Održana uspješna 25. konferencija o izazovima sigurnosti i zdravlja na radu

Jubilarna 25. tradicionalna godišnja nacionalna konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje na radu: izazovi i prilike“, u nazočnosti velikog  broja sudionika i gostiju održana je 4. prosinca 2025. godine u Kongresnom centru Hotelu „Antunović“ u Zagrebu.

Uz poruku „Pronalazimo nova rješenja za izazove sigurnosti i zdravlja na radu“, Konferencija je označila i  završetak cjelogodišnjeg programa edukacije Programa plus XXL, koji je uključio četiri interaktivne radionice i dva webinara, koji su obuhvatili 20 zanimljivih tema, što sa programom konferencije čini gotovo 31 temu i predavača. U predkonferencijskom danu 3. prosinca održana je uz sudjelovanje niza stručnjaka iz različitih sektora korisna i zanimljiva panel rasprava “Kako osigurati sigurno i zdravo radno okruženje?“.

Organizatori Konferencija i pratećeg  programa  bili su  ZIRS Učilište - Ustanova za obrazovanje odraslih i  Znanstveno-stručni časopis „Sigurnost“.

Moderator Mislav Togonal, televizijski i radijski urednik i voditelj predstavio je nazočne goste konferencije, koji su se odazvali pozivu i zajedno sa svim sudionicima, svojim dolaskom odali priznanje organizaciji ove konferencije, kao i dobitnicima nagrada i priznanja za njihovu dugogodišnju predanost, samoprijegorni rad i zauzimanje za sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu, kao temeljna radna i ljudska prava.

Željko Sven Bukovski, predsjednik Uprave ZIRS-a, ravnatelj ZIRS Učilišta i predsjednik Organizacijskog odbora Konferencije, pozdravio je goste sudionike te im zahvalio na odazivu na ovako značajan nacionalni godišnji događaj, koji ove godine obilježava i vrijedan jubilej. 

Nazočnima su se obratili i gosti konferencije prof. dr. sc. Davor Plavec, dr. med., specijalist medicine rada i športa, ravnatelj Prima Nova Ustanove za zdravstvenu skrb, dr. sc. Luka Leško, dekan Veleučilišta studija sigurnosti u Zagrebu, Tamara Radošević Kutičić, dr. med. spec., u ime ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice RH.

Pozivu su se odazvali i drugi gosti: u ime dekana pročelnik Odjela Sigurnosti na radu Veleučilišta u Rijeci, Zlatko Perić; dekanica Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Ivanić; u ime dekana prodekan za nastavu i studente Veleučilišta u Karlovcu Slaven Lulić te Jere Gašperov, predstavnik Vlade, zamjenik punopravne članice Savjetodavnog  odbora EU-a za sigurnost i zdravlje na radu.

U  ime pokrovitelja Hrvatskog sabora  organizatorima, sudionicima i gostima obratila se saborska zastupnica, članica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Danica Baričević, ujedno i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora.

Prenijela je pozdrave predsjednika Sabora i svih zastupnika, uputila čestitke organizatorima u povodu izuzetnog jubileja te ukazala na značaj edukacije, organizaciju konferencije i pratećeg cjelogodišnjeg programa, kako bi se promicala izvrsnost  i stručan pristup u zauzimanju za primjerene radne uvjete, zaštitu na radu i zaštitu zdravlja. Zaželjevši uspješan rad službeno je progasila konferenciju otvorenom.

Nagrade i  priznanja najzaslužnijim pojedincima, organizacijama i institucijama

Konferencija kao najvažniji godišnji nacionalni događaj na području sigurnosti i zdravlja na radu, bila je i ove godine  prilika za  proglašenje i dodjelu nagrada za ostvarene iznimne rezultate tijekom cjelokupnog radnog vijeka na unapređivanju sigurnosti i zdravlja u RH; a dobitnici su Zlata Trupčević i Dinko Jurjević.

Nagrada Oscar  za tvrtke koje su ostvarile iznimna i vrijedna postignuća u području sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu dodijeljena je tvrtkama MI MARIS i Egis Road Operation Croatia d.o.o.

