Znanstveni pristup prevenciji i zaštiti na radu
Nadavno je aktualni ministar rada, Marin Piletić najavio pokretanje izmjena Zakona o zaštiti na radu, naglašavajući kako „Hrvatska danas izgleda kao veliko gradilište“, ali „nažalost s tim dolazi i povećan broj ozljeda na radu i smrtnih slučajeva“. Međutim, problemi koje treba rješavati daleko su širi i dublji od izmjene Zakona i normativnih rješenja. I sada imamo Zakon o zaštiti na radu koji je stupio na snagu 2014. godine, ali imamo i nevjerojatnu situaciju da od tada do danas sva sila državnih službenika i dvoje ministara zdravstva i rada (trenutnih aktualnih, ali i njihovih četiri odnosno pet prethodnika) nisu donijeli tri važna podzakonska akta za provedbi tog zakona!? O (ne)učinku rada mješovitih radnih skupina predstavnika Ministarstava zdravstva i rada/zaštite na radu imenovanih još u ožujku 2024. godine (i to tek nakon intervencije Ustavnog suda) za pripremu tri pozakonska akta, govori i odgovor na nedavno postavljeni upit, da nema zapisnika radnih sastanaka tih skupina, a nema niti izrađenih, upućenih u obvezno e-savjetovanje i donesenih podzakonskih akata!? Kako je to moguće, tko je odgovoran, tko nadzire i prati izvršavanje obveza i koje su sankcije, ostaju pitanja koja traže cjelovite odgovore. Naravno, niz je i drugih nepotrebno stvorenih problema koji imaju utjecaj na ukupno stanje u području sigurnosti zdravlja na radu. Koji su stvarni uzroci problema i kakvi su stvarni pokazatelji - više u nastavku.
Što nam govore određeni pokazatelji
Službeni podaci o prijavama ozljeda na radu pokazuju da se najveći broj ozljeda događa u prerađivačkoj industriji, a da je najveća stopa ozljeda na 1.000 zaposlenih (u odnosu na ukupan broj ozljeda) u djelatnosti opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša. Zatim slijedi trgovina i zdravstvo, a nakon toga su izjednačeni građevinarstvo i javna uprava po broju prijavljenih ozljeda na radu. Najviše prijavljenih ozljeda na mjestu rada dogodilo se kod velikih poslodavaca s više od 500 zaposlenih.
Prošle godine u prostorima poslodavca smrt na radu evidentirana je u 56 slučajeva, od kojih njih 30 zbog nesreće na radu, a 26 radnika umrlo je na radu zbog bolesti. U proteklih sedam godina smrt na radu registrirana je u 383 slučajeva, od kojih 228 zbog nesreća na radu, a 155 zbog bolesti. Nesreće i ozljede događaju se ne samo u građevinarstvu već i u drugim djelatnostima. Nastavku takvih trendova svjedočimo i proteklih dana.
Polazeći od promjena u svijetu rada, postojećih i novih rizika, neprijeporan je značaj očuvanja zdravlja radne populacije. Rak povezan s radom, vodeći je uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u. Problemi na tom području ne mogu i ne smiju se zanemariti, a neodložno je potrebno učiniti dodatne analize i poduzeti odgovarajuće mjere te se djelatno uključiti u razvoj svijesti o rizicima izloženosti kancerogenim tvarima na radnom mjestu, razmjeni dobrih primjera iz prakse i promicanju suradnje kako bi se unaprijedila prevencija.
Smanjena produktivnost zbog obolijevanja od raka čini 44 % troškova liječenja raka u Hrvatskoj, tri puta više od prosjeka EU-a. Oko 26 % ukupnih izdataka za rak u Hrvatskoj odnosi se na izdatke za zdravstvenu skrb (uključujući lijekove), dok je prosjek EU-a 49 %, navodi se u izvješću Europske komisije (EK) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Ogromna razlika nastaje zbog toga što se rak u Hrvatskoj liječi kasno, bez jednake dostupnosti inovativne terapije te se većina troška zdravstvene skrbi gubi na smanjenoj produktivnosti zbog prerane smrti, odsutnosti zbog bolesti i trajne onesposobljenosti/invaliditeta radno sposobnih pacijenata.
