Sigurnost na radu procjeni; preventivu primijeni!

U organizaciji ZIRS Učilišta – Ustanove za obrazovanje odraslih i Znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, ovogodišnji dani sigurnosti, zdravlja i dobrobiti na radu uz poruku  „Snažnim partnerstvom  do snažne prevencije!“, počinju 28. travnja 2026. prvom radionicom.

Radionica je dio uvodnog programa plus najvažnijeg godišnjeg nacionalnog događaja, 26. izdanja tradicionalne godišnje nacionalne Konferencije s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu – budućnost je već ovdje!“,  koja će se održati 10. prosinca 2026. u Zagrebu.

Programski partneri konferencije i pratećeg programa su: Hrvatski zavod za javno zdravstvo - Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb, Veleučilište studija sigurnosti u Zagrebu, Veleučilište u Rijeci, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Partner je Poliklinika „Prima Nova“, zdravstvena ustanova specijalizirana za medicinu rada, sportsku medicinu i preventivnu zdravstvenu zaštitu, koja je članica Arsano Medical grupe, najveće privatne zdravstvene grupacije u Adria regiji.

Pokrovitelj Konferencije i Programa plus je Udruga gradova u Republici Hrvatskoj.

Na svjetskoj i europskoj razini ove godine naglasak je na holističkom i uključivom pristupu te aktivnostima usmjerenima na sustavno jačanje preventivnih mjera za promicanje psihosocijalnog zdravlja na radu.

U Hrvatskoj se Konferencijom i pratećim programom prdružujemo širim naporima za podizanje svijesti o utjecaju dobrog radnog okruženja na zdravlje te povećanje praktičnog znanja o sprječavanju psihosocijalnih rizika i promicanju procjene tih rizika.

Ostvariti inovativno, sigurno i zdravo radno okruženje

Promjene u svijetu rada imaju široke implikacije na zdravlje, sigurnost i dobrobit svih radnika. U vrijeme brojnih  izazova, potrebni su primjereni odgovori usmjereni na  proširivanje i unapređivanje znanja, radi prepoznavanja novih rizika i jačanja mjera prevencije u  planiranju i svakodnevnom djelovanju.

I na ovogodišnjoj  Konferenciji  bit će niz noviteta, koji ovaj događaj na kraju ove i uoči predstojeće godine, s pravom stavljaju u središte velikog interesa i iščekivanja. Prestižno je biti sudionikom bogatog programa, koji čini dodatnu, mjerljivu i pozitivnu  razliku u edukaciji o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja na radu.

Neprijeporno je da su Konferencija i bogati prateći program neizostavni sadržaj za osnaživanje djelovanja  stručnjaka zaštite na radu i svih drugih sudionika u području  sigurnosti i zaštite zdravlja na radu; poslodavaca, njihovih ovlaštenika, povjerenika radnika za zaštitu na radu, liječnika medicine rada, psihologa, inspektora zaštite na radu, HR stručnjaka, sindikalnih povjerenika, predstavnika državnih tijela, i drugih. 

Konferencija i prateći Program plus prilika je za razmjenu znanja, mišljenja i iskustva, interdisciplinarno povezivanje, dijalog i prezentaciju ideja i rješenja kojima je moguće doprinijeti oblikovanju inovativnog, sigurnog i zdravog radnog okruženja te dodatno jačanja uloge i utjecaja  stručnjaka ZNR.

Sigurnost i zdravlje na radu nešto je o čemu moramo razmišljati svaki dan. Bolje pripremljeni, bolje opremljeni, bolje obučeni možemo djelovati preventivno. Zajedno možemo učinkovito graditi kulturu sigurnosti u radnom okruženju.

Očekuju Vas društveno relevantni govornici s praktičnim iskustvom i potvrđenim znanjem, zbornik svih radova s radionica i konferencije uz pristup videomaterijalu, službeni certifikat kao dokaz o završenom stručnom usavršavanju i druge pogodnosti koje ovu konferenciju čine prepoznatljivim i ključnim događajem za edukaciju o zaštiti i zdravlju na radu.

Radionica I „Prevencijom do sigurnog i zdravog radnog mjesta“ 28. travnja 2026.

Na predstojećoj prvoj radionici Programa plus sudionike očekuju zanimljive teme. Fokus radionice usmjeren je na psihosocijalne i druge čimbenike rizika koji snažno  utječu na sigurnost, zdravlje i učinkovitost radnika.

