Sigurnost i rad u okružju umjetne inteligencije i digitalizacije

Nova zajednička studija Međunarodne organizacije rada i poljskog Nacionalnog istraživačkog instituta (NASK) otkriva da je svako četvrto radno mjesto u svijetu potencijalno izloženo generativnoj umjetnoj inteligenciji (GenAI), ali da je transformacija, a ne zamjena, najvjerojatniji ishod.

Izvješće, objavljeno 20. svibnja pod nazivom Generativna umjetna inteligencija i poslovi: Unaprijeđeni globalni indeks izloženosti na radnom mjestu, predstavlja do sada najdetaljniju globalnu procjenu o tome kako GenAI može preoblikovati svijet rada. Indeks pruža jedinstven i nijansiran pregled kako bi umjetna inteligencija mogla transformirati zanimanja i zapošljavanje u različitim zemljama, kombinirajući gotovo 30.000 radnih zadataka sa stručnom validacijom, bodovanjem uz pomoć umjetne inteligencije i mikro podacima usklađenima s MOR-om.

Umjetna inteligencija i radna mjesta

Velik dio interesa za umjetnu inteligenciju i rad odnosi se na njezine moguće učinke na gubitak radnih mjesta; hoće li radna mjesta biti zamijenjena umjetnom inteligencijom ili će se transformirati? Iako nije moguće predvidjeti budućnost, posebno jer se tehnologija još uvijek razvija, istraživači Međunarodne organizacije rada (MOR-a) prvo su razvili metodologiju 2023., a kasnije su je usavršili 2025., kako bi procijenili potencijalne učinke generativne umjetne inteligencije na postojeća zanimanja, a zatim u drugom koraku i na zapošljavanje.

„Nadmašili smo teoriju kako bismo izgradili alat utemeljen na stvarnim poslovima. Kombiniranjem ljudskog uvida, stručne recenzije i generativnih modela umjetne inteligencije stvorili smo metodu koja se može ponovljivo koristiti i pomaže zemljama da procijene rizik i precizno reagiraju“, rekao je Pawel Gmyrek, viši istraživač MOR-a i glavni autor studije.

Novi „gradijenti izloženosti“, koji grupiraju zanimanja prema razini izloženosti generativnoj umjetnoj inteligenciji, pomažu kreatorima politika da razlikuju poslove s visokim rizikom potpune automatizacije od onih koji će vjerojatnije evoluirati kroz transformaciju zadataka.

Oko 25 % globalne zaposlenosti spada u zanimanja potencijalno izložena GenAI-u, s većim udjelima u zemljama s visokim prihodima (34 %).

Izloženost među ženama i dalje je znatno veća. U zemljama s visokim prihodima, poslovi s najvećim rizikom od automatizacije čine 9,6 % ženske zaposlenosti, što je u oštroj suprotnosti s 3,5 % takvih poslova među muškarcima.

Administrativna zanimanja suočavaju se s najvećom izloženošću od svih, zbog teorijske sposobnosti GenAI-a da automatizira mnoge njihove zadatke. Međutim, rastuće sposobnosti GenAI-a rezultiraju povećanom izloženošću nekih visoko digitaliziranih kognitivnih poslova u zanimanjima vezanim uz medije, softver i financije.

Međutim, potpuna automatizacija poslova ostaje ograničena, budući da mnogi zadaci, iako se obavljaju učinkovitije, i dalje zahtijevaju ljudsko sudjelovanje. Studija ističe moguće različite puteve za zanimanja naviknuta na brze digitalne transformacije, poput programera softvera, i ona gdje ograničene digitalne vještine mogu imati negativnije učinke. 

Politike koje usmjeravaju digitalne tranzicije bit će vodeći čimbenik u određivanju opsega u kojem se radnici mogu zadržati u zanimanjima koja se transformiraju kao rezultat umjetne inteligencije i kako takva transformacija utječe na kvalitetu posla.

„Ovaj indeks pomaže u prepoznavanju područja gdje GenAI vjerojatno ima najveći utjecaj, kako bi zemlje mogle bolje pripremiti i zaštititi radnike. Naš sljedeći korak je primjena ovog novog indeksa na detaljne podatke o radnoj snazi ​​iz Poljske“, rekao je Marek Troszyński, viši stručnjak u NASK-u i jedan od koautora novog rada.

Studija MOR-NASK naglašava da brojke odražavaju potencijalnu izloženost, a ne stvarni gubitak radnih mjesta. Tehnološka ograničenja, infrastrukturni nedostaci i nedostatak vještina znače da će se provedba uvelike razlikovati ovisno o zemlji i sektoru. Ključno je da autori naglašavaju da je vjerojatnije da će učinak GenAI-a transformirati radna mjesta nego ih eliminirati.