Progašeni su  nakon provedenog postupka nominacija i rezultati glasovanja i  dobitnici  nagrada  za  najstručnjaka/kinje zaštite na radu za 2025. godinu. Zlatni Oscar Srce sigurnosti pripao je doc. dr. sc. Darku Palačiću, prodekanu Veleučilište studija sigurnosti u Zagrebu, srebrni Oscar Srce sigurnosti Danijeli Primorac, stručnjakinji  zaštite na radu, asistentici direktora i Performance & QHSE predstavnici Uprave Egis Road Operation Croatia d.o.o., a brončani Oscar Srce sigurnosti Nataliji Pejnović, mag. ing. techn. text., višoj stručnoj savjetnici u zaštiti na radu, u Službi za izobrazbu i informiranje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Priznanja su i ove godine dodijeljena studentima s najboljim ocjenama tijekom studija i najboljim preddiplomskim i specijalističkim diplomskim radovima iz područja sigurnosti i zaštite.

Tradicionalna godišnja nagrada za najbolji novinarski rad u području sigurnosti i zdravlja na radu u kategoriji televizijskog novinarstva, dodijeljena je novinarki emisije Provjereno TV Nova Barbari Majstorović za najbolji objavljeni prilog a prema kriteriju aktualnosti teme, obrade problema kojim se ukazuje na neprimjerene uvjete rada, važnost sigurnosti i zdravlja na radu te dobrobit radnika.

Kako je ovogodišnja konferencija bila jubilarna, 25., organizatori su dodijelili Zahvalnicu vjernosti tvrtki Pliva Hrvatska  d.o.o., čiji su predstavnici u kontinuitetu četvrt stoljeća sudjelovali na konferencijama i time pružali potporu najdugovječnijoj i najprihvaćenijoj konferenciji o zaštiti na radu i zaštiti zdravlja u Republici Hrvatskoj.

Organizatori su dodijelili i priznanja za promicanje sigurnosti i zdravlja na radu u javnom prostoru, kako bi istaknuli organizacije i pojedince koji promiču kulturu sigurnosti, zauzimajući se za temeljno radno i ljudsko pravo; sigurno i zdravo radno mjesto.

Ovogodišnji dobitnici tog priznanja su: Pučka pravobraniteljica Republike Hrvatske, Grafičar i Mediji; List radnika u tiskarstvu, komunikacijama, nakladništvu i medijima, Tehnički muzej Nikola Tesla  Zagreb, Nova Tv  Redakcija emisije „Provjereno“ i mr. sc. Gorana Lipnjak, dipl. ing. kem. U ime svih dobitnika priznanja i nagrada riječi zahvale uputila je gđa Zlata Trupčević.

Svečani dio programa konferencije zavšen je uručivanjem  donacije  humanitarnom projektu Zakladi za mlade bez roditeljske skrbi “dr.sc. Ivica Križ” koja je nositelj vrijednog projekta „Izgradimo im budućnost“. Svrha projekta je pomoć mladima životne dobi od 18 do 23 godine bez adekvatne roditeljske skrbi, za studiranje i život u obiteljskom ozračju, a sve s ciljem bolje i kvalitetnije integracije u samostalni život.

Središnje mjesto razmjene znanja, iskustava i najboljih praksi

U uvodnom govoru Vitomir Begović, član Organizacijskog odbora Konferencije i urednik znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost, istaknuo je da sigurnost i zdravlje na radu znači očuvati najvrijednije; život, zdravlje i radnu sposobnost svakog čovjeka.

Zato je  u središtu interesa  organizatora, kao i ove konferencije upravo to osnovno ljudsko i radno pravo. Prošle godine obilježili smo u ovo vrijeme 65-tu obljetnicu  kontinuiranog izlaženja znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, a danas svjedočimo novom vrijednom jubileju.

Zahvaljujući današnjim sudionicima i brojnim prethodnicima, vjernosti, podršci i iskazanom interesu, već 25 godina susrećemo se na najvećoj godišnjoj nacionalnoj konferenciji o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu u Republici Hrvatskoj.

Ovaj značajan jubilej predstavlja važan trenutak u našem kontinuiranom nastojanju da razvijamo i unapređujemo cjeloživotno učenje, ponudom kvalitetnih sadržaja i različitih formi programa.

