SLIC-ove preporuke za novi strateški okvir EU za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu 2021.-2027

Obnova strateškog okvira EU-a za sigurnost i zdravlje na radu 2014.-2020. glavni je prioritet Europske komisije ove godine.U svjetlu ove situacije, Odbor viših inspektora rada (SLIC) objavio je izvješće u kojem se nalaze njihove preporuke za novi strateški okvir EU-a za sigurnost na radu 2021.-2027. SLIC pomaže Europskoj komisiji u praćenju provedbe zakonodavstva EU-a na nacionalnoj razini i ima mandat davati svoje mišljenje o svim pitanjima koja se odnose na zakonodavstvo o sigurnosti i zdravlju na radu.

Prema izvješću SLIC-a, u budućem strateškom okviru EU-a za zaštitu na radu trebali bi se obrađivati  sljedeće teme:

- Ulaganja u ZNR radi sprečavanja bolesti i nezgoda povezanih s radom, smanjujući na taj način troškove izostanaka i bolesti povezanih s radom.

- Potreba za nastavkom ažuriranja smjernica EU-a o zaštiti na radu, usklađujući potrebe i zahtjeve novog svijeta rada.

- Uključivanje ZNR u druge sektore ili područja poput okoliša, obrazovanja i nabave.

- Novi rizici i novi oblici rada te dodatni izazovi za učinkovitu inspekciju rada.

- Pitanja zdravlja i sigurnosti koja se odnose na radnike platforme.

UVOD

Ovo mišljenje Odbora viših inspektora rada (SLIC) sastoji se od tri dijela. Prvi dio daje općeniti uvod i iznosi kontekst politike EU i trenutne trendove na makrorazini. Nadovezujući se na to, drugi dio predstavlja specifične rizike po zdravlje i sigurnost na radu i izazove za provedbu. U trećem dijelu, SLIC iznosi preporuke za buduće prioritete provođenja EU ZNR koje će se razmotriti obnovljenom Strategijom EU ZNR, kao i prioritetna područja i buduće akcije koje će biti obrađene u novom planu rada SLIC.

U cijelom dokumentu razmatrano je izbijanje pandemije COVID-19, koja je zahvatila Europu početkom 2020. godine, te utjecaji koje je imala i još uvijek ima na funkcioniranje nacionalnih inspekcija rada, kao i rad inspektora rada.

DIO I: KONTEKST POLITIKE EU

Učinkovita provedba zakona EU preduvjet je za poboljšanje kvalitete radnog okruženja. Prema članku 4. Okvirne direktive 89/391 / EEZ18, države članice trebale bi poduzeti potrebne korake kako bi osigurale da poslodavci, radnici i predstavnici radnika podliježu zakonskim odredbama nužnim za provedbu Direktive, a posebno će osigurati odgovarajuće kontrole i nadzor. Stoga je ključna ispravna i ekvivalentna provedba propisa EU o zaštiti na radu (ZNR) u svim državama članicama. Ne samo da se  ispune obveze utvrđene  člankom 4. Okvirne direktive, već i da se  osigura da se odredbe Direktiva primjenjuju na način koji jamči istu minimalnu razinu zaštite radnika u cijeloj Uniji i doprinosi jednakim uvjetima za rad tvrtki.

SLIC je službeno osnovan 1995.g. kako bi pomogao Europskoj komisiji u praćenju provedbe zakonodavstva EU-a o zaštiti na radu na nacionalnoj razini (Odluka Komisije 95/319 / EC19, izmijenjena i dopunjena 2008. Odlukom Komisije 2008/823 / EC20). Izvrsnost i relevantnost posla koji je izveo SLIC prepoznata je na međunarodnoj razini i obično pruža osnovu za organizaciju i provedbu izvršnih radnji u Europi i širom svijeta. Iako su odgovornost za provedbu zakona EU-a o ZNR na državama članicama, središnja uloga koju ima SLIC u pružanju pomoći Komisiji u promicanju boljeg poštivanja nacionalnog zakonodavstva o ZNR istaknuta je u raznim novijim dokumentima o politici EU-a i socijalnim partnerima.