Zbog bolesti i privremene nesposobnosti za rad prosječno dnevno u 2024. godini s rada je izostajalo 66.451 zaposlenika. Na temelju priznatih ozljeda na radu prošle godine je prosječno dnevno s posla izostajalo 2.158 zaposlenika. Ako usporedimo ukupan broj dana privremene nesposobnosti za rad i broj aktivnih osiguranika, proizlazi da je svaki radnik na razini Hrvatske tijekom 2024. godine bolovao prosječno 11,83 dana. U kroničnom nedostatku radnika, svaki izostanak uzrokuje i dodatne probleme i troškove u poslovanju.
Prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada u svrhu očuvanja zdravlja radnika. Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju.
U situaciji kada prema standardima HZZO u ovom trenutku nedostaje gotovo 70 timova medicine rada u Hrvatskoj (jedan tim na 7.000 radnika), postaje upitna preventiva, redoviti obilazak mjesta rada, savjetovanje poslodavaca i radnika, sudjelovanje u izradi procjene rizika i na sjednicama Odbora zaštite na radu specijalista medicine rada i sporta. Poslodavci kroz doprinos za zdravstvenu zaštitu izdvajaju sredstva i za zaštitu zdravlja radnika na radu, ali izostaje odgovarajuća usluga. Povećanim brojem specijalizacija iz područja medicine rada, potrebno je nadomjestiti sadašnji deficit, ali i voditi računa o osiguranju zamjena zbog odlaska u mirovinu sadašnjih liječnika.
Kadrovska popunjenost inspektora u području zaštite na radu na razini je 64 % u odnosu na sistematizacijom planirani broj izvršitelja. Nedovoljan broj inspektora uz stalni rast broja poslovnih subjekata, rast broja radnika, kao i brojnost propisa dovoljan su pokazatelj o potrebi poduzimanja žurnih aktivnosti. Reorganizacijom glomazne državne uprave i preraspodjelom službenika potrebno je i moguće u kratkom roku provesti potrebno ekipiranje ovog važnog segmenta uprave.
Umjesto improvizacija, neuspješnih eksperimenata, spornih rješenja, kvazi ušteda, nedorečenosti, neekipiranosti i nečinjenja u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, za stabilnost, održivost, provedivost i očekivani pozitivan učinak potreban je strateški, znanstveni i stručni pristup. Takav zaključak nameće se sagledavajući mišljenje stručnih osoba iz prakse i prateći kako to čine drugi uređeni sustavi. U ovom članku osvrnut ćemo se na dobru praksu i primjere drugih, ali i podsjetiti što je potrebno i moguće učiniti u Hrvatskoj.
Održiva sigurnost i zdravlje na radu
Stvaranje radnih uvjeta u kojima ljudi mogu raditi sigurno i zdravo nije samo važan društveni čimbenik, već ima i ekonomski smisao. Održiva sigurnost i zdravlje na radu ne samo da omogućavaju uspješno poslovanje, već i smanjuju troškove. Poboljšani radni uvjeti i uvažavanje radnika povećavaju njihovu motivaciju i minimiziraju gubitak vremena zbog nesreća i bolesti. Pitanje koje postavljaju mnoge tvrtke je isplati li se prevencija na radnom mjestu?
Prevencija ima za primarni cilj sprječavanje nezgoda na radu, profesionalnih bolesti i opasnosti za zdravlje povezanih s radom. Suvremena prevencija prihvaća holistički pristup koji obuhvaća mjere u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Cilj prevencije je Vizija nula - svijet bez nezgoda na radu i bolesti povezanih s radom. Vizija nula podrazumijeva sveobuhvatnu kulturu prevencije.
Djelovati zajedno s individualnom odgovornošću
Ova maksima karakterizira njemački sustav sigurnosti i zdravlja na radu. Zajednički ciljevi i područja djelovanja u sigurnosti zdravlju na radu izrađeni su pod vodstvom Njemačkog socijalnog osiguranja od nezgoda (DGUV), a potom prihvaćeni od strane sponzora GDA-e (njemačka savezna vlada, savezne države i institucije socijalnog osiguranja od nezgoda). Zajednički cilj je osigurati, poboljšati i promovirati sigurnost i zdravlje radnika na radu te smanjiti dugoročno opterećenje troškova za njemačke tvrtke i sustave socijalnog osiguranja. Postizanje ciljeva prevencije uključuje i organizaciju preventivnih kampanja i projekata o posebnim temama zaštite na radu.