Zašto radnici s lošom psihosocijalnom sigurnošću imaju znatno veći rizik od tjelesnih ili mentalnih ozljeda povezanih s radom?

Kako organizacija može aktivno i uspješno djelovati na sprječavanju i rješavanju psihosocijalnih rizika na radnom mjestu? 

Cilj radionice jest podizanje svijesti o utjecaju dobrog radnog okruženja na mentalno zdravlje, povećanje praktičnog znanja o sprječavanju psihosocijalnih rizika i promicanje procjene tih rizika.

Psihosocijalna sigurnost odnosi se na to koliko je organizacija predana osiguravanju da psihološki i socijalni uvjeti na radu podržavaju mentalno zdravlje i dobrobit radnika.  Pokazuje se time koliko učinkovito vodstvo komunicira i poduzima mjere za sprječavanje opasnosti na radnom mjestu koje nastaju kao rezultat politika, dizajna posla ili praksi upravljanja, koje se nazivaju i psihosocijalnim opasnostima.

Procjena rizika za svako mjesto rada i njeno redovito ažuriranje, uz redoviti unutarnji nadzor, ključni su dio prevencije nesreća i sprječavanja nastanka ozljeda i profesionalnih bolesti. Svjedočimo da često puta nedostaju potrebna stručna znanja prilikom izrade procjene rizika, posebno kod psihosocijalih rizika te izostaje multidisciplinarni timski pristup u izradi procjene rizika. Ova radionica usmjerena je na poboljšanje znanja kako bi prepoznali rizike i učinkovito preventivno djelovali.

Psihosocijalna sigurnosna klima organizacije ne odnosi se na mjerenje postoje li te opasnosti, već na procjenu koliko dobro organizacija aktivno radi na sprječavanju i rješavanju psihosocijalnih rizika na radnom mjestu.

U uvodnom dijelu Vitomir Begović, urednik Znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“ sudionike će upoznati s detaljima ovogodišnjeg programa 26. tradicionalne godišnje nacionalne konferencije s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu; budućnost je već ovdje!“.

Radnim obilježavanjem važnih datuma, upućujemo i podsjetnik da osviještenost, obrazovanje i odgovornost o sigurnosti mogu spasiti živote.

U prigodi obilježavanja 28. travnja Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu, i Nacionalnog dana zaštite na radu, ukazat će se na poruku Međunarodne organizacije rada (ILO), "Promicanje dobrog psihosocijalnog radnog okruženja", kojom temom se naglašava odgovorno upravljanje organizacijom rada, radnim opterećenjem i kulturom sigurnosti, kako bi se zaštitilo mentalno zdravlje, dostojanstvo i ukupna sigurnost radnika. 

Najavit će se i nova EU kampanja 2026.-2028. „Zajedno za mentalno zdravlje na radu“, kojom se naglašava važnost mentalnog zdravlja i dobrobiti na radnom mjestu, jednako kao i fizička sigurnost na radu. Cilj ove kampanje je podizanje svijesti o psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu i sustavno jačanje preventivnih mjera za promicanje mentalnog zdravlja. Naglasak je na holističkom i uključivom pristupu koji podjednako uključuje i tvrtke i zaposlenike.

O temi „Kad algoritam postane šef: kako čuvati sigurnost i mentalno zdravlje“, govoriti će  Helena Koren, mag. psih.

Algoritamsko upravljanje radnicima sve je prisutnije u svijetu rada. Radi se o upravljanju radnicima putem umjetne inteligencije, odnosno digitalnog sustava u kojem se prikupljaju podaci o radu i radnicima radi donošenja automatiziranih ili poluautomatiziranih odluka uz pomoć algoritama. Računalni algoritmi prikupljaju podatke o radu zaposlenika, analiziraju njihovu učinkovitost te na temelju toga dodjeljuju zadatke, procjenjuju učinak ili donose odluke o nagradama i potencijalnim sankcijama. Algoritamsko upravljanje (AI šef) povećava produktivnost, ali nosi rizike od stresa, izolacije i gubitka autonomije. Očuvanje zdravlja zahtijeva postavljanje granica, proaktivno traženje transparentnosti o načinu donošenja odluka i njegovanje ljudske podrške. Ključ je u balansiranju tehnološke učinkovitosti s psihološkom sigurnošću, uz uključivanje radnika u procese. O tome kako prilagoditi procjenu rizika na radnom mjestu novim tehnologijama, bit će riječi tijekom ovog izlaganja.