Prva konferencija održana je sada daleke 2001. godine. Zahvaljujući entuzijazmu, viziji i predanosti vlasnika i tima ZIRS-a, suradnji s partnerskim organizacijama, predavačima i istaknutim pojedincima taj kontinuitet traje već punih 25 godina.

Stvoreni su čvrsti temelji na kojima se nastavlja pružanje podrške stručnjacima sigurnosti i zdravstvenim djelatnicima, a budući da zauzimanje za sigurno i zdravo radno okruženje podrazumijeva timsko djelovanje, važna je i uključenost svih drugih sudionika; poslodavaca i njihovih ovlaštenika, povjerenika radnika, HR stručnjaka, službenika državnih i  javnih tijela i drugih.

Angažirano sudjelovanje u različitim oblicima stručnog usavršavanja potičemo i  stimuliramo jasnim kriterijima, bodovima i vrednovanjem uloženog napora pojedinaca, na stjecanju novih znanja, vještina i komeptencija. To je važno za njih osobno, njihov profesionalni rast, razvoj i napredak, a korisno je i za njihove poslodavce i širu društvenu zajednicu.

Proteklih godina program konferencije i njegov prateći dio kontinuirano se razvijao, proširivao, obogaćivao, unapređivao, prateći trendove brzih promjena u svijetu rada, postojećih i novih rizika, nastojeći osigurati najbolji izbor edukacije svima kojima je misija djelovati na sprječavanju nezgoda, nesreća na radu i zaštiti zdravlja radnika.

Uz to nastojimo  vidjeti ono što drugi ne vide, ili im je to možda nebitno. Dodjelom nagrada i priznanja mi cijenimo i vrednujemo ljude, organizacije i institucije koji nesebičnim radom i djelovanjem u svojim radnim sredinama, obrazovanju, društvu, medijima i javnom prostoru čine pozitivnu razliku, nesebično se zalažući za poboljšanje zdravlja i sigurnosti na radu.

Dužna pozornost usmjerena je i ka studiju sigurnosti i zaštite, poticanju izvrsnosti i vrednovanju postignuća mladih od kojih se očekuje snažno zauzimanje za dobrobit na radu, i očuvanje najvažnijeg resursa radne sposobnosti radne populacije.

Konferenciji smo udahnuli  i humanitarni karakter, kako bi svake godine podržali jedan vrijedan projekt i potaknuli druge na uključivanje.

Ovogodišnje izdanje ponovno je potvrdilo važnost ove konferencije kao središnjeg mjesta razmjene znanja, iskustava i najboljih praksi, kroz niz radionica, webinara, panel raspravu i konferencijska izlaganja o ključnim temama.

Raznolikost programa i brojnost sudionika još su jednom potvrdili puni smisao i potrebu za ovom konferencijom, programom plus i drugim pratećim sadržajima.

Što se tiče nastavka tradicije ove konferencije, usmjerenost na kreativno unapređivanje sigurnosti i zdravlja na radu, daljnji je izazov, prioritet i smjer djelovanja, pri čemu je ključna daljnja suradnja s programskim partnerima, ali prije svega interes i podrška svih kojima je namijenjen program; stručnjaka za zaštitu na radu, specijalista  medicine rada  i sporta, poslodavaca, radničkih predstavnika, kao i svih drugih dionika zaduženih za timsko sudjelovanje u provedbi mjera sigurnosti i zdravlja na radu.

Problemi koji zahtjevaju odlučnu akciju i rješenja

Govornici na konferenciji u svojim izlaganjima osvrnuli su se na niz važnih tema: aktivnost i ulogu  Europskog parlamenta u poboljšanju radnih uvjeta u EU; analizu modela procesa upravljanja zaštitom na radu u Republici Hrvatskoj; primjere iz sudske prakse i pravne posljedice propusta u zaštiti na radu; aktualne pokazatelje o procjeni rizika iz zaštite na radu u Republici Hrvatskoj; mogućnosti primjene umjetne inteligencije u sigurnosti na radu; korištenje sustava za snimanje pokreta u analizi i unapređenju ergonomije radnog mjesta; obveze prema Direktivi (EU) 2024/1760 o dužnoj pažnji za održivo poslovanje koje se odnose na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu; propise o novim standardima u zaštiti na radu s azbestnom prašinom; korištenje nove tehnologije, digitalizacije, umjetne inteligencije i njihov utjecaj na sigurnost i zdravlje na radu; klimatske promjene, rizike za sigurnost i zdravlje, i mjere prevencije te  inspekciji rada za zaštitu na radu u Republici Hrvatskoj; jučer, danas i sutra.

