Preporuka i zadaća EU bez reakcije
Europska komisija uputila je Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, dokument i popis mjera pod naslovom "Sigurniji i zdraviji rad za sve – Modernizacija zakonodavstva i politike EU-a o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu".
U dokumentu se između ostalog navodi da je na temelju detaljne ex post evaluacije jasno da EU mora nastaviti ulagati u sigurnost i zdravlje na radnom mjestu kako bi ostao na čelu i osigurao djelotvornu zaštitu radnika, među ostalim s obzirom na promjenjivu prirodu posla i nove rizike. Mjere sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu trebale bi obuhvatiti što veći broj ljudi na poslu, bez obzira na radne odnose u kojima se nalaze i veličinu poduzeća u kojem rade. Poštovanje pravila za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu treba biti izvedivo u poduzećima svih veličina i djelotvorno praćeno na terenu. Mjere moraju biti usmjerene na rezultate umjesto da su samo na papiru i potrebna je maksimalna uporaba novih digitalnih alata kako bi se olakšala njihova provedba.
U svojem izvješću iz 2015. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.–2020. Europski parlament skrenuo je pozornost Komisije na važnost provedbe, poštovanja i izvršenja zakonodavstva u području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu kao i na niz povećanih ili novih rizika. U izvješću je posebno naglašena potreba zaštite svih radnika bez obzira na veličinu poslodavca, vrstu posla ili ugovora.
Imajući te zajedničke ciljeve na umu i kao dio sveukupne strategije za moderno zapošljavanje i socijalne sustave u EU-u – kako je navedeno u opsežnom savjetovanju o europskom stupu socijalnih prava dao bi se nov poticaj strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014.-2020.
U poglavlju "Poticanje država članica EU na osiguravanje široke pokrivenosti politika sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu , navodi se područje "Samozaposlena osoba".
Pravnom osnovom za zakonodavstvo EU-a o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu, člankom153. UFEU-a, predviđa se da EU može donositi zakonodavstvo za poboljšanje radnog okruženja kako bi se zaštitilo zdravlje i sigurnost radnika.
U tom je kontekstu važno napomenuti da Sud EU-a smatra da klasifikacija „samozaposlene osobe” na temelju nacionalnog prava ne sprječava klasificiranje osobe kao zaposlenika ili radnika unutar značenja prava EU-a ako je njegova neovisnost samo idejna, čime se prikriva odnos zaposlenja (Allonby, C256/01).
Samozaposlene osobe čine 16,4 % ukupnog zaposlenja unutar EU-a. Posebno visok udio ih radi u veleprodaji i maloprodaji, ali i u visokorizičnim djelatnostima poput poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i građevine. Zbog posebnog statusa samozaposlene osobe koja radi pod vlastitim nadzorom može biti složeno i opterećujuće primijeniti procjenu rizika, osposobljavanje, savjetovanje i sl. na njezinu situaciju jer se ta načela temelje na odnosu radnik/poslodavac.
Međutim, u slučajevima kada samozaposlene osobe rade uz radnike ta je razlika manje vidljiva. Postupci/propusti samozaposlene osobe mogu u tom kontekstu isto tako imati utjecaj na zdravlje i sigurnost radnika. Dvije su posebne direktive o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu u kojima je takav rizik istaknutiji Direktiva 92/57/EEZ o gradilištima i Direktiva 93/103/EZ o ribarskim plovilima, čijim su područjem primjene obuhvaćene samozaposlene osobe koje rade uz radnike.
Uzimajući u obzir da mnoge samozaposlene osobe rade u visokorizičnim sektorima Preporukom Vijeća o samozaposlenima države članice se potiču na promicanje njihove sigurnosti i zdravlja te njihovo uključivanje u područje primjene nacionalnog zakonodavstva. Također se predviđa da: „samozaposleni radnici, bez obzira na to rade li sami ili uz zaposlenike, mogu biti izloženi rizicima za zdravlje i sigurnost sličnima onima koje doživljavaju zaposlenici”.
Prije donošenja Preporuke Vijeća vrlo je mali broj država članica uključio samozaposlene osobe u svoje nacionalno zakonodavstvo o sigurnosti i zdravlju na radu. Od njezinog ih je donošenja oko pola država članica uključilo u svoje zakonodavstvo, uz određene varijacije u definiranju samozaposlenosti, području primjene mjerodavnog zakonodavstva i opsegu njihovih obveza. Države članice ovim se putem pozivaju na potpuno provođenje Preporuke.
Na tržištu rada koje se brzo mijenja s pojavom novih oblika rada i povećanjem neizvjesnosti u pogledu statusa radnika i samozaposlenih, pitanje primjene pravila o zdravlju i sigurnosti na sve postaje još važnije kako bi se spriječile nesreće na radu i profesionalne bolesti.
Navedeno upućuje na potrebu da i Republika Hrvataka žurno i u potpunosti primjeni Preporuku Vijeća vezano za sigurnost i zdravlje na radu samozaposlenih osoba.
Nadalje, popisom mjera sigurnosti na radnom mjestu kao sastavnim dijeom dokumenta "Sigurniji i zdraviji rad za sve – Modernizacija zakonodavstva i politike EU-a o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu ", određena je mjera i rok provedbe za sve članice EU "Ažuriranje nacionalnih strategija za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu kako bi se odrazili prioriteti navedene Komunikacije i uključili prvi rezultati recenzija stučnjaka". Iako je navedeni dokument objavljen u siječnju 2017.godine a rok za izvršenje zadatka je bio kraj 2017.godine, razvidno je da isti Hrvatska do danas nije ispunila, što uz sve ostalo upućuje na zabrinjavajući i neodgovarajući odnos prema području od posebnog društvenog interesa i osnovnom ljudskom pravu.
Vitomir Begović