U kontekstu tekuće pandemije COVID-19, nove bolesti koronavirusa koja će imati dugotrajne učinke na svijet rada općenito, a posebno na ZNR, promicanje učinkovite i dosljedne provedbe zakona EU o ZNR je presudan. Posljednjih mjeseci istaknuta je važna uloga koju SLIC u tom pogledu ima. Komisija je posebno izjavila u izjavi objavljenoj u lipnju 2020. da namjerava pozvati SLIC da provede podržavajuće provedbene radnje kako bi se osiguralo strogo provođenje u  državama članica obveza povezanih s klasifikacijom virusa koji uzrokuje COVID-19, kako je navedeno u Direktivi o biološkim agensima. Takve bi akcije trebale imati fleksibilan pristup i provoditi se u suradnji s tijelima javnog zdravstva, kada je to potrebno.Olakšavanje provedbe zakona o ZNR u državama članicama je prioritet trenutne politike EU o ZNR i dalje bi trebao biti visoko na dnevnom redu bilo koje buduće okvirne inicijative EU-a za zaštitu na radu.

S tim u vezi uloga SLIC-a u pružanju pomoći Komisiji u promicanju bolje koordinacije provedbenih politika država članica, posebno uspostavljanjem zajedničkih načela za inspekciju, kampanje i programe razmjene / obuke inspektora rada, treba. biti ojačana i pravilno održavana kroz odgovarajuće resurse.Naglašava se  da inspektori rada moraju biti opremljeni čvrstom razinom znanja i odgovarajućim kompetencijama, kako ih je razvio SLIC, te moraju biti adekvatno obučeni na smjernicama SLIC-a. Kako bi se zaštitila prava mobilnih radnika, uključujući sezonske radnike, i potaknulo pošteno tržišno natjecanje među tvrtkama, ključno je poboljšati prekograničnu provedbu zakona Unije u području mobilnosti radne snage. U tu svrhu Europsko tijelo za rad (ELA) osnovano je 2019. godine kako bi pomoglo državama članicama i Komisiji, između ostalog, u pružanju potpore usklađenosti i suradnji između država članica EU-a u dosljednoj i djelotvornoj primjeni i provedbi zakona vezano za mobilnost radne snage širom Unije, kao i koordinaciju sustava socijalne sigurnosti unutar Unije.

U siječnju 2020. Komisija je objavila Komunikaciju o izgradnji snažne socijalne Europe za pravedne tranzicije, iznoseći  planirane inicijative koje će doprinijeti provedbi Europskog stupa socijalnih prava. Između ostalog, Komisija je najavila da će se, kako bi se održali visoki standardi, pregledati trenutni Strateški okvir EU-a o zaštiti na radu i novonastali rizici uz tradicionalne, kao što su izloženost opasnim tvarima i rizik od nesreća na poslu.

Trendovi na makro razini

Izbijanje COVID-19 utjecalo je na sve države članice od početka 2020. godine i uzrokuje velike poremećaje u svim sektorima i uslugama, izravno utječući na zdravlje i sigurnost svih radnika diljem EU-a. Više nego ikad, strogo poštivanje i primjena nacionalnih odredbi kojima se prenose pravila Unije o sigurnosti i zdravlju na radu od najveće su važnosti. Pandemija je pokazala da su pokretači budućnosti rada, poput globalizacije, tehnoloških promjena i klimatskih promjena ,međusobno  usko povezani. Pandemija je također ubrzala budući  svijet rada budući da je upotreba digitalnih alata i postupaka rada na daljinu provedena brzinom koja je postala više pravilo nego iznimka.