Izvješće poziva vlade, organizacije poslodavaca i radnika da se uključe u socijalni dijalog i oblikuju proaktivne, uključive strategije koje mogu poboljšati produktivnost i kvalitetu radnih mjesta, posebno u izloženim sektorima.

„Lako se izgubiti u pompi oko umjetne inteligencije. Ono što nam treba je jasnoća i kontekst. Ovaj alat pomaže zemljama diljem svijeta da procijene potencijalnu izloženost i pripreme svoja tržišta rada za pravedniju digitalnu budućnost“, objasnila je Janine Berg, viša ekonomistica u MOR-u.

Ova studija prva je u nizu publikacija MOR-NASK-a usmjerenih na GenAI i budućnost rada. Nadolazeća izvješća istražit će utjecaje na nacionalna tržišta rada i pružiti tehničke nacrte za podršku političkim odgovorima, posebno u gospodarstvima u nastajanju i razvoju.

Rizici i koristi digitalizacije za sigurnost i zdravlje na radu

Digitalizacija i automatizacija transformiraju milijune radnih mjesta diljem svijeta i stvaraju velike prilike za poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu, ali istovremeno, taj napredak donosi i nove potencijalne rizike koji zahtijevaju proaktivne i prilagodljive političke odgovore.

Podaci iz IV. europskog istraživanja poduzeća o novim i nastajućim rizicima (ESENER-4) pokazuju dinamični digitalni rast. Korištenje nosivih uređaja poput pametnih satova, pametnih naočala i pametne osobne zaštitne opreme sve je veće. Prema nekim istraživanjima, čak 70 % zaposlenika u EU već koristi umjetnu inteligenciju na poslu, iako je poslodavci još nisu službeno uveli u radni proces. Najčešće se koristi u IT aktivnostima, znanstveno-istraživačkim i razvojnim aktivnostima te trgovini, ali vrlo rijetko u građevinarstvu, sigurnosti i čišćenju. Većina korisnika je visokokvalificirana. Najčešće koriste generativnu umjetnu inteligenciju, što je zanimljivo, budući da je ovaj oblik umjetne inteligencije široko dostupan tek 2 ili 3 godine.

Tehnološki ili digitalni stres je pojam koji se odnosi na negativne psihološke i fizičke učinke pretjerane ili neprimjerene upotrebe tehnologija. Može biti uzrokovan raznim čimbenicima kao što su preopterećenost informacijama, tehnološka invazija, tehnološka složenost, tehnološka nesigurnost, tehnološka ovisnost i tehnološka anksioznost. Tehnološki stres može utjecati na dobrobit, performanse, kreativnost i odnose. Posebno je raširena među ljudima koji koriste tehnologiju za posao, obrazovanje, zabavu ili druženje. Oni koji rade s tehnologijom su izloženiji, i to je današnja stvarnost, posebno za zaposlenike koji rade u tvrtkama koje se intenzivno bave znanjem. Istraživanja su pokazala da preopterećenost tehnologijom i tehnološka invazija mogu uzrokovati da se zaposlenici općenito osjećaju preopterećeno i  iscrpljeno  stalnim zahtjevima i izazovima povezanim s tehnologijom. Tehnološka složenost i tehnološka nesigurnost mogu potaknuti osjećaje frustracije, tjeskobe i sumnje u vlastite sposobnosti.

I u ovom području važna je edukacija i osvješćivanje rukovoditelja i zaposlenika, s ciljem jačanja prevencije, sigurnosti i zdravlja na radu. U ostvarivanju tog cilja može pomoći i Napo junak serije animiranih filmova, koji na zanimljiv i poučan način predstavlja važne teme o sigurnosti i zdravlju na radu.

Napo film (https://www.napofilm.net/en/napos-films/napo-technostress) prikazuje tipične istovremene stresore, poput paralelnih videokonferencija, poziva, chatova i korištenja modernog softvera i hardvera. Podiže svijest o važnosti ranog uključivanja, osposobljavanja temeljenog na potrebama i uzimanja u obzir iskustava radnika pri uvođenju novih tehnologija. Film pokazuje kako organizacije mogu smanjiti stres i stvoriti produktivno, tehnološki podržano radno okruženje.

Kako bi se maksimizirale koristi digitalizacije u području zaštite na radu, a istovremeno smanjili rizici, potreban je proaktivan, na dokazima utemeljen i participativan pristup. To zahtijeva aktivno sudjelovanje vlade, poslodavaca i radnika te stručnjaka za sigurnost i zdravlje na radu i drugih sudionika. To je jedini način da se osigura da digitalna tranzicija jača sigurnost i zdravlje na radu, umjesto da ih ugrožava.

                                                                                                               Vitomir Begović