Osnažiti znanje za sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu
U organizaciji ZIRS Učilišta – Ustanove za obrazovanje odraslih i znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, ovogodišnji dani sigurnosti, zdravlja i dobrobiti na radu uz poruku „Pronalazimo nova rješenja za izazove sigurnosti i zdravlja na radu“, nastavljaju se četvrtom radionicom 16. rujna 2025. godine.
Radionica IV je dio programa plus XXL, najvažnijeg godišnjeg nacionalnog događaja, 25. jubilarne tradicionalne godišnje nacionalne Konferencije s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje na radu: izazovi i prilike“, koja će se održati 4. prosinca 2025. u Zagrebu.
Pokrovitelj najznačajnije i najdugovječnije Konferencije zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu je Hrvatski sabor, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo.
Partneri konferencije i cjelokupnog programa su Predstavništvo Europske komisije u Zagrebu i Hrvatska udruga koordinatora zaštite na radu.
Programski parneri su Veleučilište studija sigurnosti u Zagrebu, Veleučilište u Rijeci, Veleučilište u Karlovcu, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu.
Promjene u svijetu rada imaju široke implikacije na zdravlje, sigurnost i dobrobit svih radnika. U vrijeme brojnih izazova, potrebni su primjereni odgovori usmjereni na proširivanje i unapređivanje znanja, radi prepoznavanja novih rizika i jačanja mjera prevencije u planiranju i svakodnevnom djelovanju.
I na ovogodišnjoj Konferenciji koja se održava u ozračju adventa bit će niz noviteta, koji ovaj događaj na kraju ove i uoči predstojeće godine, s pravom stavljaju u središte velikog interesa i iščekivanja. Prestižno je biti sudionikom bogatog programa, koji čini dodatnu, mjerljivu i pozitivnu razliku u edukaciji o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja na radu.
Neprijeporno je da su Konferencija i bogati prateći program neizostavni sadržaj za osnaživanje djelovanja stručnjaka zaštite na radu, i svih drugih sudionika u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu; poslodavaca, njihovih ovlaštenika, povjerenika radnika za zaštitu na radu, liječnika medicine rada, psihologa, inspektora zaštite na radu, HR stručnjaka, sindikalnih i predstavnika državnih tijela, i drugih.
Konferencija i prateći Program plus XXL prilika je za razmjenu znanja, mišljenja i iskustva, interdisciplinarno povezivanje, dijalog i prezentaciju ideja i rješenja kojima je moguće pridonijeti oblikovanju inovativnog, sigurnog, i zdravog radnog okruženja te dodatno jačanja uloge i utjecaja stručnjaka ZNR.
Sigurnost i zdravlje na radu je nešto o čemu moramo razmišljati svaki dan. Bolje pripremljeni, bolje opremljeni, bolje obučeni možemo djelovati preventivno. Zajedno možemo učinkovito graditi kulturu sigurnosti u radnom okruženju.
Na predstojećoj petoj radionici Programa plus XXL sudionike očekuju tri zanimljive teme.
Recentna sudska praksa u području sigurnosti i zdravlja na radu
Sudska prakse u području sigurnosti i zdravlja na radu prva je tema programa radionice, u sklopu koje će Ivan Petrošević, dipl. iur., suradnik časopisa „Sigurnost“, prezentirati primjere sudske prakse u području sigurnosti i zdravlja na radu. Fokus će biti na primjerima sudske prakse, a posebna pozornost bit će usmjerena na uočene propuste, mjere za poboljšanje kulture sigurnosti na radu i koristi koje pruža polica osiguranja.
Odredbe Zakona o zaštiti na radu u sudskoj praksi se u postupcima radi naknade štete uglavnom primjenjuju s drugim zakonima, i to prvenstveno s odredbama Zakona o radu, kao i s odredbama Zakona o obveznim odnosima.
Recentna sudska praksa može biti korisna u daljnjem radu, kao smjernice u poduzimanju mjera prevencije u radnim okruženjima.