Preventivna zaštita zdravlja na radu
Mnogobrojne zdravstvene opasnosti kojima radnici mogu biti izloženi na radnom mjestu zahtijevaju odgovarajuće mjere u području preventivne zaštite na radu. Čak i ako se poštuju visokoprioritetne tehničke i organizacijske mjere zaštite na radu i koristi osobna zaštitna oprema, praktični scenariji uvijek mogu ugroziti izloženost biološkim, kemijskim ili fizičkim opasnostima.
Cilj preventivne medicine rada je informirati i savjetovati osigurane osobe o zdravstvenim opasnostima. Navedeno podrazumijeva da zdravstvena oštećenja treba spriječiti ili prepoznati u ranoj fazi, a sve posljedice treba odmah riješiti. Uz ovu individualnu vrstu prevencije, medicinska profilaksa rada pridonosi poboljšanju zaštite zdravlja svih radnika koristeći nalaze o uzrocima profesionalnih bolesti kao osnovu za poboljšanje uvjeta rada.
Preventivna zaštita zdravlja na radu također je sredstvo za testiranje učinkovitosti mjera zaštite na radu. Osim toga, pojednostavljuje prikupljanje dokaza u slučaju tužbi koje uključuju profesionalne bolesti, a posebno bolesti s dugim latentnim razdobljima.
Preventivna zaštita zdravlja na radu element je zaštite zdravlja na radnom mjestu i stoga je zakonska odgovornost poslodavaca, da ispunjavaju svoje dužnosti u skladu s propisima koje su utvrdile njemačke ustanove za socijalno osiguranje od nezgoda i državne vlasti.
Ergonomija je ključ dizajna radnih mjesta
Pojam "ergonomija" nastao je od grčkih riječi "ergon" (rad) i "nomos" (znanost, zakon). Odnosi se na znanost o ljudskom radu, tj. idealnu prilagodbu rada karakteristikama i sposobnostima radnog ljudskog bića. Ciljevi ergonomije su humanost i isplativost (postignuta na primjer optimizacijom radnih procesa), uzimajući u obzir sigurnost i zdravlje na radu. Kako bi se ti ciljevi implementirali u dizajnu rada, ergonomija se oslanja na istraživanja i svoja otkrića u području ergonomije.
Mišićno-koštani sustav ljudskog tijela, koji se sastoji od kostiju, mišića, ligamenata, tetiva, hrskavice i vezivnog tkiva, može biti izložen i prekomjernom i nedovoljnom opterećenju. Mišićno-koštani poremećaji (MSD) čine oko 20 do 25 % svih izgubljenih radnih dana zbog nesposobnosti za rad. Oko polovice njih odnosi se na probleme i poremećaje leđa.
Prekomjerno opterećenje mišićno-koštanog sustava može biti, na primjer, rezultat dizanja, nošenja, povlačenja ili guranja tereta, obavljanja poslova u ograničenim položajima, ponavljajućih zadataka i poslova koji uključuju veliki napor. Nedovoljno opterećenje može biti uzrokovano nedostatkom kretanja, kao na primjer sjedenje u uredu ili prilikom vožnje.
Aspekti ergonomskog dizajna radnih mjesta obuhvaćaju varijable okoliša poput klime (svjetlost, zračenje, temperatura), boje, buke, vibracija, dimenzija ljudskog tijela (antropometrija) te fizičkih i mentalnih stresova na radnom mjestu.
Kontinuirani i stalni razvoj preventivnih usluga moguće je osigurati internim istraživanjem, financiranjem istraživanja i evaluacijom trećih strana.
Ergonomija je znanost o ljudskom radu. Jednostavno rečeno, ergonomija se usredotočuje na osiguravanje humanih radnih uvjeta prilagođavanjem elemenata rada ljudima: radna oprema; organizacija rada; radno okruženje.