Socijalni, ekonomski i tehnološki razvoj koji se brzo razvija i izazovi u svim područjima aktivnosti, zahtijevaju  transverzalni pristup. Mjere za zaštitu radnika i zakonodavstvo na području ZNR moraju biti u skladu s tempom ovih promjena i trebaju se prilagoditi pokretačima budućnosti rada.Stalne i brze promjene na radnom mjestu, uključujući one koje su provedene kao odgovor na izbijanje COVID-19, utječu na zdravstvene i sigurnosne uvjete rada radnika.Zato inspektori rada trebaju  razviti nove pristupe i kompetencije kako bi bili opremljeni pravim znanjem i alatima za njihovo rješavanje.Digitalizacija i upotreba novih tehnologija poput automatizacije, robotike i umjetne inteligencije predstavljaju inspektorima rada i mogućnosti i izazove. To utječe na radne uvjete radnika i može stvoriti nove rizik koje  bi inspektori rada trebali razmotriti.Novi oblici rada  uključuju nejasne granice između profesionalnog i osobnog života, potencijalnu izolaciju od radne zajednice,  tehnostres i kognitivno opterećenje, kao i rizike povezane s radom i interakcijom s robotima.

Uspon novih oblika rada i netipičnih radnih odnosa, novih oblika organizacije rada (npr. rad na platformi, dijeljenje posla, suradnja, rad na zahtjev, mobilni rad zasnovan na ICT-u) i sve veći broj radnika na daljinu , kao i samozaposlenih osoba izazov su za inspektore rada, jer su inspekcije sve teže i složenije. Radna snaga je raspršena i rijetko je angažirana u tradicionalnom odnosu na konkretnom  mjestu, u jasnom odnosu između poslodavca i radnika. Istodobno, globalizacija rada stvara novu paradigmu u kojoj tvrtke i radnici sve više posluju preko granica. Mobilnost radne snage, prekogranični radnici i poslodavci koji posluju u drugim zemljama dodatno doprinose složenijem svijetu rada.  Ove tehničke i organizacijske promjene u svijetu rada dalje su povezane sa socijalnim i ekonomskim izazovima poput demografskih promjena, starenja radne snage i rodnih pitanja. Klimatske promjene, koje rezultiraju, na primjer, ekstremnim temperaturama, propuhom i poplavama, mogu povećati pojavu i ozbiljnost nekih postojećih profesionalnih opasnosti i mogu dovesti do neočekivanih rizika. Novi oblici rada koji se razvijaju kao odgovor na klimatske promjene, takozvani „zeleni poslovi“ (npr. energetski sektor, otpad i recikliranje), kao i nove tehnologije dizajnirane za zaštitu okoliša (npr. električna vozila i strojevi koji koriste alternativne izvore energije) mogu rezultirati novim rizicima za radnike.

DIO II: RIZICI I IZAZOVI ZA PROVEDBU

Kombinirani učinci tehnološkog napretka, novi oblici rada, demografske i klimatske promjene i globalizacija izravno utječu na organizaciju rada, uvjete rada i sigurnost i zdravlje na radu. Kompleksna i međusobno povezana mješavina novonastalih rizika, uporaba novih tehnika i opreme te promjena radnog okruženja i radnih odnosa zahtijevaju da inspektori rada budu opremljeni širokim područjima znanja i odgovarajućim kompetencijama.

 Istodobno, „tradicionalni rizici“ i dalje su relevantni i zahtijevaju stalnu pozornost inspektora rada. Primjeri uključuju ergonomiju, tehničke i psihosocijalne rizike, padove s visine i fizičke, biološke i kemijske rizike (npr. kancerogeni i azbest). Također u kontekstu nedavno pokrenutog Europskog plana za borbu protiv raka, inspekcije rada mogle bi imati istaknutu ulogu. Ne samo u osiguravanju poštivanja načela relevantnog kemijskog zakonodavstva, već i u poticanju pristupa promicanju zdravlja na poslu koji mogu imati pozitivan utjecaj na način života radnika.