„Kako osmisliti i primijeniti učinkovite programe dobrobiti na radnom mjestu?“, tema je izlaganja Barbare Raguž Pečur, mag. psih.

Globalizacija i tehnološki napredak doveli su do brzih promjena u načinu rada. Promjene u sadržaju, organizaciji i intenzitetu rada zahtijevaju sve razvijenije vještine i kompetencije u području inovativnosti, komunikacije i emocionalne inteligencije. Takvi uvjeti mogu povećati radni pritisak i zahtjeve te negativno utjecati na mentalno zdravlje zaposlenika.

Prema istraživanju OSH Pulse 2025., gotovo 29 % radnika u EU pati od stresa, depresije ili anksioznosti. U tom kontekstu, implementacija i sustavno ulaganje u učinkovite programe dobrobiti postaje ključno za očuvanje mentalnog zdravlja zaposlenika i dugoročnu održivost radnih organizacija.

Programi dobrobiti zahtijevaju strukturiran i strateški pristup koji uključuje fazu pripreme, procjenu potreba, planiranje i provedbu aktivnosti te evaluaciju i kontinuirano unapređenje procesa. Poseban izazov predstavlja činjenica da se mnogi programi i dalje primarno fokusiraju na individualne intervencije, dok organizacijski aspekti ostaju nedovoljno razvijeni, što umanjuje njihov ukupni učinak.

Učinkoviti programi dobrobiti (well-being) osmišljavaju se analizom stvarnih potreba zaposlenika (ankete), postavljanjem jasnih ciljeva (mentalno, fizičko, financijsko zdravlje) i podrškom uprave.

Sadržaj ove teme usmjeren je na razumijevanje izazova mentalnog zdravlja na radnom mjestu; upoznavanje ključnih koraka u procesu implementacije programa dobrobiti (priprema, procjena, provedba i evaluacija) i odrednice uspješnosti.

Cilj je snažiti sudionike radionice za razvoj sveobuhvatnih i održivih programa dobrobiti u vlastitoj organizaciji,poticanje strateškog promišljanja i razvoj učinkovitih, mjerljivih i dugoročno održivih rješenja u području dobrobiti zaposlenika.

„Burnout i psihosocijalni rizici: razumijevanje za bolju prevenciju; prikaz rezultata  istraživanja“, tema je o kojoj će govoriti Petra Bekavac, mag. psih.

Burnout (sindrom izgaranja) proizlazi iz dugotrajnih psihosocijalnih rizika na radu: loše organizacije, prevelikih zahtjeva i loše klime, koji vode emocionalnoj, fizičkoj i mentalnoj iscrpljenosti. Prevencija zahtijeva kombinaciju organizacijskih mjera (optimizacija posla, podrška) i individualnih strategija (upravljanje stresom) kako bi se spriječile dugoročne posljedice po zdravlje.

Sudionici radionice će se upoznati s načinima na koje dugotrajna izloženost povišenim razinama stresa može utjecati na psihičko i fizičko zdravlje zaposlenika te na funkcioniranje organizacije. Poseban naglasak stavlja se na sindrom sagorijevanja na poslu, koji se očituje kroz tri ključne dimenzije: iscrpljenost, cinizam i smanjeni osjećaj učinkovitosti. Iako prema MKB-11 burnout nije klinička dijagnoza, prepoznat je kao važan čimbenik koji utječe na zdravstveno stanje i dobrobit radnika.

Predstavit će se i rezultati istraživanja provedenog 2025. godine u jednom sektoru, koji pokazuju visoku učestalost simptoma sagorijevanja na poslu. Rezultati ukazuju da 45,4 % sudionika doživljava primarne simptome burnouta na visokoj razini, dok ih 13,3 % navodi vrlo visoku razinu simptoma, pri čemu se posebno ističu osjećaj iscrpljenosti i emocionalne teškoće. Rasprava o tim nalazima poslužit će kao polazište za promišljanje mogućnosti prevencije i unaprjeđenja radnog okruženja.

Kako prepoznati burnout, procijeniti rizike i koje učinkovite mjere prevencije poduzeti, kombinacijom organizacijskih mjera i individualnog jačanja otpornosti, bit će  obuhvaćeno u sklopu ove teme.