Ergonomija je interdisciplinarna znanost. Stručnjaci iz širokog spektra specijalističkih disciplina zaposleni u Njemačkom zavodu za socijalno osiguranje od nezgoda (DGUV) i njemačkim ustanovama za socijalno osiguranje od nezgoda pokrivaju cijeli spektar područja kojih se ergonomija dotiče.
Njemački Zakon o sigurnosti i zdravlju na radu (ArbSchG) izričito spominje humano oblikovanje rada kao važno područje odgovornosti tvrtke. Razmatranje ergonomskih pitanja oduvijek je bilo od ključne važnosti za DGUV i njegove članove.
Istraživanje, osposobljavanje i savjetovanje
Promjene u svijetu rada (npr. sve veći broj slučajeva mišićno-koštanih tegoba kao posljedica sjedećih poslova, novi zahtjevi u pogledu mentalnih performansi itd.), demografski trendovi i fleksibilizacija rada (rad na bilo kojem mjestu u bilo koje vrijeme) također su popraćene promjenama u ergonomskom fokusu.
DGUV se suočava s tim izazovima provođenjem intenzivnih primijenjenih istraživanja u svojim institutima IFA i IAG .
IFA (Institut za zdravlje i sigurnost na radu) obuhvaća ergonomski laboratorij i laboratorij za istraživanje sučelja čovjek-stroj. Ovdje znanstvenici iz područja medicine, biomehanike, sportske znanosti, biologije, inženjerskih znanosti, fizike, ljudskih faktora, psihologije i društvenih znanosti provode primijenjena istraživanja ergonomskog dizajna rada zajedno s brojnim domaćim i međunarodnim ergonomskim istraživačkim institutima i u bliskoj suradnji s njemačkim institucijama za socijalno osiguranje od nezgoda. Rezultati istraživanja izravno se uključuju u praktične smjernice za tvrtke ili se implementiraju u praktične scenarije kao dio konzultantskih projekata u tvornici. IFA također razvija metode ergonomskog mjerenja koje ergonomski stručnjaci iz njemačkih institucija za socijalno osiguranje od nezgoda potom mogu izravno primijeniti u svakodnevnim praktičnim scenarijima kako bi se optimizirali procesi u tvornici. Podaci ergonomskih mjerenja centralno se arhiviraju u bazama podataka IFA-e i dostupni su istraživačima u području prevencije i otkrivanja profesionalnih bolesti.
Rad IAG-a (Instituta za rad i zdravlje) usmjeren je na dizajn radnih mjesta za zaposlenike različite dobi ili u različitim životnim fazama te na temu zdrave organizacije radnog vremena. Usko povezan s potonjom temom jest utjecaj nevizualnih učinaka svjetlosti na zdravlje, na primjer tijekom noćnog i smjenskog rada. Poseban naglasak stavlja se na prijenos znanstvenih otkrića u praktične scenarije. IAG podržava procese prijenosa korištenjem takozvanih "praktičnih objekata". Oni pružaju platformu za analizu i rješavanje problema i pitanja s terena na koja se odgovara na seminarima i konzultacijama za tvrtke i njemačke institucije socijalnog osiguranja od nezgoda. Konkretni primjeri praktičnih objekata dokazuju da ergonomski dobro dizajnirana radna mjesta značajno pridonose prevenciji u svim dobnim skupinama, uključujući starije radnike.
Kultura prevencije
Njemački zavodi za socijalno osiguranje od nezgoda pomažu tvrtkama i obrazovnim ustanovama širokim rasponom preventivnih mjera i preventivnih usluga. Cilj preventivnih poticaja je motivirati tvrtke, ustanove i osigurane osobe da se uključe u sigurnost i zdravlje na radu jer u to vjeruju. To je ujedno i način da tvrtke iz prve ruke iskuse vezu između sigurnosti i zdravlja na radu i profitabilnosti.
Cilj posljednje preventivne kampanje o kulturi prevencije bio je podići svijest o sigurnosti i zdravlju kao važnoj vrijednosti za sve ljude, za sve organizacije i za društvo u cjelini, kao i integrirati sigurnost i zdravlje u način na koji ljudi razmišljaju i djeluju. Sigurnost i zdravlje su mjerilo za sve postupke te važan kriterij za sve odluke kako bi se uspostavila kultura prevencije u svakoj tvrtki i ustanovi.