Stalna važnost ovih tradicionalnih rizika također je jasno prikazana izbijanjem COVID-19. Dostupnost obuke i ispravna uporaba osobne zaštitne opreme (OZO) na radnom mjestu, psihosocijalni rizici za radnike koji rade na prvoj crti bojišnice, poput zdravstvenih radnika, prehrambene industrije i logistike, te organizacijski i ergonomski faktori rizika dok rade od kuće, uglavnom su poznati izazovi zaštite na radu. Međutim, veličina problema predstavlja izazov inspektorima rada u vrijeme pandemije.

Kad se bavimo tradicionalnim rizicima,  relevantno je  uzeti ih u obzir u vezi sa stalnim promjenama u svijetu rada i izazovima koje oni donose. Na primjer, u kontekstu klimatskih promjena, izloženost radnika određenim biološkim agensima može biti vjerojatnija u područjima s povećanim rizikom od poplave. Štoviše, globalizacija omogućuje brže širenje zaraznih bolesti širom svijeta, što je posebno važno za radnike u zdravstvu, otpadu ili prometu.

Sljedeći su primjer psihosocijalni rizici i stres na poslu, te njihova važnost u kontekstu novih oblika rada i  ravnoteže rada i života radnika. Izloženost azbestu može postati sve relevantnija u kontekstu obnove stambenih objekata u svjetlu ciljeva energetske učinkovitosti.

Izazov za nacionalne inspekcije rada, kao i SLIC, je sučelje između ZNR i drugih područja povezanih aktivnosti, poput zahtjeva utvrđenih u kontekstu politike unutarnjeg tržišta, Direktive o strojevima i Direktive o upotrebi opreme za radna mjesta. Dobro poznato sučelje između zakona REACH i zaštite na radu zahtijeva kontinuirano razmatranje zajedničkih elemenata i mogućih razlika u upravljanju rizicima povezanim s kemikalijama.

Sljedeći je primjer tržišni nadzor OZO i ostale sigurnosne opreme, što je područje od ključne važnosti za BZR u doba pandemije.

Novi i tradicionalni rizici mogu se naći u svim sektorima, ali neki imaju najveći broj novih i isprepletenih  problema. Na primjer, kako pokazuje pandemija, izbijanje i širenje nove zarazne bolesti,favoriziran demografskim promjenama i globalizacijom, dodatno opterećuje one koji rade na prvoj crti bojišnice. Neki će radnici i dalje obavljati svoje dužnosti čak i tijekom krize, što će rezultirati nesrazmjernim rizikom opasne biološke izloženosti u usporedbi s drugim radnicima tijekom pandemije. To se posebno odnosi na radnike u zdravstvu, hitnim službama, provođenju zakona, uslugama čišćenja, poljoprivredi, logistici i ostalim ključnim uslugama.

Složenost građevinskog sektora, jedne od najopasnijih industrija, sastoji se u tome što obuhvaća širok spektar posla. To se kreće od velikih infrastrukturnih projekata koje izvode glavni izvođači do malih poslova koje obavljaju samozaposleni radnici, koji općenito imaju veću vjerojatnost da budu uključeni u nesreću na radu. Uz to, logistika i digitalno omogućeni posao, koji su rastući sektori, često se susreću sa zdravstvenim problemima povezanim sa radom, poput mišićno-koštanih poremećaja i stresa zbog posla.Sektor obrazovanja još je jedan primjer sektora u kojem se sve više javljaju psihosocijalni rizici.

Globalizirana ekonomija, s tvrtkama koje koriste sofisticirane, raznolike i globalne opskrbne lance, komplicira provedbu zakona o ZNR. Budući da je opseg provedbe zakona o ZNR na nacionalnoj razini, prekogranični izvor dobara i usluga stvara poteškoće u postizanju usklađenosti na radnom mjestu i osiguranju odgovarajućih inspekcija. Posebno u građevinskom sektoru, korištenje globalnih opskrbnih lanaca stvara dodatne izazove inspektorima rada.

