Rad i zdravlje u uvjetima visokih temperatura
Klimatske promjene imaju dubok utjecaj ne samo na naše životne uvjete, već i na uvjete rada, radni okoliš i kvalitetu posla.
Posljedice globalnog zatopljenja, umnožavanje i intenziviranje razdoblja velikih vrućina ili toplinskih valova utjecat će sve više na aktivnost i svakodnevni rad i život radnika. Tijekom velikih vrućina, tijelo zaposlenika je pod velikim opterećenjem na poslu. U tim uvjetima budući su mnoge profesije izložene tim rizicima potrebno je djelovati na sprečavanju profesionalnih rizika.
Europska agencija za okoliš ističe da su toplinski valovi u Europi već "doveli do povećanja incidencije toplinskih udara i smrtnih slučajeva među radnicima na otvorenom, posebno onima u poljoprivredi, graditeljstvu, i komunalnim djelatnostima“.
Istraživanja pokazuju da kad temperature porastu iznad 30°C, rizik od nesreća na radu se povećava za 5 - 7 %, a kada temperature prijeđu 38°C, broj nesreća je između 10 i 15 % veći.
Zaposlenici u mnogim sektorima, čije se aktivnosti tradicionalno odvijaju na otvorenom, kao i u zatvorenim prostorima, više su izloženi temperaturama potencijalno opasnim po njihovo zdravlje. Navedeno se posebno odnosi na sektore građevinarstva, cestogradnje, komunalnih službi, hortikulture, brodogradnje, dio metaloprerađivačke industrije, proizvodnju stakla, poljoprivredu, ribarstvo, šumarstvo, praonice rublja, ugostiteljstvo i dr.
Prekomjerna toplina smanjuje radnu sposobnost i produktivnost na poslovima izloženim toplini i može dovesti do više nezgoda. Konkretno, smanjenje kognitivnih sposobnosti (budnost) i produljenje rezultata vremena reakcije utječu na sigurnost rada u slučaju visokorizičnih zadataka (npr. vozači).
Razdoblja velikih vrućina sve su češća, duga i intenzivnija. Umor, obilno znojenje, mučnina, glavobolja, vrtoglavica, grčevi... Ovi simptomi povezani s vrućinom mogu biti prethodnici ozbiljnijih ili čak smrtonosnih problema: dehidracije, toplinskog udara. Ekstremne temperature mogu pogoršati kronična stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, bolesti dišnog sustava, cerebrovaskularne bolesti i stanja povezana s dijabetesom. Nemelanomski rak kože uzrokovan UV zrakama je,također profesionalna opasnost za radnike na otvorenom i tu bolest ne smije se podcijeniti, već je treba prepoznati radi prevalencije. Bitno je poznavanje radne aktivnosti, opasnosti na radu, uputa o zaštiti na radu i programa zaštite kože na radnom mjestu.
Procjena profesionalnih rizika povezanih s toplinom mora biti dio cjelokupnog preventivnog pristupa poslodavca u skrbi o zdravlju i sigurnosti na radu.
Kako bi se predvidjelo upravljanje razdobljima velikih vrućina ili toplinskih valova, ključno je unaprijed identificirati rizike povezane s organizacijom rada, prirodom zadataka koje treba izvršiti i rasporedom mjesta rada.
Svakako je potrebno uzeti u obzir i određene pojedinačne karakteristike (anamneza, kronične patologije, medicinski tretmani, trudnoća itd.), što također može utjecati na sposobnost termoregulacije tijela.
Najučinkovitija prevencija sastoji se od izbjegavanja ili, ako to nije moguće, ograničavanja izlaganja toplini. Prevencija zahtijeva tehničke, organizacijske i individualne radnje.
Europska komisija je izdavanjem smjernica za poslodavce prošle godine poduzela prve korake u zaštiti radnika od ekstremnih vrućina. Smjernice utvrđuju obveze poslodavaca prema radnicima i upućuju: provedite procjenu rizika na radnom mjestu i zaštitite ranjive radnike; posavjetujte se s radnicima i njihovim predstavnicima o tome kako upravljati rizicima od topline; prilagodite radno vrijeme i omogućite radnicima da sami odluče kada će uzeti pauze; osigurajte da radnici imaju opskrbu pitkom vodom, osigurajte pristup zasjenjenom prostoru i zaštitnu odjeću te osigurajte obuku o tome kako upravljati toplinskim stresom za rizične radnike.
Poslodavac također mora obavijestiti svoje zaposlenike o poduzetim preventivnim mjerama (kolektivnim i pojedinačnim) i načinu organiziranja pomoći u slučaju zdravstvenih problema, pri čemu mora osigurati njihovo poštivanje od strane zaposlenika. Neovisno o mjerama koje su uvedene, poslodavac ne bi trebao oklijevati prekinuti rad ako se može procjeniti da su njegovi zaposlenici u opasnosti i ugrozi zbog izloženosti visokim temeparaturama. Ništa nije važnije od zdravlja i sigurnosti radnika!
Klimatske promjene i rast temperatura pokazuju da Europska komisija mora donijeti obvezujuće zakone o ograničenjima radnih temperatura jačajući i ujednačavajući standarde, a time i mjere prevencije i zaštite.
Vitomir Begović