Pripreme za novi strateški okvir EU za sigurnost i zdravlje na radu

Trenutačni okvir EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu završava 2027. godine, stoga će Europski parlament morati procijeniti njegovu provedbu i započeti s pripremama za uspostavu novog strateškog okvira nakon 2027. godine.

Europski parlament je 10. ožujka 2022. usvojio rezoluciju i tijekom godina redovito pozivao Europsku komisiju da dodatno podigne ljestvicu u pogledu strateškog okvira EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu i potrebe za njegovim ažuriranjem u svjetlu najnovijih tehnoloških dostignuća, novih profesionalnih rizika, promjena u obrascima rada i lekcija naučenih iz zdravstvenih kriza, poput pandemije COVID-19.

Odborima Europskog parlamenta je dopušteno organizirati saslušanje sa stručnjacima, ako se to smatra bitnim za njihov rad na određenoj temi. Saslušanja također mogu zajednički održati dva ili više odbora. Većina odbora Europskog parlamenta organizira redovita saslušanja, jer im pružaju mogućnost da neposredno slušaju stručnjake i s njima raspravljaju o ključnim pitanjima.

Javno saslušanje o oblikovanju budućnosti sigurnosti i zdravlja na radu

Mjere sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu u nadležnosti su Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) Europskog parlamenta, koji provodi evaluaciju provedbe aktualnog strateškog okvira o sigurnosti i zdravlju na radu.

Odbor EMPL u lipnju ove godine organizirao je javno saslušanje na kojem je okupio stručnjake, znanstvenike, socijalne partnere (sindikate i udruge poslodavaca), i predstavnike EU-OSHA-e, kako bi analizirali utjecaj trenutačnog strateškog okvira, utvrdili izazove i raspravljali o potrebnim ažuriranjima i poboljšanjima novog strateškog okvira u skladu s razvojem tržišta rada i u kontekstu dvostruke digitalne i zelene tranzicije.

Oblikovanje Strateškog okvira EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu nakon 2027. zahtijeva rješavanje ubrzanih utjecaja klimatskih promjena, umjetne inteligencije (AI) i porasta psihosocijalnih rizika. Naglasak je na prijelazu s reaktivne usklađenosti na proaktivnu prevenciju, posebno usmjerenu na profesionalne bolesti i prilagodbu promjenjivoj klimi.

Novi strateški okvir EU-a nakon 2027. treba pružiti odgovore, kako najbolje oblikovati budućnost sigurnosti i zdravlja na radu u novom svijetu rada i kako se suočiti s utjecajem promjena na tržištu rada na zdravlje i sigurnost na radu /potrebna ažuriranja i poboljšanja novog strateškog okvira u skladu s razvojem tržišta rada /prevencija, podizanje svijesti, aktivnosti dobrobiti i promicanja kulture sigurnosti i zdravlja na radu / praćenje i provedba / suradnja s dionicima / regulatorne potrebe.

Odbor EMPL više je puta naglasio potrebu za provedbom pristupa „vizije nula“ za nesreće i bolesti povezane s radom te pozvao Europsku komisiju da podigne razinu ambicije i poveća fokus na strategije prevencije kako bi težila najvišoj mogućoj razini zaštite sigurnosti i zdravlja na radu.

U svom Planu za kvalitetna radna mjesta, EU komisija je najavila donošenje pratećeg Zakona o kvalitetnim radnim mjestima, te se obvezala da će do sredine 2026. izvijestiti o provedbi Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu, kao i srodnih direktiva, poput pregleda direktiva o radnom mjestu i direktiva o opremi za ekrane kako bi se ažurirale mjere sigurnosti i zdravlja na radu na promjenjivim radnim mjestima; uključujući rad na daljinu, i putem digitalnih alata, a posebno kako bi se bolje riješili psihosocijalni i ergonomski rizici, te razmotrili rizici koji utječu na radnike s invaliditetom.