O temi „Edukacija stranih radnica o sigurnosti i zdravlju na radu“, izlaganje će održati Karmen Bradvica-Kelava, dr. med., spec. med. rada i športa.

Migracije stanovništva u svijetu su sve izraženije, a taj trend nije zaobišao niti Republiku Hrvatsku. U proteklih 10 godina; od 2014. - 2023. g. u Republiku Hrvatsku doselilo se 312.331 osoba, s trendom porasta broja useljenih osoba svake godine. Promatrajući samo 2023. godinu, u Republiku Hrvatsku se iz inozemstva doselilo 69.396 osoba, od toga 15,6 % hrvatskih državljana i 84,4 % stranaca. U ukupnom broju doseljenih osoba znatan je udio stranaca u sklopu izdanih dozvola za boravak i rad, čime postaju sudionici sustava rada, zaštite na radu i zaštite zdravlja.

Udio stranih  radnica u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva čini  31,5 % i  one se u praksi suočavaju s dodatnim izazovima, kao što su jezična barijera, kulturološke razlike, nesigurnost oko stambenog pitanja i socijalne situacije, manjak podrške radi udaljenosti od obitelji i prijatelja, nepoznavanje nacionalnih propisa i prava iz područja rada, sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

Edukacija stranih radnica o sigurnosti i zdravlju na radu ključna je za prevenciju ozljeda i profesionalnih bolesti, posebno u kontekstu jezičnih i kulturoloških barijera. Prema hrvatskom zakonodavstvu, poslodavac je dužan osigurati osposobljavanje i zaštitu zdravlja za sve radnike, uključujući strane državljane. Sudionici radionice bit će upoznati sa sveobuhvatnim specifičnim edukativnim praktičnim materijalima, koji se mogu koristiti u svrhu provođenja edukacije stranih radnica.

Tema „Noćni i smjenski rad - rizici i prevencija“, tema je izlaganja mr. sc. Tanje Lelas, dr.med. spec. med. rada i športa.

Glavni rizici po zdravlje i sigurnost na radu su brojni. Noćni i smjenski rad remete cirkadijalni ritam, uzrokujući kumulativni umor, stres, poremećaje sna i povećan rizik od kroničnih bolesti (kardiovaskularnih, probavnih).

Poremećaji spavanja; umor, pospanost i nesanica najčešće su posljedice jer je dnevni san kraći i lošije kvalitete od noćnog. Kardiovaskularne bolesti; dugotrajni smjenski rad povećava rizik od povišenog krvnog tlaka i srčanih oboljenja zbog stresa i metaboličkih promjena. Gastrointestinalni problemi; poremećaji probave, čirevi i promjene u metabolizmu zbog nepravilne prehrane. Psihološki učinci; povećana razina stresa, razdražljivost, anksioznost te narušeni obiteljski i društveni odnosi.

(Ne)sigurnost na radu; smanjena koncentracija i sporije reakcije povećavaju rizik od ozljeda na radu i pogrešaka u procesu rada. Reproduktivno zdravlje žena; povećan rizik od poremećaja menstrualnog ciklusa i komplikacija u trudnoći, zbog čega se trudnicama preporučuje izbjegavanje noćnog rada.

U sklopu ove teme bit će riječi o preporukama i mjerama prevencije i ublažavanja rizika: organizaciji smjena, rotaciji smjena, osiguravanju adekvatnog odmora između smjena, osvijetljenosti radnog mjesta, redovitim zdravstvenim pregledima, prehrani, higijeni spavanja, kratkim odmorima i edukaciji radnika.

„Specifičnosti procjene rizika radnih mjesta trudnih radnica“, tema je o kojoj će govoriti prim. dr. sc. Jelena Macan, sudski vještak, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb

Cilj ove teme jest prikaz smjernica Hrvatskoga društva za medicinu rada, u kojoj je procijenjen rizik radnih mjesta trudnih radnica zbog podizanja, držanja i prenošenja tereta i izloženosti reproduktivno toksičnim kemikalijama i biološkim štetnostima.

Procjena rizika za trudne radnice specifičan je proces jer ne obuhvaća samo zaštitu radnice, već i zaštitu nerođenog djeteta. Prema važećoj hrvatskoj legislativi, poslodavac je obvezan štititi zdravlje trudnih radnica prepoznavanjem tzv. potencijalno rizičnih poslova. Ocjenu o riziku tih poslova, kao i prijedloge mjera za smanjenje ocijenjenog rizika daje nadležni specijalist medicine rada vodeći se smjernicama o procjeni djelovanja štetnih čimbenika i industrijskih procesa na sigurnost i zdravlje trudnica.