Panel rasprava i najveća godišnja  konferencija  bili su  i pravo mjesto  za prezentaciju aktualnih pokazatelja, kao i za  otvoreni dijalog  o  problemima koje treba rješavati a ne odlagati.

Naglašeno je da se na ovakvim skupovima mora govoriti slobodno i otvoreno o realnom stanju, jer  je samo tako, uz dodatno znanje, odgovornost, napor  i upornost, moguće pokrenuti pozitivne promjene.

Primjera radi, ove godine krajem travnja u isto vrijeme na dvije lokacije međusobno udaljene samo oko 1000 m, prezentirane su  dvije slike  o stanju u  zaštiti na radu; jedna ružičasta  i druga stvarna crna koja je ukazala na ono što se u stvarnosti događa posebno na gradilištima diljem zemlje.

Na radnim mjestima, smrtni slučajevi, ozljede, profesionalne i druge bolesti i dalje se događaju svaki dan. Posao ostavlja mnoge u lošem zdravlju ili u nemogućnosti daljnjeg rada zbog ozljeda ili bolesti. Uzroci nisu umjetna inteligencija, ili prečesto korištena formulacija „više sile“, već je ključan utjecaj ljudskog faktora.

Nedostatak svijesti o određenim profesionalnim rizicima, nedostatak procjene rizika i odgovarajućih preventivnih mjera, redovitog unutarnjeg nadzora te nedostatak obuke radnika, što se prečesto opaža, mogu biti uzrok ovih problema.

Koliko su zabrinjavajući trendovi, važna prevencija i sprječavanje nesreća na radu svjedoče i aktualni pokazatelji, koje ne možemo ignorirati i zaobilaziti, već djelovati.

I takav pristup se ima za očekivati od poslodavaca, njihovih ovlaštenika, radničkih povjerenika, stručnjaka ZNR, zdravstvenih djelatnika, do državnih i javnih tijela i institucija. Posebno u tome dijelu nedostaje logična poveznica koordinacije između  resora  rada  i zdravstva.

U posljednjih sedam godina, prosječno godišnje  55 radnika izgubi život  na radu, njih 33 zbog nesreća na radu, a 22 umire u prostorima poslodavca zbog zdravstvenih razloga.Godišnje se službeno prijavi više od 17.000  ozljeđenih radnika, a ta brojka je sigurno i znatno veća jer se dio ozljeda ne prijavljuje.

Gotovo 66.500 radnika svakog dana spriječeno je za rad zbog različitih bolesti; pri čemu su dominantni razlozi; mišićno-koštani poremećaji, mentalne bolesti, neuroze i stres, onkološke bolesti, ozljede na radu i drugi razlozi.

Kadrovski resursi u inspekciji zaštite na radu, i medicini rada unatrag nekoliko godina drastično se smanjuju, a malo toga se poduzima na otklanjanju problema. Trenutno nedostaje u odnosu na stanje 2008. g. oko 70 inspektora, a popunjenost je u odnosu na unutarnju sistematizaciju  na razini oko 50 %.

Ove godine nedostaje i 70 timova medicine rada, uz tendenciju daljnjeg smanjenja, a predloženi plan specijalizacija ne pruža odgovarajuće kadrovske resurse niti kratkoročno niti dugoročno.

Prisutna je  nedovoljna  razina spoznaje i uvažavanja da ulaganje u sigurnost i zdravlje na radu donosi značajne koristi radnicima, poslodavcima i društvenoj zajednici,  poboljšavajući dugoročnu dobrobit radnika i njihovih obitelji, povećavajući produktivnost i učinak te smanjujući pritisak na sustave zdravstva, mirovinskoga osiguranja i socijalne skrbi.