MOR ukazuje na nove rizike i jačanje temelja prevencije

Na saslušanju Odbora EMPL bili su i predstavnici Međunarodne organizacije rada (MOR) , koji su posebno ukazali na profesionalne bolesti, psihosocijalne rizike, umjetnu inteligenciju, prilagodbu klimatskim promjenama i spremnost na ekstremne vremenske događaje kao ključne prioritete za budući strateški okvir EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu.

Očekuje se da će profesionalne bolesti biti odlučujući izazov sigurnosti i zdravlja na radu sljedećeg desetljeća, dok rizici za mentalno zdravlje, umjetna inteligencija (AI) i klimatske promjene mijenjaju svijet rada i stvaraju nove prioritete prevencije, naglasili su predstavnici MOR-a na javnoj raspravi Odbora EMPL Europskog parlamenta.

Prema procjenama MOR-a, profesionalne bolesti, sada čine više od 98 posto smrtnih slučajeva povezanih s radom u Europskoj uniji. Gotovo polovica povezana je s karcinomima uzrokovanim radom, dok bolesti krvožilnog sustava i dišnog sustava ostaju glavni uzroci smrtnosti povezane s radom.

Govoreći na saslušanju, Joaquim Pintado Nunes, voditelj Odjela za sigurnost i zdravlje na radu i radno okruženje MOR-a, istaknuo je potrebu za budućim strateškim okvirom EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu nakon 2027. koji će odgovarati na nove rizike, a istovremeno jačati temelje prevencije.

„Sprečavanje profesionalnih bolesti trebalo bi ostati središnji prioritet strateškog okvira EU za sigurnost i zdravlje na radu nakon 2027., uključujući kontinuirano djelovanje protiv karcinogena, opasnih tvari i prepoznavanja bolesti“, rekao je Pintado Nunes. „Snažni nacionalni sustavi zaštite na radu, učinkovita inspekcija zaštite na radu i pouzdani podaci ostaju ključni za ostvarivanje temeljnog prava na sigurno i zdravo radno okruženje.“

Na saslušanju je istaknuta važnost nastavka suradnje između EU-a i MOR-a nakon što je 2022. godine sigurno i zdravo radno okruženje priznato kao temeljno načelo i pravo na radu. Globalna strategija MOR-a o sigurnosti i zdravlju na radu 2024. – 2030. pruža plan za provedbu ovog prava diljem svijeta i usko je usklađena s trenutnim Strateškim okvirom EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu.

Ključna područja fokusa za strateški okvir za sigurnost i zdravlje na radu nakon 2027. godine

Europa je u posljednja dva desetljeća doživjela najbrži porast izloženosti toplini na radu u svijetu, sa značajnim implikacijama za ozljede na radu i kronične bolesti. Europska radna mjesta suočavaju se sa značajnim porastom izloženosti toplini na radu i rizicima od ekstremnih vremenskih uvjeta. Novi strateški okvir mora utvrditi konkretne strategije prilagodbe, uključujući obvezna ograničenja toplinskog stresa u zatvorenom/na otvorenom prostoru, revidirane standarde osobne zaštitne opreme za rad na visokim temperaturama i protokole za pripravnost u hitnim slučajevima.

Pametne tehnologije mogu podržati sprječavanje rizika od topline putem praćenja u stvarnom vremenu, personalizirane procjene rizika i poboljšane organizacije rada. Potrebne su sveobuhvatne strategije prevencije koje se kreću od odgovora na hitne slučajeve do sustavnih i proaktivnih pristupa.

