nesreća na radnom mjestu, npr. povezanih s rukovanjem teretom, uključuje osobe koje nisu vozači, odnosno osobe koje nemaju izravnu kontrolu nad vozilom ili opremom.
Najčešći uzroci smrtnih slučajeva i ozljeda na radnom mjestu u prijevozu su udari vozila, padovi vozila, udari predmeta (tereta) i prevrtanja vozila. Vrste aktivnosti koje se izvode kada se ove nesreće dogode su: manevriranje i vožnja unazad vozilima, utovar i istovar, spajanje i odvajanje vozila te popravak i održavanje.
Većina radnih mjesta ovisi o nekom obliku prijevoza.Tvrtke koje obavljaju logističke i transportne operacije posebno su izložene riziku od nezgoda koje uključuju prijevoz na radnom mjestu. To uključuje tvrtke koje se bave prijevozom kontejnera, građevinarstvom, poljoprivredom i šumarstvom.
Nesreće koje uključuju prijevoz na radnom mjestu često su uzrokovane kvarovima na nekoliko različitih područja. Ovaj članak daje pregled zdravstvenih i sigurnosnih aspekata koje treba uzeti u obzir za radnike koji su uključeni u prijevoz na radnom mjestu, bilo da su vozači ili ne. Članak počinje uvodom u opće sigurnosne probleme relevantne za sigurnost prijevoza na radnom mjestu, a zatim predstavlja najvažnije čimbenike rizika i odgovarajuće mjere kontrole povezane s prijevozom na radnom mjestu.
Europska komisija je u svoj program rada uključila reviziju važeće Direktive 2006/126/EZ o vozačkim dozvolama s ciljem poboljšanja sigurnosti na cestama: doprinosa 'Nultoj viziji' i smanjenju smrti i teških ozljeda na cestama za 50 % do 2030. godine. Sa svoje strane, industrija cestovnog prometa želi smanjiti minimalnu dob za vožnju kamiona u EU na 18 godina, s početkom pohađanja autoškole od 17 godina.
Europsko vijeće za sigurnost u prometu (ETSC), koje pruža stručne savjete o sigurnosti u prometu, u svojem najnovijem „brifingu“ iznosi zašto se minimalna dob za vožnju ne bi trebala dalje snižavati i tvrdi da se nedostatak vozača kamiona treba riješiti poboljšanjem radnih uvjeta, a ne ciljanjem na mlade ljude.
U mnogim zemljama oni su sada vodeći uzrok ozljeda i smrti na radu. U EU se procjenjuje da su prometne nesreće odgovorne za 4 od svakih 10 smrtnih nesreća na radu. Ovo ne uključuje nesreće u kojima su sudjelovali vozači na putu do posla ili s posla. Mnogi sudionici u prometu koji ne voze zbog posla, sudionici su u nesrećama povezanima s radom i često budu ozlijeđeni ili poginu (što također nije obuhvaćeno statistikom nesreća na radu).
Primjera radi, u RH se svake godine oko 16 % prijavljenjih ozljeda na radu odnosi na ozljede na putu, većinom u prometu. Iznad prosjeka su Splitsko-dalmatinska županija (20,28 %), Krapinsko-zagorska županija (18,81 %) te Grad Zagreb (26,56 %). Troškovi zdravstvenog sustava, osiguranja, kao i gubici radnih dana zbog spriječenosti za rad iznimno su veliki, kao i zdravstvene posljedice za unesrećene.
Činjenica je da u Republici Hrvatskoj postoji problem sigurnosti u prometu, nedostatak prometne kulture, tehničke ispravnosti vozila, izostanak uređenih i sigurnih biciklističkih staza i drugo, što posljedično uzrokuje teške i smrtne ozljede.
Trenutak je podsjetiti se da je nacionalna javna ustanova Zavod za unapređivanje zaštite na radu, u vrijeme svojeg djelovanja 2016. godine u sklopu niza sadržajnih aktivnosti koje je poduzimao s ciljem poboljšanja i unapređivanja sigurnosti u radnoj i životnoj okolini, inicirao određene akcije kako bi se zajedničkom suradnjom različitih institucija i zainteresiranih sudionika ostvarili sinergijski učinci na širem osvješćivanju svih sudionika u prometu, i potaknulo pored MUP-a i HAK-a i druge nadležne čimbenike (ministarstva rada i zdravstva, HZZO, HZMO, poslodavce, sindikate, i dr.) na poduzimanje različitih mjera i aktivnosti s ciljem ostvarivanja pozitivnih rezultata u prevenciji nesreća u prometu. Vrijeme je da se taj pristup nastavi, jer predstavlja općedruštveni interes i obvezu.
Europska agencije za rad (ELA) provodi kampanju podizanja svijesti „Road to fair transport“, a zajednički napor EU-OSHA-e i Europske komisije rezultirao je interaktivnim, besplatnim i za korištenje jednostavnim e-vodičem „VeSafe“, koji pruža niz korisnih savjeta o sigurnoj vožnji, prijevozu na radnom mjestu i radu na cesti ili u blizini ceste. Vodič uključuje mnoge primjere dobre prakse, označene prema vozilu i riziku te pregled relevantnih propisa https://eguides.osha.europa.eu/vehicle-safety/.
U ovome filmu Napo (kao radnik i ambasador edukativnih animiranih filmova) razmatra neke od problema s kojima se profesionalni vozači suočavaju na cesti te ističe važnost dobrog planiranja i pripreme prije početka putovanja. Ključna pitanja u filmu uključuju vožnju unatrag, siguran teret, dobro održavanje, pripremu za hladno vrijeme i alternative vožnji javnim prijevozom ili korištenjem videokonferencijskog poziva https://www.napofilm.net/en/napos-films/napo-road-safety/.
Vitomir Begović