Koncept kružne ekonomije nudi put održivom rastu, dobrom zdravlju i pristojnim poslovima, istovremeno rješavajući klimatske promjene i izazove povezane s okolišem. U prijelazu na kružno gospodarstvo, ključna je uporaba novih (digitalnih) tehnologija i procesa, implementiranih preko granica i tvrtki. Put prema kružnom gospodarstvu može stvoriti nove rizike za ZNR za radnike koji su uključeni u aktivnosti poput recikliranja i proizvodnih procesa ili za radnike izložene otpadu i sirovinama.

Razvoj novih tehnologija i digitalizacija rada stvorili su više prilika za ljude da se samozapošljavaju i rade u različitim okruženjima, uključujući prekogranične okvire, što je rezultiralo brzim rastom ovih vrsta radnika tijekom posljednjeg desetljeća. Samozaposleni i mobilni radnici - često s migracijskim statusom - smatraju se posebno ranjivim skupinama, s većom vjerojatnošću da budu uključeni u nesreću na radu ili razviju profesionalnu bolest.

Ostvarivanje i pomoć mikro poduzećima i malim i srednjim poduzećima da povećaju poštivanje pravila zaštite na radu i dalje ostaje izazov. Dvije trećine radne snage u EU zaposleno je u mikro poduzećima i malim i srednjim poduzećima, koja predstavljaju 99% svih tvrtki u Europi.

Postoji širok spektar različitih rizika kojima se treba pozabaviti apelirajući na inspektore rada da prate korak promjena i prilagode svoje aktivnosti  na takav način da se osigura učinkovita i jednaka provedba zakona o ZNR na radnim mjestima. Ipak, iako se inspektorima rada dodjeljuju opsežnije dužnosti u okruženju koje se brzo transformira, uz rijetke iznimke, raspoloživi ljudski resursi se smanjuju. Inspekcije rada moraju isporučiti više u kraćim vremenskim intervalima i s manje ljudskih i financijskih resursa.Tako se vrši sve veći pritisak na inspekcije rada da učinkovito planiraju i upravljaju inspekcijskim nadzorima  koji su proaktivni, ciljani i prilagođeni. Iako bi nove tehnologije mogle pružiti mogućnosti podrške inspektorima rada u tome, na primjer razmjenom podataka ili korištenjem novih tehnologija poput dronova za inspekciju opasnih radilišta, ovo je područje još uvijek prilično neistraženo.

DIO III: SLIC PREPORUKE ZA NOVU STRATEGIJU EU O ZNR

Ulaganja u ZNR pomažu u sprečavanju bolesti i nesreća povezanih s radom, smanjujući na taj način troškove izostanka s posla i lošeg zdravlja na radu, a osim očiglednih koristi za radnike i njihove obitelji,postiže se  pozitivan učinak na gospodarstvo, kako za tvrtku tako i za društvo u cjelini, doprinoseći boljoj produktivnosti i održivoj radnoj karijeri. To bi trebalo prepoznati i razmotriti u obnovljenoj Strategiji EU-a za zaštitu na radu, kao i presudnu ulogu koju pravilno i potpuno provođenje zakonodavstva EU-a o zaštiti na radu ima u tom pogledu.

Potreban je nastavak ažuriranja smjernica EU-a o zaštiti na radu, usklađujući potrebe i zahtjeve novog svijeta rada, koji bi se osiguralo da se zakonodavstvo EU-a o zaštiti na radu pravilno primjenjuje, primjereno provodi i jednako primjenjuje, kako je objavljeno u zajedničkim načelima za inspekciju rada u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu. U kontekstu COVID-19, treba procijeniti potrebu za izmjenom Direktive o biološkim agensima 2000/54 / EZ slijedeći naučene lekcije s obzirom na bolju pripremljenost i planiranje odgovora na svim radnim mjestima. Nadalje, ažuriranje Direktive Vijeća 90/270 / EEZ o opremi zaslona i Direktive Vijeća 89/654 / EEZ o radnim mjestima posebno su relevantni. Štoviše, SLIC preporučuje ponovni pregled Preporuke Vijeća koja se odnosi na poboljšanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu samozaposlenih radnika (2003.), kao i procjenu potrebe za razvijanjem posebne inicijative za promicanje pravilnog razmatranja psihosocijalnih rizika tijekom provedbe aktivnosti.