U listopadu 2025. izrađena je studija „Digitalizacija, umjetna inteligencija i algoritamsko upravljanje na radnom mjestu: Oblikovanje budućnosti rada“. Ova studija istražuje integraciju i učinke tehnologija umjetne inteligencije i algoritamskog upravljanja (AM) unutar europskih radnih mjesta, šireći se izvan područja rada na platformama. Temeljito ispituje europski regulatorni okvir za korištenje AM tehnologija, provodi intervjue sa zainteresiranim stranama i analizira studije slučaja unutar sektora logistike, zdravstva, telekomunikacija, automobilske industrije i proizvodnje, otkrivajući značajne nedostatke u zaštiti radnika i regulatornom nadzoru. Studija procjenjuje da bi izloženost AM-u mogla porasti s 42, 3% na 55, 5% u srednjoročnom razdoblju, stvarajući prilike za produktivnost, ali i izazove u radnim odnosima, uvjetima rada i dobrobiti radnika. U studiji se identificiraju ključni regulatorni nedostaci u korištenju AM-a na radu i istražuje uloga koju bi zakonodavstvo EU moglo imati u rješavanju nedostataka i jamčenju odgovorne upotrebe AM-a na radnom mjestu. Predlažu se tri mogućnosti:usvajanje preporuke; izmjena paketa postojećeg zakonodavstva; i usvajanje novog zakonodavnog instrumenta za reguliranje upotrebe AM-a. Dodana vrijednost djelovanja na razini EU-a utvrđena je u osiguravanju iste razine zaštite za sve radnike, poboljšanju uvjeta rada i zaštiti temeljnih prava. Za tvrtke bi zajednički skup pravila poboljšao uvjete i povećao pravnu sigurnost.

Psihosocijalni rizici doprinose stotinama tisuća smrtnih slučajeva diljem svijeta svake godine. Ta vrsta ozljeda kao npr. kronični stres povezana je s duljim trajanjem, većim troškovima i složenijim procesima povratka na posao nego fizičke ozljede. Psihosocijalnim rizicima treba upravljati kao i svakim drugim rizikom sigurnosti i zdravlja na radu: prevencijom, ranim djelovanjem i strukturiranim pristupom. Za poticanje promjena na radnom mjestu potrebna je podrška u provedbi, a ne samo smjernice. Strategija mora ići dalje od smjernica provedbom obvezujućih zakonodavnih mjera, poput Direktive EU o psihosocijalnim rizicima, kako bi se riješili problemi intenziviranja rada, digitalne isključenosti i stresa na radnom mjestu.

Umjetna inteligencija uvodi rizike nametljivog praćenja, intenziviranja rada i pristranog algoritamskog upravljanja. Potrebna su jasna pravila o transparentnosti podataka, dizajnu usmjerenom na čovjeka i strogim ograničenjima automatiziranog nadzora koji ugrožavaju dostojanstvo radnika.

S obzirom na to da je gotovo polovica svih smrtnih slučajeva na radu radu povezana s karcinomima, strateški okvir mora održavati robustan ciklus ažuriranja obvezujućih granica izloženosti na radu (BOELs) za opasne kemikalije, karcinogene i biološke opasnosti.

Inkluzivni pristup i proširenje pristupa „Vizije nula“ na smrtne slučajeve i bolesti povezane s radom znači prilagodbu standarda raznolikoj demografskoj skupini starijih radnika i proširenje zaštitnog pokrića na radnike u gig ekonomiji i samozaposlene. Ova globalna preventivna strategija i kulturološki pristup polazi od uvjerenja da se svaka ozljeda na radu, profesionalna bolest i smrtni slučaj mogu i moraju spriječiti. Cilj je iskorjenjivanje smrtnih slučajeva na radu, uz nastojanje da se uključe i teške ozljede te profesionalne bolesti. Posebno je važno kontinuirano educirati, jačati kapacitete i osigurati uvjete za preventivno djelovanje inspekcije zaštite na radu i službi medicine rada.

Oprečna stajališta socijalnih partnera o pitanjima zaštite na radu

Europska konfederacija sindikata (ETUC) i BusinessEurope ključni su socijalni partneri Europske unije koji sudjeluju u tripartitnom i bipartitnom socijalnom dijalogu. Njihova je uloga savjetodavna i pregovaračka; utječu na donošenje europskih direktiva i strategija zaštite na radu, tražeći ravnotežu između zdravlja radnika i konkurentnosti poduzeća.

