Kontrola prijenosa COVID-19 na radnim mjestima i summit EU
Pandemija COVID-a 19 jedna je od najvećih opasnosti s kojima su se društva i gospodarstva ikad suočila. Tu će opasnost biti moguće prevladati samo ako se osigura poduzimanje mjera na zaustavljanju širenja bolesti i osiguranju sigurnog i zdravog radnog okruženja, kako za radnike koji rade od kuće, tako i i za one koji rade u uobičajenom radnom okruženju.
Na radnim mjestima na kojima radnici mogu biti izloženi virusima, a oni pripadaju kategoriji biloških agensa, poslodavci moraju provesti procjenu rizika i poduzeti odgovarajuće mjere.
U svijetu rada ozbiljno pogođenom aktualnom pandemijom poslodavci i radnici moraju primjenjivati nove postupke i prakse s ciljem sprječavanja širenja bolesti COVID-19 na radnom mjestu. Iako će cijepljenje s vremenom dovesti do popuštanja mjera, nije jasno do koje mjere ili kada će doći do vraćanja na uobičajene radne aktivnosti.
Europska agencija za sigurnost i zaštptu zdravčka na radu (EU-OSHA) udružila je snage s Europskim centrom za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) kako bi istražila upotrebu brzih dijagnostičkih testova antigena za SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje COVID-19, u profesionalnim uvjetima.
Nalazi su predstavljeni u novom tehničkom izvješću, koje uključuje istraživanje žarišnih točaka EU-OSHA-e o korištenju brzih testova antigena u kontekstu radnog mjesta.
Izvještaj pokazuje da brzo testiranje antigena može pomoći u smanjenju širenja virusa na radnim mjestima s visokim rizikom. Međutim, u izvješću se naglašava da ispitivanje ne može zamijeniti druge sigurnosne i zdravstvene mjere te bi se trebalo koristiti za njihovo dopunjavanje.
Također se naglašava važnost uključivanja poslodavaca, radnika, tijela za zaštitu na radu, tijela za javno zdravstvo i službi zaštite na radu u izradu strategije testiranja na radnom mjestu prije primjene.
Istovremeno Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila je prijedlog ministru zdravstva i ravnatelju HZJZ-a za uvođenje besplatnog testiranja na COVID-19, podsjećajući da je prošli tjedan Europski parlament donio stajalište u kojem se izjasnio kako bi države članice EU-a trebale „osigurati univerzalno, pristupačno, pravovremeno i besplatno testiranje”.Nadalje poslodavci ukazuju kako pandemija traje već dugo, a troškovi testiranja kod pojedinih poslodavaca dosegli su razinu koja već značajno opterećuje njihovo poslovanje , pa je nužno po uzoru na druge države članice, omogućiti pravovremeno i besplatno testiranje radnika u poduzećima, odnosno svih građana na adekvatnim lokacijama.HUP je mišljenja kako bi se uvođenjem besplatnog testiranja dodatno ograničilo širenje virusa te bi se podržao oporavak i normalno obavljanje poslovnih aktivnosti, sa što manje posljedica i teškoća,te bi se smanjili posljedični izostanci s rada i troškovi bolovanja.
Informirajte se detaljnije o sadržaju izvješća o korištenju brzih testova za otkrivanje antigena (uključujući samo-) testove za SARS-CoV-2 u profesionalnim uvjetima,i kako zdrava radna mjesta zaustavljaju pandemiju pomoću naših resursa COVID-19
Pročitajte izvješće : Considerations on the use of rapid antigen detection (including self-) tests for SARS-CoV-2 in occupational settings
Provjerite kako Healthy Workplaces Stop the Pandemic with our COVID-19 resources
EU-OSHA je izradila revidirane smjernice EU-a za sigurnost i zdravlje na radu kojima se navode primjeri mjera koje mogu pomoći poslodavcima u postizanju odgovarajućeg sigurnog i zdravog radnog okruženja pri obavljanju ili nastavljanju aktivnosti.
Upoznajte se sa smjernicama za EU (25 jezičnih verzija): COVID-19: Povratak na radno mjesto : prilagođavanje radnih mjesta i zaštita radnika (verzija u PDF-u)
U ozračju aktualne situacije održan je europski Socijalni summit u Portu, prvi sastanak Europskog vijeća u povijesti,isključivo posvećen socijalnim pitanjima , na kojem je usvojena Deklaracija prema kojoj će se pojačati socijalna politika u idućih 10 godina, što uključuje cilj da do 2030. bude zaposleno 78 posto stanovnika Europske unije u dobi između 20 i 64 godine, da se poboljša položaj radnika , da uvjeti njihovog rada budu kvalitetniji te da njamanje 60 posto odraslih svake godine sudjeluje u dodatnoj obuci za posao.
Europski stup socijalnih prava,strategija s 20 točaka ,dokument utvrđen još 2017.godine, treba dobiti novi zamah na "obnovi socijalne Europe".Europski stup socijalnih prava u načelu br. 10 ističe: „ Radnici imaju pravo na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radu; Radnici imaju pravo na radno okruženje koje je prilagođeno njihovim profesionalnim potrebama te koje će im omogućiti da što duže sudjeluju na tržištu rada“.