Najviši prioritet jest sprječavanje smrtonosnih i ozbiljnih nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Sigurnost i zdravlje integrirani su na svim razinama donošenja odluka i djelovanja kroz kulturu prevencije.
U svijetu rada koji se stalno mijenja, promicanje zdravlja i sigurnosti sadašnje i buduće radne snage ključno je za osiguranje zdravijeg, duljeg i produktivnijeg radnog vijeka. Kako bi se osigurala kvaliteta rada i zapošljavanja, potreban je dobro koordiniran pristup istraživanju sigurnosti i zdravlja na radu koji nadilazi regionalne i nacionalne granice.
PEROSH je mreža od 15 europskih instituta za sigurnost i zdravlje na radu, u čijem radu sudjeluju instituti za sigurnost i zdravlje na radu iz Njemačke, Finske, Švedske, Italije, Francuske, Danske, Švicarske, Engleske, Španjolske, Poljske, Norveške, Austrije i Nizozemske.
Oni igraju ključnu ulogu u nacionalnim vladama/tijelima te sustavima zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezgoda. Članovi PEROSH-a nastoje koordinirati i surađivati u europskim naporima u istraživanju i razvoju sigurnosti i zdravlja na radu. Međunarodni projekti, konferencije i događanja organiziraju se kako bi sudionicima ponudili znanje i inspiraciju za poduzimanje mjera i aktivnosti na još višoj razini.
EU poziv na promicanje dobre prakse
Europski gospodarsko-socijalni odbor (EGSO), u čijem radu sudjeluju i predstavnici iz Hrvatske, jest savjetodavno tijelo koje predstavlja organizacije radnika i poslodavaca te druge interesne skupine. EGSO dostavlja mišljenja o europskim pitanjima Europskoj komisiji, Vijeću EU-a i Europskom parlamentu te tako djeluje kao most između institucija EU-a, koje donose odluke, i građana EU-a.
Razmatrajući stanje i probleme u području sigurnosti i zdravlja na radu te način unapređenja, EGSO je uputio poziv EU, državama članicama i ostalim relevantnim akterima na promicanje razmjene primjera dobre prakse u području sigurnosti i zdravlja na radu, osobito financijskih poticaja za poduzeća koja ulažu u sigurnost i zdravlje na radu.
EGSO pozdravlja to što su neke države članice uvele mehanizme financijskog nagrađivanja organizacija koje pružaju sigurna i zdrava radna mjesta te poziva ostale države članice da uvedu slične mehanizme. Ti poticaji obuhvaćaju niže premije osiguranja, porezne olakšice ili državne subvencije, a programe čine ekonomski korisnima za osiguravatelje smanjenjem broja ozljeda, ozbiljnosti i troškova potraživanja.
EGSO smatra da se programima poticanja ne bi smjeli samo nagrađivati ostvareni rezultati dobrog upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu (kao što su malobrojne nesreće) nego da bi se njima također trebali nagrađivati konkretni napori u svrhu prevencije kojima se nastoji smanjiti broj budućih nesreća i zdravstvenih problema.
EGSO predlaže da se više pozornosti posveti bolestima povezanima s radom, kao što su rak, bolesti krvožilnog sustava, mišićno-koštani poremećaji i bolesti povezane s psihosocijalnim rizicima, koje su najsmrtonosnije i najčešći su uzrok bolovanja u EU-u.
Novi oblici rada, statističko praćenje i analiza
Zahtjevom za pristup informacijama od nadležnog tijela javne vlasti; HZZO-a koje zaprima i rješava prijave ozljeda na radu, zatražili smo informaciju o broju zaprimljenih prijava ozljeda na radu na izdvojenom mjestu rada; broj priznatih prijava ozljeda na radu na izdvojenom mjestu rada te broj zaprimljenih prijava ozljeda na radu/rada na daljinu i broj priznatih ozljeda na radu/rada na daljinu za 2024. godinu. Na navedeni zahtjev HZZO je odgovorio da „Zavod ne vodi rergistre i evidencije o broju zaprimljenih prijava iz zahtjeva te da nema informaciju koje bi tijelo takve podatke imalo".