Prikom izrade procjene rizika potrebna je radna i medicinska dokumentacija, koju specijalist medicine rada prikuplja u kontaktu s poslodavcem i trudnom radnicom, odnosno ženama fertilne dobi koje planiraju trudnoću. Pri inicijalnoj izradi ili reviziji dokumenta procjene rizika, potencijalno štetni poslovi za trudne radnice morali bi biti jasno naznačeni, a gdje je moguće i ocijenjeni, uz sudjelovanje specijalista medicine rada. U slučaju trudnoće, poslodavac bi tako imao bolji uvid u štetne poslove uz prijedloge korektivnih mjera te bi lakše donosio odluke o mogućnosti prilagodbe ili promjene radnog mjesta trudnih radnica.

Sudionici radionice bit će upoznati sa smjernicama  i  odrednicama  neprihvatljivog rizika, kako bi mogli identificirati i procjeniti specifične opasnosti, timski djelovati i  pravodobno poduzeti odgovarajuće preventivne mjere.

Bodove prikupi, znanje i priznanje pokupi!

U svečanom dijelu programa radionice Željko Sven Bukovski, ravnatelj ZIRS Učilišta, Ustanove za obrazovanje odraslih, polaznicima programa ZIRS Učilišta i časopisa „Sigurnost„ koji su tijekom 2025. godine ispunili uvjete i ostvarili potrebne bodove u  profesionalnom usavršavanju, podizanju razine znanja, vještina i kompetencija u području sigurnosti i zdravlja na radu, uručit će priznanja/plakete „Safety Education 2025“.

U 2026. godini svakom  sudioniku  konferencije, pograma plus i drugih oblika aktivnog sudjelovanja u cjeloživotnom učenju, evidentirat će se ostvareni  broj bodova, a oni koji ispune uvjete zaslužiti će priznanje/plaketu SAFETY EDUCATION za 2026. godinu, kao vjerodostojno priznanje ulaganja u osobni razvoj i kompetencije.

Prijavi se i osiguraj jednom ulaznicom sudjelovanje na čak 4 programa!

Predstojeća radionica 28. travnja 2026., nije sve što očekuje sudionike do kraja ove godine. Program plus uključuje i radionicu „Procjena rizika temelj zaštite i sigurnosti na radu“ 20. listopada 2026. godine. Zatim, uz 26. konferenciju „Sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu; budućnost je već ovdje!“, 10. prosinca 2026., održat će se zanimljiva interaktivna panel rasprava „Kako podržati i očuvati mentalno zdravlje na radu?“.

Zakonska obveza usavršavanja, ali prije svega potreba i vrijednost

Poslodavci koji imaju obvezu ispuniti zakonske norme stručnog usavršavanja, imaju priliku osigurati relevantna i primjenjiva znanja stručnjaku ZNR, ovlašteniku ZNR i povjereniku radnika za ZNR, birajući provjerenu, potvrđenu kvalitetu i tradiciju; 26. konferenciju i  Program  plus. Profesionalci u području sigurnosti na radu oblikuju svoju budućnost edukacijom, i zato je njihovo pravo i obveza tražiti da im se to omogući.

Stručnjaci zaštite na radu u radnom okruženju koje se ubrzano mijenja, osim tehničkih i drugih znanja, moraju imati znanja i o psihosocijalnim rizicima, mentalnom zdravlju i dobrobiti na radu. To više nije samo "dodana vrijednost", već nužan dio cjelovite procjene rizika i mjera prevencije. Pokazatelji o stanju zdravlja radne populacije i nepovoljni trendovi potvrđuju potrebu za stjecanjem novih znanja.

Ulaganje u edukaciju i znanje nije trošak, već strateška investicija koja donosi konkretne povrate, kako na osobnoj razini, tako i u poslovanju, uz korištenje određenih poreznih olakšica.

Stručnjaci ZNR u zauzimanju za svoj primjereni status, imaju  osobnu odgovornost za vlastito daljnje učenje i razvoj profesionalnih kompetencija, pružajući kvalitetnu stručnu pomoć poslodavcu, ovlaštenicima i radnicima, predlažući  konkretne  proaktivne mjere prevencije.