Sudionici summita ,šefovi država i vlada među kojima i predstavnici radnika i civilnog društva, složili su se da je EU-u usporedno s digitalnom i zelenom tranzicijom potrebna dodatna socijalna komponenta jer milijuni pate zbog pandemije.
- Za oporavak Europe od pandemije koronavirusa pripremili smo paket od 750 milijardi eura u sklopu programa "Nova Generacija EU", a u njemu socijalni aspekt mora imati prioritet", istaknula je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije. "Na ovom samitu raspravili smo kako otvarati kvalitetna radna mjesta, kako potaknuti dodatno obrazovanje i stjecanje vještina. Bitno je da ljudi, napose oni kojima je najteže, budu zaštićeni, zaključila je Ursula von der Leyen.
Važno je naglasiti da prema Deklaraciji summita u Portu sastavni dio nacionalnih planova oporavka i otpornosti te zadanih ciljeva ulaganja u borbi protiv klimatskih promjena i digitalni razvoj ekonomije, a to smo već naglašavali ranije u određenim tekstovima , treba biti i posvećivanje "posebne pozornosti jačanju radničkih prava,sustava socijalne skrbi te zdravlja i zaštite na radu" u svim promjenama koje donosi sa sobom digitalizacija.
Posljedice digitalizacije, uvođenja umjetne inteligencije,rad putem platformi i prelazak na ugljično neutralno i kružno gospodarstvo, klimatske promjene ali i krize uzrokovane pandemijom Covid – 19,starenje radne snage, demografski izazovi,organizacija rada i rad na daljinu ,radno vrijeme,ravnoteža između poslovnog i privatnog života, jednako postupanje,dobrobit na radnom mjestu,vještine i osposobljavanje,zadovoljstvo poslom, nestandardni oblici rada, posebice samozapošljavanje,upućuju na potrebu pravodobnog predviđanja promjena te pripremu tržišta rada, radnih mjesta i mjera prevencije na te promjene.Samozaposlene osobe čine 16,4 posto ukupnog broja zaposlenih unutar EU-a,a u RH 11,1 posto ili gotovo 179.000 osoba .Preporukom Vijeća EU o samozaposlenima,države članice se potiču na promicanje njihove sigurnosti i zdravlja te njihovo uključivanje u područje primjene nacionalnog zakonodavstva.
Svjedočimo rastućem trendu rada izvan ureda, odnosno prostora poslodavca ,iz vlastitog doma ili drugog prostora .U 2020.godini od kuće je u EU radilo 12,4 posto zaposlenih a u RH 3,1 posto, pa je nužno problematiku njihovih radnih uvjeta i zaštite na radu regulirati odgovarajućim propisima, kako su to već učinile druge zemlje.
Prilika je podsjetiti da je Vijeće EU u prosincu 2019.g. iznoseći stajalište o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021. –2027.naglasilo da su sigurnost i zdravlje na radu okosnica dobrobiti i zaštite radnika ,budući se ulaganjima u sigurnost i zdravlje na radu doprinosi sprečavanju bolesti, nesreća ,štetnog fizičkog i psihosocijalnog opterećenja povezanih s radom, većoj učinkovitosti i održivim poslovnim karijerama.a što sve zajedno pozitivno utječe na gospodarski rast i konkurentnost Unije.
Vijeće EU predlažilo je poticanje poslodavaca da unaprijede vještine i znanja u vezi s obvezama i najboljim praksama u upravljanju aktivnostima u području sigurnosti i zdravlja na radu, te da podupiru vanjske pružatelje usluga u području sigurnosti i zdravlja na radu u razvijanju i poboljšanju svojih usluga kako bi se omogućilo da malim i srednjim poduzećima pružaju posebna, prilagođena rješenja, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, s ciljem rješavanja izazova u pogledu psihosocijalnih rizika i mentalnog zdravlja te spriječavanja nesreća i bolesti povezanih s radom, osobito mišićno-koštanih poremećaja.
Ova godina značajna je i zbog utvrđivanja novog Strateškog okvira Europske unije o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021.-2027., a očekuje se nakon pripreme i stručne javne rasprave, nakon izostanka gotovo osam godina, konačno donošenje Nacionalnog plana, zaštite na radu Republike Hrvatske za razdoblje 2021.-2027., kao i Nacionalnog programa zaštite mentalnog zdravlja.Usvajanje kvalitetnih dokumenata a posebno njihova provedba trebali bi omogućiti značajne pozitivne promjene u području zdravlja i zaštite na radu u Hrvatskoj, pri čemu je od posebnog značaja uvažavanje i podrška struci, posvećenost osiguranju primjerenih radnih uvjeta,kao osnovnom ljudskom pravu,socijalni dijalog i otvorena suradnja svih ključnih dionika.
Ovih dana otvorenom Konferencijom o budućnosti Europe pokreće se niz debata i rasprava u kojima građani širom Europe mogu podijeliti svoje ideje i prijedloge kao doprinos oblikovanju europske budućnosti.Svi građani EU pozvani su na sudjelovanje u debatama,iznošenju ideja i oblikovanju budućnosti Europe.Više informacija o Povelji Konferencije o budućnosti Europe
Vitomir Begović