Nova Konvencija ILO o biološkim opasnostima na radu

Međunarodna organizacija rada (ILO) zaključila je svoju 113. godišnju Međunarodnu konferenciju rada (ILC) u Ženevi, nakon dva tjedna intenzivnih rasprava koje su rezultirale značajnim napretkom u pogledu prava radnika i globalnih radnih standarda. Za sudjelovanje na konferenciji registrirano je bilo više od 5400 delegata.

Pristup ILO unapređenju socijalne pravde i promicanju dostojanstvenog rada temelji se na tripartizmu i socijalnom dijalogu. Okuplja vlade, organizacije poslodavaca i radnika iz svojih 187 država članica kako bi se suočili s izazovima u svijetu rada, postavili i pratili međunarodne radne standarde te surađivali s partnerima u razvojnoj suradnji na projektima i programima koji pomažu u ostvarenju Agende dostojanstvenog rada.

Dok se globalna tržišta rada nastavljaju razvijati pod pritiscima tehnoloških promjena, zdravstvenih kriza i geopolitičke neizvjesnosti, ova Konferencija postavila je važne temelje za pravedniju i otporniju budućnost rada.

Rješavanjem izazova biloških opasnosti, digitalnog rada, neformalnosti i pomorskih uvjeta, ILO je potvrdila svoju stoljetnu misiju: promicanje socijalne pravde i dostojanstvenog rada za sve.

Među najznačajnijim postignućima zasjedanja bilo je prihvaćanje Konvencije br. 192, prvog međunarodnog radnog standarda koji se posebno bavi biološkim opasnostima na radnom mjestu. Ova značajna konvencija ima za cilj  osnažiti zemlje i poslodavce alatima za zaštitu radnika od zaraznih uzročnika, prijetnje koju su naglasile pandemija COVID-19 i druge nedavne globalne zdravstvene krize.

Biološki agensi mogu se pojaviti na mnogim radnim mjestima. Na primjer, loše održavani ventilacijski sustavi mogu predstavljati zdravstveni rizik za uredske radnike, iako njihov rad obično ne uključuje biološke opasnosti.

Radnici u određenim sektorima, kao što su zdravstvo i veterinarske usluge, poljoprivreda, upravljanje otpadnim vodama i laboratoriji, posebno su izloženi riziku. Ti radnici mogu izravno raditi s mikrobima ili im biti izloženi putem kontakta s, na primjer, tjelesnim tekućinama ili tlom. Ako je izvor izloženosti biološkom agensu poznat, relativno je lako spriječiti štetne učinke na zdravlje. Upravljanje rizikom nepoznatih izvora izloženosti mnogo je teže.

Biološki agensi sveprisutni su u okolišu i nalaze se u mnogim sektorima. Budući da su rijetko vidljivi, rizici koje predstavljaju nisu uvijek procjenjeni, ali izloženost može dovesti do akutnih i kroničnih, ponekad opasnih po život, bolesti s ozbiljnim socioekonomskim posljedicama. Učinci na zdravlje uključuju infekcije, zoonoze, simptome gornjih i donjih dišnih putova, profesionalnu astmu, senzibilizaciju, alergijske reakcije, sistemske (višeorganske) učinke, trovanje i rak.

Procjena rizika i upravljanje biološkim agensima na radnim mjestima zakonski je zahtjev, ali proces može biti kompliciran zbog raznolikosti takvih agensa, budući da imaju jedinstvena svojstva koja ih razlikuju od drugih opasnih tvari. To uključuje zaraznost, odgođene učinke kroz inkubaciju i sposobnost samorazmnožavanja. Nedostaju standardizirane metode mjerenja i općenito ne postoje utvrđene granice izloženosti biološkim agensima na radnom mjestu.

Konvencija br. 192 poziva države članice da uspostave nacionalne politike sigurnosti i zdravlja na radu koje uključuju sprječavanje bioloških opasnosti, pripravnost i odgovor na hitne slučajeve. Zahtijeva od poslodavaca da provedu preventivne i zaštitne mjere u suradnji s radnicima te nalaže da radnici budu adekvatno informirani i obučeni o potencijalnim biološkim rizicima.

Konvenciju prati i Preporuka br. 210, koja pruža detaljne neobvezujuće smjernice za njezinu provedbu. Uključuje odredbe za procjenu rizika, sustave ranog upozorenja, pripravnost za hitne slučajeve i opisuje načine prijenosa, uključujući puteve prijenosa zrakom, kontaktom i vektorima.