Istaknuto je da se  kroz proteklih 25 godina pamte i razdoblja koja su bila dobra za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja radnika u Hrvatskoj, ali i ona koja nisu bila takva.

Konkretnim primjerima tijekom brojnih radnih susreta i programa ove konferencije, kroz umrežavanje profesionalci su potkrijepili sve ono što je bilo institucionalno, kadrovski, normativno, strateški, programski i provedbeno učinkovito i pozitivno, a raznim političkim odlukama, koje često puta nisu bile stručne, kroz donošenje zaključaka, administrativnih mjera, kvazi ušteda i zakonskih promjena je demontirano uz štetne posljedice po sigurnost i zdravlje na radu.

Naglašeno je da se onoga što je bilo potvrđeno dobro u zaštiti na radu i zaštiti zdravlja, treba prisjetiti, prije svega da bi se javno ukazalo i potaknulo na otklanjanje učinjenih  grešaka i propusta, koji se u ovom području skupo plaćaju; izgubljenim životima, ozljedama, narušenim zdravljem, materijalnim gubicima i dr.

Profesionalno umrežavanje dodana vrijednost

Konferencija i prateći cjelogodišnji programi bili su prilika za povezivanje ljudi koji imaju zajedničke interese kako bi razgovarali o otvorenim problemima, razmjenili  informacije, savjete i mogućnosti. Profesionalno umrežavanje je praksa izgradnje uzajamno korisnih odnosa s ljudima koji djeluju u području rada, sigurnosti i zdravlja na radu, pri čemu slobodno iznose svoja mišljenja i stajališta. Otvaranje mogućnosti za dijalog i uključivost još je jedna dodana vrijednost Konferencije i pratećih događaja. Zato je potrebno ovdje naglasiti i taj neformalni dio sadržaja.

Tijekom tih razgovora istaknuto je da određena važna pitanja predstavljaju izazove i  prilike za povratak na početne postavke, a time i poboljšanje i unapređivanje stanja u području zaštite na radu i zaštite zdravlja.

Poseban problem  uzrokovale su tkzv. reforme koje to ustvari nisu bile, a utjecale su  negativno na cjelokupno područje sigurnosti i zdravlja na radu. Samostalne nacionalne javne ustanove za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja na radu, prije sedam godina ukinute su bez jasnih argumenata i opravdanih razloga. Umjesto jačanja efekt je bilo slabljenje. Istovremeno dok se u drugim zemljama takve organizacije jačaju, u Hrvatskoj je učinjeno posve suprotno.

Prije 26 godina osnovano je Nacionalno vijeće za zaštitu na radu, kao savjetodavno tijelo Vlade, i tada je to tijelo imalo respektabilan sastav u kojem su većinu činili  istaknuti stručnjaci  zaštite na radu i zaštite zdravlja. Danas je to svedeno na formalno tijelo, čiji sastav ne odražava njegovu bit; savjetodavnu ulogu Vlade.

Nelogičnom promjenom zakona prije 18 godina naprasno je napušten dobar, stimulativan i preventivno usmjeren sustav osiguranja zdravlja na radu na principu  bonus/malus, a namjenska sredstva usmjerena na krpanje  raznih rupa i štošta drugog  u zdravstvenom sustavu.

U razdoblju 2015.-2018. Vlada je redovito razmatrala i usvajala godišnja sveobuhvatna izvješća javne nacionalne ustanove za unapređivanje zaštite na radu o stanju i aktivnostima u tom  području, i to je morala činiti jer je to bila zakonom utvrđena  njena obveza. Poslije toga, Vlada se apsolutno ne bavi ovom važnom problematikom, niti  razmatra godišnja izvješća. Zakon o zaštiti na radu nalaže Vladi i ispunjavanje  zakonske obveze donošenja Nacionalnog programa zaštite na radu.

Nedostaje nacionalni sustav, vizija i strategija razvoja i unapređivanja područja sigurnosti i zdravlja na radu. Ideja o objedinjenom informacijskom sustavu Data Collector, koji bi integirao sve bitne podatke i omogućio praćenje, ciljano djelovanje i  provedbu istraživanja nije realizirana.