Kao krovne organizacije, ETUC i poslodavci (uključujući BusinessEurope) pregovaraju o autonomnim europskim okvirnim sporazumima koji postaju standardi diljem EU-a. Primjeri takve uspješne suradnje su potpisani sporazumi o prevenciji stresa na radu te uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu.

Europska konfederacija sindikata (ETUC) i BusinessEurope imaju oprečna stajališta o pravima radnika i zaštiti na radu. Dok se ETUC zalaže za strože, pravno obvezujuće europske zakone koji radnike stavljaju na prvo mjesto, BusinessEurope naglašava važnost fleksibilnosti i izbjegavanja administrativnih opterećenja poslodavaca radi očuvanja konkurentnosti.

ETUC se zalaže za radikalno poboljšanje uvjeta rada kroz nekoliko ključnih inicijativa

Iz perspektive europskih sindikata (ETUC), proces analize stanja ("stock-taking") i naučene lekcije obuhvaćaju nekoliko ključnih zahtijeva i kritičnih točaka.

Trenutni okvir EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu i dalje je nedostatan. Samo smjernice nisu dovoljne. Strateški okvir ne može postići svoje ciljeve bez stroge primjene. ETUC stoga inzistira na jačanju kapaciteta nacionalnih inspekcija zaštite na radu, i provođenju redovitih, neovisnih nadzora unutar država članica putem inspekcija zaštite na radu.

Sindikati snažno zagovaraju uvođenje zakona EU-a o ekstremnim toplinskim valovima ("EU heat law"). Zahtijeva se postavljanje jasnih gornjih granica radnih temperatura kako bi se zaštitili radnici koji su zbog klimatskih promjena sve izloženiji opasnim uvjetima.

Radno uvjetovani karcinomi i dalje su uzrok više od 100.000 smrtnih slučajeva godišnje u EU-u. Sindikati zahtijevaju od Europske komisije uvođenje obvezujućih graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti (BOELs) za najmanje 50 kancerogenih tvari na europskim radnim mjestima. ETUC traži da se bolesti uzrokovane radom, poput profesionalnog raka i problema s mentalnim zdravljem, moraju univerzalno priznavati i adekvatno tretirati.

Digitalne tehnologije, uključujući umjetnu inteligenciju i algoritamsko upravljanje, transformiraju radno mjesto neviđenom brzinom. Iako nude prilike, poput povećane fleksibilnosti i poboljšane produktivnosti, one također stvaraju nove i značajne rizike za mentalno zdravlje i dobrobit radnika. Uvođenje sustava umjetne inteligencije na radnim mjestima dovelo je do porasta nadzora i praćenja performansi radnika. ETUC upozorava da AI doprinosi "epidemiji stresa" te zahtijeva strogu regulaciju rada putem digitalnih alata kako bi se spriječilo nadgledanje zaposlenika (tzv. "Orwellovski nadzor") i osiguralo pravo na prekid rada izvan radnog vremena.

Mišićno-koštani poremećaji su profesionalna bolest broj jedan u EU, dok se psihosocijalni rizici još uvijek prečesto tretiraju kao individualni problem, a ne kao strukturni problem povezan s organizacijom rada. Zato ETUC poziva na snažniji europski pristup. Zauzima se za obvezujuće zakonodavstvo za rješavanje psihosocijalnih rizika, s jasnim odgovornostima poslodavaca, obveznim procjenama rizika i jačim pravima na informiranje, savjetovanje i sudjelovanje radnika.

BusinessEurope za ekonomsku održivost i praktičnost primjene propisa o ZNR

BusinessEurope, europsko udruženje poslodavaca putem radne skupine za zdravlje i sigurnost na radu , naglašava niz poslodavačkih gledišta.

Poslodavci okupljeni u BusinessEurope prepoznaju važnost sigurnosti i zdravlja radnika, ali stavljaju naglasak na ekonomsku održivost, minimiziranje nepotrebnih administrativnih opterećenja i troškova za poduzeća, kao i praktičnost primjene propisa.