Iz sudske prakse sudova u RH o odgovornosti za štetu zbog ozljede na radu, proizlazi da su sudovi odlučivali u korist radnika (tužitelja) prema poslodavcu (tuženom), ali i poslodavca oslobađali odgovornosti. Međutim, ima i primjera kada je sud odbio zahtjev ozlijeđenog radnika (tužitelja), jer je pridonio nastanku štetnog događaja, ili su ocijenili da je radnik djelomično pridonio nastanku štete. U takvim je slučajevima diskrecijsko pravo suda u odmjeravanju visine štete. Dio svojih prava radnik (oštećenik) može zahtijevati sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima kao naknadu u obliku novčane rente, pravo osobe koju je smrtno stradali radnik uzdržavao i slično.
Prema odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac je dužan osigurati radnicima najveću moguću razinu zaštite na radu s ciljem sprječavanja ozljede na radu. Ako bi radnik obavljajući poslove za poslodavca pretrpio ozljedu, smatra se da ta ozljeda potječe od rada te poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti.
Za štetu na radu ili u svezi s radom poslodavac uvijek odgovara na temelju objektivne odgovornosti, odnosno bez obzira na krivnju. Cijeni se sama činjenica da je ozljeda nastala na radu ili u svezi s radom. Njegova odgovornost uvijek postoji osim ako postoje pretpostavke za isključenje ili umanjenje poslodavčeve odgovornosti. Slučajevi isključenja ili umanjenja odgovornosti poslodavca postoje ako dokaže da je ozljeda nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je mogao njihove posljedice izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, Zakonom o radu propisano je da je poslodavac dužan radniku nadoknaditi štetu zbog ozljede na radu ili u svezi s radom prema općim propisima obveznog prava.
Šteta može biti u smislu tjelesne ili neke druge ozljede na radu koju je pretrpio radnik ili se može raditi o povredi prava radnika. Zakon o obveznim odnosima propisuje da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu prava osobnosti, uključujući život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast itd. Prema tome, povredom prava osobnosti na tjelesno zdravlje, radniku se otvara mogućnost ostvarivanja naknade štete po temeljem poslodavčeve izvanugovorne odgovornosti.
Postupak naknade štete pokreće se odštetnim zahtjevom koji se podnosi poslodavcu, odnosno njegovom osiguratelju jer svaki poslodavac ima osiguranje pa su većinom odštetni zahtjevi usmjereni prema osiguratelju poslodavca. Iznimno, prema poslodavcu su usmjereni kada osiguranje proglasi neosnovanim odštetni zahtjev, primjerice, ako je poslodavac kriv za ozljedu radnika jer se nije držao propisa o zaštiti na radu. Radnici u praksi često nisu upoznati sa svojim pravima i postupkom naknade štete zbog ozljede na radu ili u svezi s radom koji mogu pokrenuti.
Novi oblici rada i ozljede na radu
Uvođenjem novih oblika rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu, aktualno je i pitanje prijava ozljeda na radu u takvim situacijama, o čemu će govoriti Vitomir Begović, urednik znanstveno-stručnog časopisa i portala „Sigurnost“.
Rad na izdvojenom mjestu rada je rad koji se ne obavlja u prostoru poslodavca, već se obavlja od kuće, odnosno u domu radnika ili u nekom drugom prostoru slične namjene, a koji nije prostor poslodavca. Prema Zakonu o zaštiti na radu poslodavac je odgovoran za organiziranje i provođenje zaštite na radu radnika u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.
Procjena ispunjenosti minimalnih prostornih i tehničkih uvjeta osnova je za odobrenje i ugovaranje rada na izdvojenom mjestu rada, a što uključuje i nadzor. Poslodavac mora znati u kojim uvjetima radnik obavlja poslove kod kuće, jer za to i odgovara. Mora ga obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje (o organizaciji rada, rizicima i načinu izvođenja radnih postupaka i sl.), objasniti mu i osposobiti ga za praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada u skladu s procjenom rizika kojima je izložen na radu i u vezi s radom.
Propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju uređena je mogućnost prijavljivanja ozljede na radu tijekom rada na daljinu ili rada od kuće u skladu s Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti.
U slučaju da radnik prijavi ozljedu na radu nastalu za vrijeme rada na izdvojenom mjestu rada, što je sve potrebno učiniti radi dokumentiranja ozljede i daljnjeg postupanja? Kakva je i zašto je važna statistika prijavljenih i priznatih ozljeda kod rada na izdvojenom mjestu rada i kod rada na daljinu? Analizom pokazatelja o prijavljenim ozljedama na radu na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu, kao i drugih podataka za sva mjesta rada, moguće je poduzimati dodatne preventivne, edukativne i organizacijske mjere i aktivnosti na jačanju mjera prevencije. Ako se to ne čini izostaju korektivne mjere i otvara se mogućnost da se neželjeni štetni događaji ponavljaju.
Na razini EU-a najavljeno je revidiranje Direktive 89/654/EEZ o zahtjevima za radno mjesto i naknadno povezane Direktive 90/270/EEZ o minimalnim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu pri radu sa zaslonima.
Raznolika su dosadašnja iskustva vezana za sigurnost i ozljede na izdvojenom mjestu rada, a radionica je prava prilika za razmjenu iskustava, kao i predlaganje odgovarajućih rješenja.
Specifičnosti procjene rizika i važnost stručnog pristupa
Procjena rizika za svako mjesto rada i njeno redovito ažuriranje, uz redoviti unutarnji nadzor, ključni su dio prevencije nesreća, i sprječavanja nastanka ozljeda i profesionalnih bolesti. Svjedočimo da često puta nedostaju potrebna stručna znanja prilikom izrade procjene rizika te izostaje multidisciplinarni timski pristup u izradi procjene rizika.
Na ovoj radionici o Specifičnostima procjene rizika za kemijske štetnosti, stručno izlaganje održat će dr. sc. Željka Babić, mag. pharm., iz Zavoda za medicinu rada i okoliša, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb, uz suautorstvo prim. dr. sc. Jelene Macan, dr. med. iz Poliklinike za medicinu rada i internu medicinu, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada Zagreb.
Iako su Pravilnikom o izradi procjene rizika propisani uvjeti, način i metoda izrade dokumenta procjene rizika za pojedino radno mjesto koji mora odgovarati stvarnom stanju, u praksi se često susrećemo s manjkavim ili zastarjelim procjenama posebno u području kemijskih štetnosti. Predavanje će se stoga usredotočiti na prikaz hodograma procjene rizika od izloženosti kemijskim štetnostima uz praktične primjere procjene rizika u sklopu rada Poliklinike za medicinu rada i internu medicinu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada. Sudionici radionice bit će upoznati s dokumentacijom koju je potrebno tražiti na uvid za procjenu rizika od izloženosti kemijskim štetnostima od poslodavaca: i) popis kemijskih proizvoda/kemijskih sirovina kojima je radnik izložen na mjestu rada s podacima o kemijskom sastavu, kategoriji opasnosti i oznaci upozorenja prema Uredbi (EZ) br. 1272/2008, s uvidom u sigurnosno-tehničke listove; ii) godišnju potrošnju kemikalija; iii) procijenjeno trajanje inhalacijske i kontaktne izloženosti u danu/tjednu/mjesecu; iv) opis radnog procesa; v) koncentracije kemikalija u zraku radnog prostora (ako je primjenjivo); vi) podatke o mjerama za smanjenje izloženosti uključujući osobnu zaštitnu opremu te tehničke i organizacijske mjere na radnom mjestu. Po uvidu u navedene podatke provodi se obilazak radnih mjesta za koje se procjena rizika provodi. Na kraju izlaganja dat će se pregled novih Smjernica za procjenu rizika radnih mjesta trudnih radnica podržanih od strane Hrvatskog društva za medicinu rada Hrvatskog liječničkog zbora.