Nekada je zaštita na radu bila tema u svim medijima, danas je to „ne tema“, ili  jednokratna, štura informacija, da se nešto, negdje dogodilo. Rijetki su izuzeci gdje se ovoj problematici pruža odgovarajući  prostor, kako bi se djelovalo na konkretno stanje i  osvješćivanje najšire javnosti.

U vremenskom razdoblju prije 11, odnosno osam godina, tadašnji ministri rada, u svojim mandatima odgovornim odnosom potvrdili su svoju zainteresiranost i podupirali zaštitu na radu te se  odnosili prema tom području na istovjetan i ravnopravan način kao i prema drugim resorima u djelolokrugu njihove nadležnosti; radu, tržištu rada, mirovinskom i socijalnom sustavu.

U zahtjevnom i multidisciplinarnom području kao što su sigurnost i zdravlje na radu  važno  je da djeluju  profesionalci, stručni ljudi s dugogodišnjim iskustvom, vizijom, širim znanjima, integritetom, dokazanom razvojnom radnom karijerom, etični, uključivi, kreativni što treba biti i jedini kriterij za povjeravanje poslova u državnom, odnosno  javnom sektoru.

Dobra praksa je bila u razdoblju od prije sedam i više godina da nadležni saborski odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo kao matično  radno tijelo, na tematskoj sjednici raspravlja o stanju, problemima i daljnjem djelovanju u području zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika. U prošlim vremenima u  članstvu saborskog odbora  u čijem je djelokrugu i područje zaštite na radu, sudjelovale su i stručne osobe za to područje, bilo kao redovni ili vanjski članovi.

U određenom vremenu zaštita na radu i zaštita zdravlja na radu nisu bili trošak i predmet tkzv. administrativnog rasterećenja gospodarstva, pri čemu resor gospodarstva diktira rješenja, a resor rada ne protivi se snižavanju standarda.

Prva organizirana nacionalna kampanja 2016-2018. „STOP ozljedama na radu“, trebala je biti putokaz za daljnji kontinuitet, koji nije nastavljen. Istovremeno, praksa drugih ciljanih nacionalnih kampanja u Hrvatskoj pokazuje pozitivne učinke.

Snažno je potvrđena potreba osnivanja Hrvatske komore inženjera sigurnosti na radu/stručnjaka zaštite na radu, kao samostalne i neovisne organizacije, s ciljem unapređenja  profesionalnog rada i razvoja zaštite na radu, kao područja od posebnog društvenog interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba. Komora treba biti središnje mjesto okupljanja i organiziranja inženjera sigurnosti na radu/stručnjaka zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, koja bi  provodila i vrednovala trajno stručno usavršavanje svojih članove te s tim u vezi uspostavljala i unapređivala razne oblike stručne i znanstvene suradnje s odgovarajućim pravnim i fizičkim osobama. Uobičajena zadaća Komore bila bi i provedba stručnih nadzora nad radom svojih članova temeljem javnih ovlasti iz Zakona te bi u obavljanju stručnog nadzora surađivala s odgovarajućim tijelom Državnog inspektorata.

Tijekom susreta stručnjaka zaštite na radu razgovaralo se  i o problematici donošenja i izmjena zakona i propisa, kao i  nizu drugih pitanja i problema, pri čemu je istaknuto da struka mora biti ključni subjekt tog procesa.

Odgovornost šira od razine poslodavaca

Na konferenciji je naglašeno da je neprijeporno da su poslodavci najodgovorniji za  provedbu mjera sigurnosti i zdravlja na radu. I to se ponavlja i naglašava, svakom prilikom. Međutim, oni nisu i jedini od kojih se očekuje savjesno i odgovorno postupanje.

Državna tijela; čelnici ministarstava, rukovodeći i operativni državni službenici ne mogu se izuzeti od svog dijela odgovornosti, jer njihova je uloga da budu učinkovit servis i poslodavcima, stručnjacima, zdravstvenim djelatnicima, radnicima i svim drugim sudionicima koji imaju prava i obveze u području zaštite na radu i zaštite zdravlja.