Zalažu se za promicanje visokokvalitetnih radnih uvjeta diljem Europe, osiguravanje zaštite zdravlja i sigurnosti radnika, kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja, smanjili izostanci s posla i zadržalo kvalificirane radnike.

Smatraju da su postojeći zakoni o zaštiti na radu u EU opsežni i dovoljni. Protive se uvođenju novih, krutih EU pravila, naglašavajući da se svaka izmjena (poput revizije Direktive o radnim mjestima) mora temeljiti na jednostavnosti i proporcionalnosti obveza prema poslodavcima.

Poslodavci naglašavaju važnost davanja prioriteta znanstveno utemeljenim ograničenjima za opasne tvari, poput azbesta i olova, u odnosu na proširenje zakonodavstva na područja koja je teško ujednačeno mjeriti.

Mentalna dobrobit i stres povezan s radom bili su središnji dio strateškog okvira EU za sigurnost i zdravlje na radu. BusinessEurope zagovara holističko upravljanje psihosocijalnim čimbenicima rizika temeljeno na rizicima koji uzimaju u obzir stvarnost različitih radnih mjesta, umjesto da se oslanja isključivo na propisane zakonodavne pristupe.

Zalažu se za to da se procjene rizika fokusiraju na stvarne rezultate na radnom mjestu, umjesto na popunjavanje administrativne papirologije i stroge procese. Smatraju da fokus treba biti na obrazovanju i prevenciji rizika, a ne na uvođenju drakonskih kazni.

Angažirana uloga Odbora EMPL u području sigurnosti i zdravlja na radu

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta (EMPL) intenzivno radi na zakonodavnim i preventivnim mjerama za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika u visokorizičnim zanimanjima. Glavni je cilj ovih aktivnosti postizanje pristupa „„Vision Zero”” – potpunog uklanjanja smrtnih slučajeva i teških bolesti povezanih s radom u EU-u. Aktivnosti odbora usmjerene su na specifične visokorizične sektore, ekstremne klimatske uvjete i modernizaciju strateškog okvira. Građevinarstvo, poljoprivreda, šumarstvo i gospodarenje otpadom i dalje ostaju pod najstrožim nadzorom jer bilježe najveći udio nesreća s fatalnim ishodom.

Odbor provodi revizije direktiva o karcinogenim, mutagenim i reprotoksičnim tvarima kako bi se postrožile dopuštene granične vrijednosti izloženosti kemikalijama.

Zbog uočenih propusta u praksi, EMPL inzistira na boljoj zaštiti i obveznoj edukaciji medicinskog osoblja koje rukuje opasnim medicinskim proizvodima poput citostatika.

Zagovara se automatsko priznavanje raka kao profesionalne bolesti za vatrogasce (u skladu s preporukama IARC-a) kako bi se izbjegli dugotrajni postupci dokazivanja izloženosti.

Radnici na otvorenom (građevina, poljoprivreda) i u zatvorenim prostorima bez klimatizacije (npr. domovi za starije, zatvorski sustav) izloženi su kritičnim rizicima od toplinskog udara. Odbor EMPL priprema posebno izvješće o utjecaju ekstremnih temperatura na zdravlje radnika.

Odbor EMPL-a održat će i javnu raspravu na temu „Mjere zdravlja i sigurnosti za radnike u visokorizičnim zanimanjima“. Saslušanje će okupiti stručnjake koji će istaknuti specifične rizike povezane sa zdravljem i sigurnošću na radu za radnike u visokorizičnim profesijama te predstaviti postojeće i nove preventivne mjere za zaštitu radnika. Nadalje, raspravljat će se o tome kako najbolje oblikovati regulatorni okvir za uspješnu provedbu pristupa "vizije nula" za nesreće i bolesti povezane s radom za visokorizične profesije.