Prethodno je HZZO prenio navedeni zahtjev i dostavu podataka na HZJZ Službu za medicinu rada. Uslijedio je njihov odgovor da „oni te podatke ne dobivaju od HZZO-a, da bi ih mogli obraditi“.
Gotovo je za ne povjerovati dobivenim odgovorima, u kojima se čak ne navodi da će se taj podataka ubuduće registrirati i obrađivati.
Uvođenjem novih oblika rada nakon izmjena Zakona o radu, nadležno tijelo; HZZO trebalo je odmah prilagoditi obrazac prijave ozljede na radu i obradu podataka kojom bi se iskazivali i traženi podaci iz navedenog zahtjeva. Primjera radi u Republici Sloveniji takvi podaci se posebno iskazuju, a u 2024. godini prijavljeno je 26 nesreća koje su se dogodile u vezi s radom od kuće.
Naime, analizom pokazatelja o prijavljenim ozljedama na radu na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu, moguće je poduzimati dodatne preventivne, edukativne i organizacijske mjere i aktivnosti. Ako toga nema isto nije moguće, što znači da se može očekivati daljni rast takvih oblika ozljeda na radu, i svih negativnih posljedica.
Postavlja se i logično pitanje zašto se na prethodno nije reagiralo iz državnih tijela nadležnih za rad i zaštitu na radu te zdravstvo, a izostalo je i ovog puta postupanje Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu.
Na primjeru funkcioniranja sustava osiguranja, i proaktivnog djelovanja institucija u Njemačkoj vidljiva je bitna razlika u pristupu i rezultatima prevencije.
Opće pitanje statističke obrade podataka i usklađivanja s praksom Eurostata je važno pitanje, koje je potrebno cjelovito rješiti u Hrvatskoj, a da je bilo dobre volje sve se moglo riješiti na incijativu Zavoda za unapređivanje zaštite na radu koji je pripremao 2016./2027. g. EU projekt s nakanom uključivanja svih nadležnih institucija i objedinjavanja statističkih podataka u Data Collector, a što je na žalost zbog izostanka interesa u institucijama zdravstva u tom trenutku izostalo, što ne znači da isto nije trebalo i da netreba nastaviti.
Sustavi osiguranja i poticaja podupiru prevenciju
U zemljama EU-a primjenjuju se zakonom uređeni sustavi osiguranja od nezgoda na radu koji aktivno podupiru prevenciju nezgoda i profesionalnih bolesti, uz primjenu različitih tarifa, ali i poticaja poslodavcima.
U Hrvatskoj to nije slučaj, naprotiv, model osiguranja zdravlja na radu nije transparentan, učinkovit, poticajan i nije usmjeren na jačanje prevencije i kulture sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Usprkos zahtjevima za transparentnost u iskazivanju podataka o tom namjenskom doprinosu i usmjeravanju sredstava u preventivu uz uvođenje diferencirane stope, to je izostalo.
Nasuprot tome, u Republici Hrvatskoj napušten je sličan sustav koji je bio uveden i primjenjuje se model koji u ni kojem slučaju ne potiče na odgovorniji, kvalitetniji i učinkovitiji odnos prema prevenciji u zaštiti na radu i zaštiti zdravlja radnika.
U 2018. godini u okviru tkzv. "porezne reforme" učinjene su i izmjene Zakona o doprinosima, kojima je namjenski doprinos od 0,5 za zaštitu zdravlja na radu ukinut, a ustvari je povećan ukupni doprinos za zdravstveno osiguranje, umjesto uvođenja modela praćenja uplata i rashoda za svakog poslovog subjekta i primjene bonusa za one poslodavce koji više ulažu u prevenciju, smanjuju izdatke za posljedice ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom.
Funkcioniranje diferenciranih premija u sustavima osiguranja osnovni je ekonomski instrument koji pridonosi smanjenju nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Korištenje diferencirane premije potiče dodatne preventivne mjere u poduzećima i učinkovito smanjuje broj nesreća na radu i profesionalnih bolesti te njihove socijalne troškove.
Za takvo rješenje zauzimao se Zavod za unapređivanje zaštite na radu, kao središnja nacionalna javna ustanova, a podršku takvom modelu pružili su i socijalni partneri; reprezentativne udruge sindikata i poslodavaca.
