Europski dan sjećanja na žrtve nesreća na radu
Europski parlament prihvatio je svoje prijedloge za smanjenje broja nesreća, bolesti i smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU. U spomen na žrtve nesreća na radu i profesionalnih bolesti, zastupnici Europskog parlamenta traže da se 8. kolovoza proglasi Europskim danom sjećanja na žrtve nesreća na radu te zaštite i dostojanstva radnika.
Povod za ovaj prijedlog je 8. kolovoza 1956. godine kada su 262 rudara izgubila život u tragediji u rudniku Bois Du Cazier u Marcinelleu u Belgiji. Radnici su bili državljani nekoliko zemalja koje su trenutno zemlje EU. U EU je 2023. godine bilo 3298 smrtonosnih nesreća na radu i oko 2,8 milijuna nesreća bez smrtnog ishoda koje su rezultirale najmanje četiri dana izostanka s posla, s ozbiljnim problemima u sektorima visokog rizika poput građevinarstva, prometa, proizvodnje i poljoprivrede.
Podnoseći prijedlog zastupnicima, izvjestiteljica Chiara Gemma (ECR, IT), rekla je: „Moramo pretvoriti naše sjećanje na žrtve nesreća na radu u konkretnu predanost njihovoj prevenciji. Naša rezolucija jača podršku cilju 'Vizija nula': nula smrtnih slučajeva na radu. Sigurni i dostojanstveni uvjeti rada temeljno su pravo i kamen temeljac europskog socijalnog modela. Sjećanje mora dovesti do odgovornosti, svijesti i jače zaštite svakog radnika.“
Cilj obilježavanja Europskog dana 8. kolovoza bio bi podizanje svijesti, o važnosti prevencije i sigurnosti na radu u javnosti, poduzećima i ustanovama, zajedno s uvođenjem konkretnih inicijativa u školama i na radnim mjestima.
Tekst prijedloga zastupnici Europskog parlamenta podržali su s 395 glasova za, 12 glasova protiv i 41 suzdržanim glasom.
EU parament potiče EU komisiju na akciju u rješavanju rizika na radu
Istovremeno, Europski parlament želi da Europska komisija procijeni i riješi rizike za zdravlje i sigurnost na radu povezane s umjetnom inteligencijom i algoritamskim sustavima upravljanja. Zastupnici Europskog parlamenta ističu da se radnici angažirani putem digitalnih platformi za rad i oni čiji se zadaci, tempo i učinkovitost usmjeravaju ili ocjenjuju alatima temeljenima na umjetnoj inteligenciji mogu suočiti s povećanim rizicima zbog intenziviranih radnih ritmova i zlostavljačkog praćenja u algoritamskom donošenju odluka.
Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju Europsku komisiju da procijeni rizike za sigurnost i zdravlje na radu povezane s čimbenicima povezanim s klimom, poput toplinskog stresa, ekstremnih vremenskih uvjeta i onečišćenja zraka. Zatražili su bolje zaštitne i preventivne mjere na radnom mjestu kako bi zaštitili radnike od ekstremnih vrućina i utjecaja klimatskih promjena, za koje žele da budu prepoznati kao glavni čimbenici rizika na radu.
Kako bi se pomoglo u postizanju sigurnih i zdravih radnih mjesta, Europski parlament naglašava važnost regulatornih inspekcija zaštite na radu i zdravlja te poziva zemlje EU da ojačaju inspektorate rada stalnim osobljem, odgovarajućim resursima i institucionalnom neovisnošću.
Ovo stajalište posebno se odnosi na Republiku Hrvatsku zbog kronične podkapacitiranosti inspekcije zaštite na radu, kao i istodobnog nepotrebnog i neracionalnog preklapanja poslova između inspekcije i drugog državnog tijela.
Zastupnici u Hrvatskom saboru i zaštita na radu
U kontekstu iskazanog interesa zastupnika u EU parlamentu za sigurnost i zdravlje na radu, i zastupnici u Hrvatskom saboru trebali bi pokazati interes i dužnu pozornost uvjetima i dobrobiti na radu.
Budući da se sljedeće godine navršava 20 godina od donošenja odluke Hrvatskog sabora o proglašenju 28. travnja Nacionalnim danom zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, zastupnici bi mogli već sada donijeti odluku o proglašenju 2027. godine "Godinom sigurnosti i zdravlja na radu u RH". Cilj navedene odluke bio bi podizanje svijesti, potreba za promjenom kulture zaštite i zdravlja na radu, a ne samo administrativnog ispunjavanja normi, edukacija, preventivne kampanje, a sve radi očuvanja radne sposobnosti te stvaranja sigurnijeg, zdravijeg i produktivnijeg radnog okruženja.
Zastupnici u Hrvatskom saboru mogli bi se i kroz organizaciju tematske rasprave upoznati s konkretnim stanjem i brojnim problemima u području zaštite na radu i zaštite zdravlja radne populacije te svojim stajalištima usmjeriti djelovanje Vlade i drugih čimbenika, s ciljem ostvarenja pozitivnih promjena, počevši od uključive i stručne pripreme i donošenja propisa, do učinkovitog institucionalnog okvira i provedbenih aktivnosti.
Vitomir Begović