Novi izazovi za sigurnost na radu u Europi
Stručnjaci za sigurnost i zdravlje na radu mogu se u svojim planovima i proaktivnom djelovanju osloniti na rezultate Europskog istraživanja poduzeća o novim i nastajućim rizicima (ESENER), koje je najveće istraživanje te vrste u Europi. Objavljeni su rezultati četvrtog vala ESENER istraživanja, za 2024. godinu.
Cilj istraživanja jest pružiti vrijedne uvide za oblikovanje novih politika prevencije na radnom mjestu. Ovo istraživanje nudi usporedive podatke u različitim zemljama kako bi se pomoglo u promicanju dobrobiti radnika i poboljšanju strategija upravljanja rizicima u različitim sektorima. U tu svrhu, između svibnja i listopada 2024., intervjuirane su ključne osobe odgovorne za sigurnost na radu u 41.458 tvrtki (s najmanje pet zaposlenika) diljem EU-a i europskog gospodarskog područja, istražujući kako se upravlja rizicima, s naglaskom na psihosocijalne rizike i digitalizaciju rada. Prethodna izvješća, objavljena 2019. i 2014., već su istaknula nove trendove, od kojih se neki sada potvrđuju.
Ispitanici su odgovarali na pitanja o upravljanju zdravljem i sigurnošću na radu, glavnim čimbenicima i preprekama za zdravlje i sigurnost na radu te sudjelovanju radnika. Rezultati istraživanja pomažu nam razumjeti stanje sigurnosti i zdravlja na radu, njegove snage i slabosti te trendove.
Ključni rizici na radnim mjestima
Uvrđeni su rizici na europskim radnim mjestima u svim sektorima, pri čemu su dugotrajno sjedenje i opetovani pokreti i dalje glavni razlozi za zabrinutost. Istraživanje je također pokazalo psihosocijalne izazove i sve veći utjecaj digitalizacije na sigurnost i zdravlje na radnom mjestu u procesu prilagodbe organizacija novim radnim praksama.
Kao i 2019., dva glavna čimbenika rizika u 2024. povezana su s mišićno-koštanim poremećajima: dugotrajno sjedenje (koje je u najnovijem izdanju na vrhu ljestvice) zabilježeno je na 64 % radnih mjesta, a odmah zatim slijede opetovani pokreti šake ili ruku na njih 63 %. Osim toga, u 52 % navodi se dizanje odnosno premještanje ljudi ili teških tereta kao ključni čimbenik rizika.
Složenost propisa i dalje je glavna prepreka učinkovitom upravljanju sigurnošću. Gotovo 40 % tvrtki u EU-27 izvještava o izazovima u ispunjavanju sigurnosnih propisa . Međutim, ta se poteškoća značajno razlikuje među zemljama: u Belgiji 58 % tvrtki smatra složenost propisa preprekom, u usporedbi s 48 % u Italiji. Nasuprot tome, zemlje poput Litve i Finske izvještavaju o mnogo nižim postocima, 15 % odnosno 16 %.
Nedovoljno sudjelovanje radnika
Još jedan relevantan nalaz odnosi se na sudjelovanje radnika u sigurnosnim procesima. Prema ESENER-u za 2024. godinu, 55 % europskih tvrtki uključuje zaposlenike u definiranje preventivnih mjera, ali taj se postotak smanjio u usporedbi s 2019. godinom. To sugerira da, unatoč sve većem fokusu na sigurnost, mnoge tvrtke još nisu prihvatile istinski participativan pristup upravljanju rizicima.
Mnoga radna mjesta još uvijek nemaju odgovarajuću zastupljenost radnika u pitanjima zdravlja i sigurnosti. U EU-27 značajnih 31 % tvrtki nema nikakav oblik zastupljenosti radnika u pitanjima sigurnosti, s posebno visokim stopama u Grčkoj (73 %), Portugalu (65 %) i Latviji (65 %). U mnogim slučajevima, predstavnike za sigurnost izravno bira poslodavac (52 % tvrtki), s posebno visokim stopama u Češkoj (89 %) i Malti (80 %). Samo 38 % tvrtki dopušta radnicima da sami biraju svoje predstavnike, s većim postotcima u Finskoj (81 %), Francuskoj (74 %) i nordijskim zemljama.
Promjene u radnim praksama i novi izazovi
Jedan od najznačajnijih nalaza izvješća odnosi se na rad na daljinu. U 2024. godini 23 % europskih tvrtki imalo je zaposlenike koji redovito rade od kuće, u usporedbi s 13 % u 2019. Međutim, samo 8 % tvrtki uključuje ta okruženja u svoje procjene rizika, što naglašava stalni nedostatak u upravljanju sigurnošću za radnike na daljinu.
Istodobno, 64 % tvrtki izvještava o dugotrajnom sjedenju kao faktoru rizika, što odražava promjene u radnim navikama i potrebu za ciljanim strategijama za ublažavanje ergonomskih i mišićno-koštanih rizika.
Stres i psihosocijalni rizici: podcijenjeni izazov
Psihosocijalni rizici često se podcjenjuju, iako su sve veća briga. Izvješće ističe kako psihosocijalni rizici postaju sve relevantniji na europskom radnom mjestu. Visokih 56 % tvrtki izvještava o stresu povezanom s interakcijama s teškim klijentima, dok 43 % identificira pritisak na poslu kao značajan faktor rizika. Unatoč tim brojkama, samo dio tvrtki poduzima konkretne mjere za rješavanje problema, a upravljanje psihosocijalnim rizicima često je sekundarno u odnosu na upravljanje fizičkim rizicima.