Promicanje djelotvorne provedbe zakonodavstva EU-a od strane država članica prioritet je ove Komisije, kao što je naglašeno u Političkim smjernicama Ursule von der Leyen, koje kažu: „Namjeravam se usredotočiti na strože provođenje, koristeći nedavne presude Suda pravde koje pokazuju utjecaj kršenja vladavine zakona na pravo EU kao osnova (...) ”. Također bi trebao biti visoko na političkoj agendi bilo koje buduće strateške inicijative EU-a za zaštitu na radu. U tom smislu, integriranje ZNR  s drugim sektorima  ili područjima (npr. okoliš, obrazovanje, nabava) posebno su važni. Od vitalnog je značaja da države članice osiguraju adekvatno praćenje i provedbu na terenu, uključivanjem takvog prioriteta u svoje nacionalne strategije zaštite na radu i pružanjem odgovarajućih financijskih i ljudskih resursa nacionalnim inspekcijama rada.

Obnovljeni strateški okvir EU-a za zaštitu na radu trebao bi se baviti činjenicama da novi rizici i novi oblici rada predstavljaju dodatne izazove za učinkovitu inspekciju rada, dok se pojavljuju novi pristupi koji bi mogli nadopuniti tradicionalna sredstva i metode provedbe. Štoviše, trebalo bi prepoznati da inspektori rada odlučujuće doprinose ključnim pitanjima europskog dnevnog reda, kao što su spremnost za pandemije i europska borba protiv raka, između ostalog, provođenjem relevantnih zakona o ZNR na radnom mjestu.

U svom je priopćenju iz siječnja 2020. Komisija najavila da će se organizirati Summit o radu na digitalnim platformama kako bi se raspravljalo o prioritetnim pitanjima i mogućim rješenjima, uključujući, na primjer, status zaposlenja, radne uvjete i pristup socijalnoj zaštiti radnika na platformama, pristup kolektivnom zastupanju i pregovaranju, kao i prekogranični aspekti rada na  platformama. SLIC preporučuje da se u sklopu ovog summita raspravljaju i u potpunosti uzmu u obzir pitanja zdravlja i sigurnosti koja se odnose na rad radnika na  platformama.

Potrebno je daljnje i poboljšano prikupljanje podataka o (priznatim) profesionalnim nesrećama i bolestima na razini EU-a i na nacionalnoj razini, posebno u vezi sa statusom radnika (npr. ugovor o radu na neodređeno vrijeme ili na određeno, samozaposleni, upućeni radnici) i sektorima, kao i uzroci i okolnosti nesreća kao što su, na primjer, one povezane s  radnom opremom i strojevima. To bi omogućilo razvoj (pouzdanijih) alata za provedbu, kao i učinkovito planiranje inspekcija.

KOMUNIKACIJA I SURADNJA

Ogromna količina publikacija, smjernica i izvještaja koje je izradio SLIC trebala bi biti dostupnija inspektorima rada diljem EU-a i, prema potrebi, ostalim dionicima, uključujući socijalne partnere. Nastojat će se olakšati njihovu praktičnu provedbu.

SLIC bi trebao nastaviti razvijati suradnju s drugim tijelima kao što su EU-OSHA, ECHA i ILO kako bi se olakšalo širenje informacija o ZNR i relevantnih publikacija inspektorima rada, kreatorima politike i  drugima.

Podsjećamo da je savjetovanje  za sve zainteresirane o novom strateškom okviru EU o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu  2021.-2027. otvoreno do 1.ožujka 2021.

                                                                                                                   Vitomir Begović