U tom kontekstu  ukazano je da se u Programu Vlade za reformu javne uprave navodi „da je cilj uspostaviti novu javnu upravu koja će postati pravi servis građana, što uključuje promjenu ponašanja i djelovanja državnih službenika i državnih institucija te izgradnju uprave koja će vladanja i upravljanja građanima, zamjeniti služenjem  građanima. Državna uprava ne smije biti utočište neambicioznih i nesposobnih kadrova, nego rasadnik stručnih i učinkovitih službenika. Svrha javne uprave je pružanje usluga zbog čega korisnik tih usluga mora biti u žarištu njezinog rada“, kaže se u programu Vlade.

Međutim, riječi ne prate djela. Prisutan je veliki raskorak između napisanog i primjenjenog. Nakon donošenja Zakona o zaštiti na  radu  2014. g., obvezni i nužni pozakonski akti iz nadležnosti ministarstva zdravstva i rada, ne donose se više od 11 godina. Postavlja se logično pitanje, kako to opravdati, tko je odgovoran, je li netko  snosio sankcije za nerad?

Promjenilo se pet Vlada, mijenjali su se ministri/ce, rukovodeći državni službenici a pomaka nema. Naprotiv, čak je prisutno i u ovom trenutku potpuno ignoriranje te obveze.  Istodobno, stalno se i u nekoliko navrata u kratkom razdoblju zadire u ostale propise koji su u  primjeni, pa se tako i za sljedeću godinu najavljuje nastavak takve prakse.

Učestalim izmjenama  propisa, a  što je još gore proizvoljnim i arbitrarnim tumačenjem propisa od strane državnih službenika, raznim  mišljenjima ili pravno neobvezujućim obavijestima, kao i postupanjem, krši se zakon i propisi, pa u takvim okolnostima posljedično nije moguće djelovati na promjene trendova i jačanje prevencije.

Vladavina prava, kvalitetni propisi, njihova predvidljivost i stabilnost, pravna sigurnost   a time i poznavanje preduvjet su njihova poštovanja. Na prethodno rečenom primjeru izostanka donošenja obveznih podzakonskih akata, što traje više od desetljeća vidljivo je da  Hrvatski sabor ne nadzire rad Vlade i provedbu donijetih zakona, a Vlada ne nadzire rad ministarstava, a ministri kao čelnici državnih tijela ne kontroliraju i preispituju (ne)rad državnih službenika.

Predstavnici akademske zajednice, stručnjaci  iz prakse, i stručni kadrovi s potvrđenom radnom karijerom i rezultatima nisu uključeni u kreiranje propisa, a uz to stručnjaci  zaštite na radu ne pokazuju interes za aktivnim uključivanjem pa i kroz e-savjetovanje kao bi se nametnuti kao važan i nezabilazan čimbenik procesa.

Problem se nalazi i u neorganiziranosti, izostanku predstavljanja i zastupanja interesa struke. Stručnjaci koji rade odgovoran i zahtjevan posao skrbi o sigurnosti i zaštiti zaslužuju primjeren status i uvažavanje. Nije uloga ministarstva rada da se bavi poslovima koje kao javne ovlasti pripadaju komorama.

Inženjeri sigurnosti i zaštite/stručnjaci zaštite na radu moraju preuzeti odgovornost i izboriti se za svoj primjereni društveni status. To neće sigurno učiniti nitko drugi umjesto njih. Isto su učinili još prije 25 godina drugi; inženjeri građevinarstva, strojarstva, elektrotehnike, geodezije, arhitekture. Vrijeme je da ta ideja začeta još daleke 2010. godine na 1. kongresu inženjera sigurnosti na radu postane stvarnost.

U području sigurnosti i zdravlja na radu događa se smjena generacija, i zato mladi imaju priliku ali i potrebu odmah preuzeti svoj dio odgovornosti, formirati incijativni odbor i pokrenuti procese. Navedeno je  i opći  državni interes, pa  isto moraju podržati i pružiti svu potrebnu pomoć i državne institucije.

Podizati standarde sigurnosti i zdravlja na radu

Kao članica EU-a, Hrvatska treba podizati standarde u svim područjima, a posebno u području sigurnosti i zdravlja na radu, koristeći pozitivna iskustva drugih zemalja.