U Italiji i Litvi ta se brojka raste na 47 % odnosno 44 %, dok je u Finskoj samo 12 %. Promatrajući veličinu tvrtke, postoji obrnut odnos: manja poduzeća češće prijavljuju da ne prijavljuju psihosocijalne rizike. Po sektorima, ovi su postoci posebno visoki u proizvodnji i poljoprivredi. Najčešći prijavljeni psihosocijalni čimbenici rizika uključuju rad s teškim klijentima ili pacijentima (56 %) i pritisak zbog kratkih rokova (43 %).
Zanimljiv aspekt izvješća odnosi se na percepciju teškoća u upravljanju psihosocijalnim rizicima. Od tvrtki koje prepoznaju ove rizike, 21 % smatra da ih je teže upravljati nego druge, s većim brojkama u nordijskim zemljama.
U skandinavskim zemljama poput Švedske, Danske i Finske, preko 35 % tvrtki smatra da su ti rizici složeniji za rješavanje od tradicionalnih rizika, dok u drugim zemljama, poput Bugarske i Hrvatske, postotak pada ispod 10 % !?
Najveća prepreka rješavanju psihosocijalnih rizika koje su tvrtke identificirale je nespremnost da se o njima otvoreno razgovara (59 %). To oklijevanje otežava provedbu učinkovitih strategija za rješavanje problema poput stresa, uznemiravanja i izgaranja. Stručna podrška još je jedan ključni aspekt. Značajnih 75 % tvrtki surađuje s liječnicima medicine rada, 59 % sa stručnjacima za opću sigurnost i zdravlje na radu, a 52 % sa specijalistima za prevenciju ozljeda, što su brojke slične onima iz 2019. godine. Međutim, samo 21 % tvrtki obraća se psiholozima za upravljanje psihosocijalnim rizicima , što je blagi porast u odnosu na 19 % u 2019. Razlike među zemljama su značajne: u Finskoj se 73 % tvrtki oslanja se na psihologe, a slijede Belgija (48 %) i Danska (47 %). To naglašava različite pristupe upravljanju mentalnom dobrobiti u državama članicama EU.
Digitalizacija i sigurnost; prilike i rizici
Sve veća upotreba digitalnih tehnologija u proizvodnim i upravljačkim procesima ima značajan utjecaj na sigurnost na radnom mjestu. Prema ESENER-u za 2024. godinu, 43 % europskih tvrtki počelo je uključivati rizike povezane s digitalizacijom u svoje procjene, s posebnim naglaskom na umjetnu inteligenciju, Internet stvari i automatizirane sustave praćenja. Iako ovi alati mogu povećati produktivnost i smanjiti stopu nesreća, oni također donose nove izazove, poput povećanog radnog pritiska, invazivnog praćenja i gubitka autonomije radnika nad njihovim tijekom rada.
Digitalizacija mijenja krajolik sigurnosti na radnom mjestu. ESENER je 2019. godine započeo pratiti utjecaj novih tehnologija na sigurnost na radu. Danas 21 % tvrtki u telekomunikacijskom sektoru koristi sustave umjetne inteligencije za upravljanje operativnim aktivnostima (s prosjekom EU od 7 %), dok 15 % transportnih tvrtki koristi sustave za praćenje učinka i ponašanja radnika. Među tvrtkama koje koriste barem jednu naprednu digitalnu tehnologiju, 35 % savjetuje radnike o utjecajima na sigurnost, što je značajan porast u odnosu na 24 % u 2019.
Istraživanje pokazuje da se u procjeni rizika na radnom mjestu sve veća pozornost pridaje digitalnoj tehnologiji, koja je prisutna na 43 % svih radnih mjesta, pri čemu su Španjolska i Slovenija predvodnice u tom području s više od 60 %. Slično tome, 42 % poduzeća nudi obuku o digitalnoj tehnologiji, koje na Malti dostiže 75 %. U istraživanju ESENER također se naglašavaju čimbenici rizika povezani s primjenom digitalne tehnologije na radnom mjestu. Uz mišićno-koštane rizike, poduzeća izvješćuju i o povećanom intenzitetu rada (35 %), preopterećenju informacijama (32 %) i preklapanju granica između poslovnog i privatnog života (27 %).
Upravljanje sigurnošću na radu u europskim tvrtkama
Procjena rizika i dalje je ključan alat za sigurnost na radnom mjestu.Istraživanje pokazuje da 76 % europskih tvrtki redovito provodi procjenu rizika, s većim postotcima u zemljama sa strožim propisima. Međutim, još uvijek postoji značajan jaz između velikih i malih poduzeća: dok veće tvrtke više ulažu u prevenciju, manja poduzeća sigurnost smatraju birokratskom obvezom, a ne prilikom za poboljšanje učinkovitosti i dobrobiti na radnom mjestu.
Uložiti veće napore u upravljanje novim rizicima
Rezultati istraživanja naglašavaju potrebu za većim naporima u upravljanju novim rizicima. Iako je u nekim područjima postignut napredak, i dalje postoje značajne prepreke zbog složenosti propisa i nedostatka aktivnog sudjelovanja radnika u donošenju sigurnosnih odluka. Nadalje, u mnogim zemljama još uvijek ne postoji dovoljna svijest o važnosti mentalnog zdravlja na radnom mjestu, kao i nedovoljno razumijevanje psihosocijalnih rizika i strategija za njihovo rješavanje. Ovaj nedostatak znanja i svijesti otežava prihvaćanje učinkovitih mjera za sprječavanje stresa, tjeskobe i izgaranja među radnicima. Stoga je bitno promovirati kampanje za podizanje svijesti, ciljanu obuku i stručnu podršku kako bi se tvrtkama pomoglo da integriraju upravljanje tim rizicima u svoje politike sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu.
Vitomir Begović