Više znanja i vještina znači bolje snalaženje u izazovima. Nova i šira  znanja i vještine pružaju više kreativnih rješenja i uvjete za daljnji osobni razvoj, stručni i radni  napredak.

Konferencija i prateći programi kao mjesto susreta, inspiracije i prakse, nude platformu za učenje i umrežavanje koje potiče na djelovanje.

Predložite najbolje za priznanja i nagrade, vaš glas vrijedi  

Objavljenim javnim pozivima i ove godine otvorena je široka mogućnost za vaše nominacije kandidata, fizičkih i pravnih osoba za priznanja i nagrade, kao i za neposredno sudjelovanje u glasovanju i procesu izbora najstručnjaka/kinje ZNR.

Na Konferenciji će se proglasiti i dodjeliti nagrade Oscar zlatno, srebrno i brončano Srce sigurnosti -  najstručnjak/kinja zaštite na radu za 2026. godinu.

Za postignute zapažene rezultate u promicanju sigurnosti i zdravlja na radu priznanja  će se dodjeliti u kategoriji velike, srednje i male tvrtke.

Za ostvarene rezultate tijekom cjelokupnog radnog vijeka dodjelit će se i nagrada za životno djelo; zatim, godišnja nagrada za najbolji  novinarski rad u području sigurnosti i zdravlja na radu, a priznanja će  primiti i najbolji studenti studija sigurnosti i zaštite u Republici Hrvatskoj, kao i oni koji su se posebno istaknuli u promicanju sigurnosti i zdravlja na radu u javnom prostoru.

Podržite  humanitarni projekt/program u zajednici

Konferencija ima i ove godine humanitarni karakter. Dobro je činiti dobro. Znanje o sigurnosti povezujemo s plemenitim ciljem; humanosti i solidarnosti. Vašom prijavom za sudjelovanje na Konferenciji, i vi postajete dio humane zajednice.

Organizatori će registrirati broj prijava za sudjelovanje na Konferenciji prema pripadnosti općini, gradu odnosno županiji. U suradnji s predstavnicima lokalne sredine, prva županija po broju prijava imat će pravo predložiti jedan humanitarni projekt ili akciju sa svojeg područja za potporu i dodjelu donacije na 26. konferenciji.

Prijavite se; ulaznica za znanje, dar za zajednicu.

Kada i kako se prijaviti za sudjelovanje?

Izbor je jednostavan; učiti i rasti ili stajati na mjestu. „Investicija u znanje isplaćuje najbolje kamate." Ova misao Benjamina Franklina savršeno naglašava da je dolazak i sudjelovanje na 26. konferenciji i Programu plus najbolja odluka koju vrijedi donijeti već danas.

Iskoristite sveobuhvatan paket za usavršavanje znanja „4 u 1“, ranom prijavom jednom ulaznicom ostvarujete pravo sudjelovanja na četiri sadržajna programa.

Prijavom i sudjelovanjem pruža vam se mogućnost osvajanja nagrada u nagradnim igrama „Ulaznicu povuci, nagrade izvuci!“.

Najuputnije je prijaviti se odmah, rezervirati svoje mjesto, ostvariti pravo sudjelovanja u cijelom programu i time ostvariti najpovoljnije uvjete.

Detaljnije informacije, obrasci prijava za  sudjelovanje na radionicama, konferenciji i panelu dostupni su  putem poveznice  https://skup-znr.zirs.hr/prijava/

Slobodno proslijedite ovu informaciju svojim suradnicima i kolegama, jer networking,  cjeloživotno učenje i širenje zajednice znanja čine zajedničku i snažnu moć prevencije i sigurnosti.

Pratite redovno i najaktualnije teme na portalu Sigurnost – www.sigurnost.eu, i upoznajte sadržajne i korisne  članke u časopisu „Sigurnost“ kako bi vaš i rad tima u vašoj radnoj okolini učinili uspješnijim.

Hvala Vam na podršci  i vašem sudjelovanju  proteklih godina. Nastavljamo   zajedničku suradnju u zauzimanju za  ostvarivanje našeg zajedničkog cilja; poboljšanja i unapređivanja stručnog usavršavanja te promicanja vrijednosti sigurnog i zdravog radnog okruženja, kao temeljnog ljudskog i radnog prava.

ZIRS Učilište - Ustanova za obrazovanje odraslih

Znanstveno-stručni časopis „Sigurnost“