Na panel raspravi i konferenciji istaknuto je da Hrvatska nema viziju, strategiju, učinkovit i funkcionalan model upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu, kao što je to slučaj u drugim europskim zemljama, pa su nužne korjenite  promjene uz sudjelovanje struke, koja mora imati presudnu riječ pri donošenju odluka i rješenja.

Promjene u svijetu rada; tehnološki razvoj; digitalizacija; umjetna inteligencija; promjenjivi sadržaj, način i mjesta rada; raznolikost i starenje radne snage; klimatske promjene i održivi razvoj; postojeći i novi rizici; utjecaj rada na zdravlje i radnu sposobnost zahtijevaju nove pristupe i nova rješenja.

Sigurnost i zdravlje na radu je nešto o čemu moramo razmišljati svaki dan. Bolje pripremljeni, bolje organizirani, bolje kadrovski osposobljeni, bolje opremljeni i bolje obučeni možemo djelovati preventivno i učinkovito.

U završnom dijelu konferencije, ocjenjeno je da su sadržajan i bogat program uz niz drugih pratećih sadržaja bili jedinstvena prilika za razmjenu znanja, mišljenja i iskustva, interdisciplinarno povezivanje, dijalog i prezentaciju ideja i rješenja kojima je moguće doprinijeti oblikovanju inovativnog, sigurnog i zdravog radnog okruženja.

Konferencija pozitivne energije

Pored besprijekorne organizacije, svečanog i radnog dijela programa za cjeloviti uspjeh, važno je i zadovoljstvo sudionika. Uz puno pozitivne energije i prateće aktivnosti pridonijele su adventskom ugođaju i pozitivnim dojmovima sudionika. 

Posjetitelji konferencije imali su priliku odazvati se preventivnoj zdravstvenoj akciji kontrole krvnog tlaka, šećera u krvi i dr. koju su proveli djelatnici Ustanove za zdravstvenu skrb Prima Nova iz Zagreba.

Uz osvježenje u pauzama i konferencijski ručak, sudionici konferencije dobili su  zbornik svih autorskih radova s konferencije, radionica i webinara, i prigodni novogodišnji praktični poklon.

Posebno iznenađenje bila je nagradna igra  prije pauze „najbrži prst“, u kojoj su nakon registracije, sudionici trebali od tri ponuđena odgovora izabrati jedan točan, koji  iskazuje broj prijavljenih profesionalnoih bolesti u RH u 2024. godini. Najspretnija s  točnim odgovorom koji je bio vidljiv svima na ekranu u dvorani bila je studentica Sara Medved, koja je osvojila i vrijednosni potrošački bon od 150 eura.

Na završeku konferencije tradicionalno se pristupilo izvlačenju nagradnih kupona a dobitnici su ostvarili niz vrijednih nagrada u visini od 50, 100, 150 i 300 eura.

Najavljena 26. konferencija, program plus i panel rasprava 2026.

Ispunjeni pozitivnim dojmovima, sudionici su potvrdili namjeru sudjelovanja na  26. konferenciji „Sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu; budućnost je već ovdje!“, koja će se uz poruku „Snažnim partnerstvom do snažne prevencije!„ održati 10. prosinca 2026. godine. Sadržajne radionice programa plus planirane su u travnju i listopadu 2026. godine, a u predkonferencijskom danu održat će se i panel rasprava na temu „Kako podržati i očuvati mentalno zdravlje na radu?“.

Panel tema je logičan izbor budući da zdravstveni problemi mentalnog zdravlja uzrokuju jedan od tri najčešća razloga svakodnevne  spriječenosti za rad u RH. Nema sigurnosti na radu bez dobrog mentalnog zdravlja. Pored toga, tema predstojeće EU OSHA kampanje za zdrava radna mjesta za razdoblje 2026. – 2028. bit će „Zajedno za mentalno zdravlje na radu”, pa je i tema panela 26. konferencije usmjerena na tu temu. Informacije o preliminarnom  programu i prijavama bit će dostupne i na službenoj stranici konferencije i portalu Sigurnost.

Organizatori programa ZIRS Učilište i Znanstveno-stručni časopis „Sigurnost“ zahvaljuju na upućenim pohvalama, iskazanom interesu i podršci u daljnjim naporima za  jačanje zajednice  znanja, kao temelja unapređivanja sigurnosti i zdravlja na radu.