Nužno je stimulativnim mjerama dodatno poticati i nagrađivati poslodavce za ulaganje u zaštitu na radu. U drugim zemljama uvedene su sheme kojima se tvrtke i organizacije financijski nagrađuje za promicanje visokih standarda zaštite na radu, primjenu norme ISO 45001:2018 i ISO 45003:2021, a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice i potpore. Hrvatska treba slijediti i primijeniti tu dobru praksu.
Pored toga, krajem 2018. godine učinjene su ishitrene institucionalne promjene u području zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika, kojima su ukinute javne ustanove koje su se potvrdile svojim radom i rezultatima, i koje su okosnica razvoja i unapređivanja ovog važnog područja.
Kao što je vidljivo, Njemački zavodi za socijalno osiguranje od nezgoda u suradnji s vladom, državnim tijelelima i drugim čimbenicima, poduzimaju niz osmišljenih i suvislih aktivnosti na stimuliranju, poticanju i jačanju mjera prevencije sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Nasuprot tome, u Hrvatskoj HZZO (ostali subjekti djeluju nezainteresirano) provodi statični administrativni postupak rješavanja zaprimljenih prijava o ozljedama na radu, obavlja ubiranje propisanih i sigurnih sredstava doprinosa, i finanacijsko podmirivanje nastalih troškova.
Učinkovito rješavati otvorena pitanja
Zamjetno je da nadležni smatraju da je isključivo zakonom i propisima moguće djelovati na promjene trendova i jačanje prevencije. I u tome dijelu se uglavnom odvijaju stalni pokušaji normiranja, ili proizvoljnog tumačenja propisa i postupanja, dok izostaje napor na niz drugih područja (uvođenje bonus/malus sustava osiguranja; osnivanje nacionalnog javnog instituta za rad, sigurnost i zdravlje na radu; uspostava objedinjenog informacijskog sustava Data Collectora u području sigurnosti i zdravlja na radu; redefiniranje sastava i uloge Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu; otklanjanje preklapanja poslova nadzora između Državnog inspektorata i ministarstva, kadrovsko ekipiranje inspekcije zaštite na radu i medicine rada,organizacija ciljanih nacionalnih kampanja, provedba istraživanja uz korištenje rezultata za usmjeravanje potrebnih aktivnosti, a time i postizanje pozitivnih rezultata i učinaka, i dr.).
Poslodavci su odgovorni za organizaciju i provedbu mjera sigurnosti i zdravlja na radu, ali nisu jedini. Istovremeno, Vlada je odgovorna za osiguranje infrastrukture; kvalitetnih zakona i propisa, učinkovitog inspekcijskog nadzora te dostupnih zdravstvenih usluga kako bi se osiguralo da radnici ostanu sigurni, zdravi i zapošljivi.
Više je nego očito da sve to iziskuje smislen i stručan pristup te učinkovito rješavanje otvorenih pitanja. Za mnogo toga nije potrebno mijenjati zakon/e, već angažirano djelovati. I svakako uključiti struku kroz interdisciplinarni pristup.
Suvremena sigurnost i zaštita zdravlja na radu holistički su orijentirani, i kroz interdisciplinarne pristupe stručnjaci različitih akademskih disciplina trebaju imati organizacijske i praktične uvjete za timski rad na ostvarivanju zajedničkih ciljeva. Interdisciplinarni rad je način rada u kojem se različite discipline kombiniraju radi rješavanja problema ili pojedinih pitanja. To omogućuje pojedincima s različitim stajalištima i znanjem da pomažu jedni drugima, stvarajući strateška i operativna učinkovita rješenja.
Zato je krajnje vrijeme da se čuje snažan glas i riječ stručnjaka zaštite na radu, ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu, liječnika medicine rada i sporta, psihologa, HR stručnjaka, poslodavaca i obrtnika te poslodavačkih udruga i udruženja, i njihovo aktivno sudjelovanje u zauzimanje za primjerenu organizaciju i funkcioniranje sustava sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u Republici Hrvstskoj.
Pri tome treba poći od određenja: Sigurnost i zdravlje na prvom mjestu, znači sigurnost i zdravlje uvijek i u svakom segmentu!
Vitomir Begović