„Ovaj novi standard nudi moderan, robustan i uključiv okvir za rješavanje bioloških rizika koji mogu utjecati na bilo koje radno mjesto“, rekao je glavni direktor ILO-a  Gilbert F. Houngbo. „On odražava lekcije nedavnih globalnih zdravstvenih kriza i postavlja put naprijed za sigurnija i zdravija radna okruženja.“

Konvencija i Preporuka zajedno nude sveobuhvatan skup alata za sprječavanje izloženosti biološkim agensima u svim sektorima, od zdravstva i poljoprivrede do prometa i proizvodnje. Iako je Konvencija pravno obvezujuća za zemlje koje je ratificiraju, Preporuka služi kao detaljan priručnik za učinkovitu nacionalnu provedbu.

Uz potporu ILO i Međunarodnog udruženja socijalnog osiguranja (ISSA), u listopadu 2025. održat će se u Njemačkoj međunarodni  simpozij na kojem će se prezentirati zanemareni zdravstveni rizici povezani s biološkim agensima na radnom mjestu i raspraviti moguća rješenja za poboljšanje zdravlja na radu.

U još jednom povijesnom potezu, ILO je na konferenciji pokrenuo svoju prvu raspravu o postavljanju standarda o dostojanstvenom radu u platformskoj ekonomiji. S milijunima radnika koji su sada uključeni u digitalni rad putem prijevoza, aplikacija za dostavu i online platformi za freelancing, ILO poduzima korake za rješavanje dugotrajne regulatorne praznine.

U području zaštita zdravlja i sigurnost na radu obveza je digitalnih platformi za rad da poduzmu odgovarajuće korake za sprječavanje nesreća na radu i profesionalnih bolesti, dijele informacije i pružaju radnicima obuku o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu te pristup odgovarajućoj osobnoj zaštitnoj odjeći i opremi.

Delegati su se složili oko oblika predloženih novih instrumenata povezanih s radom na platformama; Konvencije podržane Preporukom, i postavili temelje za njihov sadržaj i opseg. Nacrt standarda obuhvaćao je: temeljna radnička prava; poštena plaća i uvjeti rada; pristup socijalnoj zaštiti i rješavanje sporova; privatnost i zaštita podataka te utjecaji automatiziranih sustava na radne uvjete. Rasprava o ovoj temi nastavit će se na 114. sjednici Međunarodne organizacijec rada u lipnju 2026. godine, kada se očekuje i prihvaćanje instrumenata.

Konferencija je također prihvatila Rezoluciju o smanjenju neformalnosti, pozivajući na hitne i koordinirane akcije za poboljšanje uvjeta rada i stvaranje pristojnih radnih prilika za radnike u neformalnom sektoru, koji još uvijek čine gotovo 60 % globalne radne snage. Rezolucija poziva na proširenje socijalne zaštite, povećanje pokrivenosti radnim pravom i razvoj uključivih ekonomskih politika. Njome se ILO nalaže da podrži zemlje u provedbi nacionalnih strategija i da predvodi razvoj globalnog plana za vođenje ove tranzicije.

Još jedan ključni događaj 113. Međunarodne konferencije rada bilo je prihvaćanje sedam amandmana na Konvenciju o pomorskom radu iz 2006. godine. Ova revizije jača zaštitu pomoraca: rješavanje problema nasilja i uznemiravanja na brodu; jačanje prava na dopust na obalu i repatrijaciju; poboljšanje pristupa medicinskoj skrbi te osiguravanje pravednog postupanja u slučaju zadržavanja ili pomorskih incidenata.

Iz osobnog iskustva sudjelovanja na jednoj od međunarodnih konferencija rada, mogu istaknuti da se radi o globalnom, unikatnom i respektabilnom forumu na kojem se otvoreno razgovara, razmjenjuju iskustva i najbolje prakse, uspoređuju nacionalne politike i ulažu  zajednički napori u usuglašavanje i razvoj standarda ILO-a za bolje uvjete rada putem kreiranja i donošenja konvencija i preporuka.

Zaključno, Međunarodna konferencija rada ima ključnu ulogu u globalnom unapređenju radnih uvjeta, promicanju socijalne pravde i jačanju internacionalne suradnje između država u području rada.

                                                                                                               Vitomir Begović