U studenom 2025. pripremljena je studija „Utjecaji ekstremnih vremenskih uvjeta na zdravlje i sigurnost radnika“ , koja analizira utjecaje ekstremnih vremenskih događaja (toplinskih valova, poplava, oluja, suša i hladnih razdoblja) na sigurnost i zdravlje na radu diljem Europske unije. Istražuje regionalne i sektorske ranjivosti, ispituje učinke na različite skupine radnika i razrađuje potencijalne ekonomske troškove. Studija pregledava okvire politika EU-a i nacionalnih okvira, identificira nedostatke u provedbi i nudi preporuke temeljene na dokazima za jačanje sustava sigurnosti i zdravlja na radu u promjenjivoj klimi. Traže se obvezujuće minimalne mjere na razini EU-a. Ovaj dokument pripremljen je na zahtjev Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL).

Osnažiti sigurnost i zdravlje na radu u Hrvatskoj

Uspoređujući angažiranost Odbora Europskog parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL), s radom Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskog sabora, u čijem je djelokrugu i područje zaštite na radu, zamjetna je ogromna razlika. Europski Odbor kao što je zapaženo je izuzetno angažiran i fokusiran na oblikovanje politika, donošenje zakona i nadzor nad mjerama zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, uključivost i otvorenost za slušanje stavova stručnjaka. Nasuprot tome, nadležan saborski Odbor je pasivan i nedovoljno zainteresiran za stanje i probleme u zaštiti na radu, iako se radi o području od posebnog društvenog interesa, i jednom od temeljnih radnih i ljudskih prava.

Aktivno upravljanje sigurnošću počinje na vrhu, strateškim i osmišljenim djelovanjem Vlade, i Hrvatskog sabora. Vrijeme je da svi ključni čimbenici djeluju na osnaživanju sigurnosti i zdravlja na radu. Potrebno je uspostaviti primjeren, učinkovit i funkcionalan po uzoru na druge zemlje institucionalni okvir sigurnosti i zdravlja na radu, uvesti edukativne sadržaje o zaštiti na radu u kurikulume od osnovnog do visokog obrazovanja, umjesto uranikovke uvesti stimulativan model osiguranja zdravlja na radu, primijeniti poticajne mjere za tvrtke s ciljem stimuliranja i nagrađivanja provedbe učinkovitih preventivnih mjera, te osigurati objedinjavanje nadzora uz jačanje kadrovskih i materijalnih kapaciteta inspekcije zaštite na radu, i službi medicine rada.

Polazeći i od nepovoljnih demografskih trendova, poslodavci i njihove udruge trebaju prihvatiti da je ulaganje u zaštitu na radu i i zaštitu zdravlja radnika investicija u ono najvrijednije; ljudski kapital, prihvaćajući u kolektivnim ugovorima reguliranje određenih specifičnih pitanja zaštite na radu na višoj razini od zakonom određenog minimuma, kao i pružanjem uvjeta za kontinuirano stručno usavršavanje, a time i učinkovito djelovanje stručnjaka za zaštitu na radu, ovlaštenika poslodavaca i povjerenika radnika za zaštitu na radu.

Osiguranjem tehničkih uvjeta od strane poslodavaca za elektroničku provedbu izbora, radnici neposrednim i demokratskim kandidiranjem i izborom povjerenika radnika za zaštitu na radu, i podrškom njihovom radu trebaju iskoristiti mogućnost legitimnog predstavljanja i zastupanja svojih prava i interesa u zauzimanju za sigurno i zdravo radno okruženje.

Sindikati uz borbu za pravednu cijenu rada u fokus svojeg i djelovanja putem radničkih vijeća imaju priliku naglašenije staviti i pitanja uvjeta rada, odnosno zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika.

Temeljna poruka je da dobro zdravlje i sigurnost na radu koriste radnicima, poslodavcima i društvenoj zajednici, pri čemu je sprječavanje rizika ključno, a aktivna uloga Vlade, nacionalnog parlamenta i njegovih radnih tijela, kao i poslodavaca, i radnika, uz stručnu potporu stručnjaka zaštite na radu, i timova medicine rada prijeko potrebna i nezamjenjiva. 

 Vitomir Begović