Bodove prikupi, znanje i priznanje pokupi!
Jedinstvena je prilika prije svega za stručnjake zaštite na radu, kao i za sve druge sudionike koji imaju obvezu savjesno, stručno i odgovorno djelovati u području sigurnosti i zdravlja na radu da se pridruže Konferenciji i pratećem programu kao prepoznatljivom i potvrđenom nacionalnom događaju koji potiče, usmjerava i motivira za daljnji rad na poboljšanju i unapređenju sigurnosti i zdravlja na radu.
Više znanja i vještina znači bolje snalaženje u izazovima. Nova i šira znanja i vještine pružaju više kreativnih rješenja i uvjete za daljnji osobni razvoj, stručni i radni napredak.
Prestojeća radionica 16. rujna 2025. nije sve što očekuje sudionike do kraja ove godine. Program plus XXL uključuje i webinar 21. listopada 2025. godine s četiri aktualne teme. Zatim slijedi 3. prosinca 2025. predkonferencijski dan uz zanimljivu interaktivnu panel raspravu „Kako ostvariti sigurno i zdravo radno okruženje?, kojom prilikom će se raspravljati o gorućim pitanjima s kojima se susreće struka sigurnosti i zdravlja na radu. Završni središnji događaj je konferencija 4. prosinca 2025. „Sigurnost i zdravlje na radu: izazovi i prilike“.
Svakom sudioniku konferencije pograma XXL, i drugih oblika aktivnog sudjelovanja u cjeloživotnom učenju utvrđenih transparentnim kriterijima, bilježi se odgovarajući broj bodova i pruža mogućnost dodjele priznanja/plakete SAFETY EDUCATION (Sigurnosno obrazovanje) za 2025. godinu, kao vjerodostojnog priznanja ulaganja u osobni razvoj i kompetencije.
Predanost, cjeloživotno usavršavanje i podizanje stručnih kompetencija, sigurno su jamstvo napretka u radnoj karijeri i unapređivanja stanja u području sigurnosti i zdravlja na radu u radnim okruženjima i na nacionalnoj razini.
Nominacije za priznanja i nagrade i izbor najboljih
Objavljenim javnim pozivima kao i prethodnih, i ove godine otvorena je široka mogućnost za nominacije kandidata fizičkih i pravnih osoba za priznanja i nagrade, kao i za neposredno sudjelovanje u glasovanju i procesu izbora nastručnjaka/kinje ZNR.
Na Konferenciji će se proglasiti i dodijeliti nagrade Oscar zlatno, srebrno i brončano Srce sigurnosti - najstručnjak/kinja zaštite na radu za 2025. godinu. Za postignute zapažene rezultate u promicanju sigurnosti i zdravlja na radu priznanja će se dodijeliti u kategoriji velike, srednje i male tvrtke. Za ostvarene rezultate tijekom cjelokupnog radnog vijeka dodijelit će se i nagrada za životno djelo; zatim, godišnja nagrada za najbolji novinarski rad u području sigurnosti i zdravlja na radu, a priznanja će primiti i najbolji studenti studija sigurnosti i zaštite u Republici Hrvatskoj, kao i oni koji su se posebno istaknuli u promicanju sigurnosti i zdravlja na radu u javnom prostoru.
Konferencija ima i humanitarni karakter, a ove godine donacija će se dodijeliti humanitarnom projektu „Uz nas niste sami“, kojem je cilj pružanje pomoći najranjivijim skupinama društva.
Obrasci prijava za sudjelovanje i sve druge informacije o programu konferencije, programu plus XXL, kao i javni pozivi za sudjelovanje u nominacijama za priznanja i nagrade, dostupni su putem poveznice https://skup-znr.zirs.hr/
Vitomir Begović