Izazovi za stručnjake ZNR do 2040.
Izazovi na radu i zdravlju s kojima ćemo se suočiti u sljedećih 15 godina bit će oblikovani različitim silama.
U suradnji s timom nacionalnih i međunarodnih stručnjaka za zaštitu na radu, istraživači kanadskog Instituta za rad i zdravlje identificirali su sedam potencijalnih scenarija koji bi mogli oblikovati budućnost rada i zdravlja.
Postavljanje pitanja o tome kako budući izazovi mogu utjecati na zdravlje i sigurnost radnika može pomoći kreatorima politika, stručnjacima za zaštitu na radu i istraživačima u planiranju načina ublažavanja tih rizika.
U posljednjih pet godina svjedočili smo sve češćim dogovorima o radu od kuće, a alati umjetne inteligencije (AI) brzo su postali dio mainstreama, oboje s velikim implikacijama za radnike i organizacije.
Dok doživljavamo daljnje promjene u tehnologiji, klimi, gospodarstvu, politici i društvu, s čime bismo se još mogli susresti, što bi moglo promijeniti način na koji rad utječe na naše zdravlje, sigurnost ili dobrobit?
To je pitanje koje je istraživački tim postavio grupi stručnjaka za zdravlje i sigurnost na radu iz Kanade, Francuske, Njemačke, Italije i Španjolske.
Predvođen dr. Arifom Jethom, pridruženim znanstvenim direktorom Instituta za rad i zdravlje, ovaj je projekt imao za cilj dobiti uvid u širu sliku izazova sigurnosti na radu i zdravlju s kojima bismo se mogli suočiti u sljedećih 15 godina.
Do 2040. godine budućnost rada i zdravlja oblikovat će se brzim transformacijama u tehnologiji, klimi, gospodarstvu, politici i društvu. Ovaj promjenjivi krajolik predstavljat će i hitne izazove i ključne prilike za praktičare i kreatore politika koji promiču zdravlje, sigurnost i dobrobit radno sposobnog stanovništva. Ovo izvješće primjenjuje metode strateškog predviđanja kako bi istražilo širok raspon vjerojatnih budućnosti i njihovih potencijalnih implikacija za radna mjesta i radnike. Pomaže u predviđanju onoga što dolazi, propitivanju pretpostavki i izgradnji prilagodljivijih, pravednijih i otpornijih pristupa promicanju zdravlja, sigurnosti i dobrobiti radnika.
„Želimo biti osjetljivi i proaktivni na stalno promjenjivi svijet rada“, kaže Jetha. „Postavljanje ovih pitanja međunarodnim stručnjacima za zdravlje i sigurnost na radu sada je prvi korak da predvidimo na koja bi se istraživanja, politike ili programe trebali usredotočiti kako bi radnici ostali zdravi i sigurni u godinama koje dolaze.“
Mogući izazovi za sigurnost i zdravlje na radu
Podaci prikupljeni od stručnjaka za zaštitu na radu, dijelom utemeljeni na njihovom vlastitom istraživanju, mogu se grupirati u sedam potencijalnih scenarija koji bi mogli oblikovati budućnost rada i zdravlja.
„Ovi scenariji nisu namijenjeni predviđanju niti iscrpnom popisu svih mogućih promjena na horizontu“, kaže Jetha. „Umjesto toga, oni ističu složenost s kojom će se stručnjaci za zaštitu na radu suočavati u nadolazećim godinama. Možda ćemo uspješno ublažiti neke od ovih potencijalnih izazova, dok drugi mogu biti problematičniji.“
Slijede scenariji, zajedno s izborom ključnih pitanja koja bi praktičari, kreatori politika i istraživači trebali razmotriti. Cijeli skup pitanja uključen je u izvješće:
- Narušavanje povjerenja u institucije
Javno povjerenje u institucije, stručnjake i tradicionalne zdravstvene sustave opada. Umjesto toga, autoritet se pomiče prema utjecajnim osobama i medijskim osobama koje dijele osobne vrijednosti. To stvara nove izazove u načinu na koji se primaju poruke o zdravlju i sigurnosti.
Ključno pitanje za stručnjake za zaštitu na radu: Koje su nove strategije usmjerene na zdravlje i sigurnost na radu potrebne za suzbijanje dezinformacija i učinkovitu komunikaciju?
- Dulji životni vijek i razlike među generacijama
Stanovništvo stari, ljudi žive dulje i kasnije odlaze u mirovinu, što mijenja sastav radne snage. Društvene generacije (npr. Baby Boomeri, Generacija X, Milenijalci, Generacija Z i Generacija Alpha) imaju različitu izloženost tehnologiji i kulturnim promjenama, što može značiti različita očekivanja za rad u budućnosti.
Ključno pitanje za stručnjake za zaštitu na radu: Kako organizacije mogu redizajnirati rad, beneficije i karijerne puteve kako bi podržale dulji radni vijek, a istovremeno osigurale produktivnost, jednakost, sigurnost i dobrobit radnika u svim generacijama?
- Intenzivniji utjecaji klime
Ubrzana klimatska kriza izlaže radnike novim fizičkim rizicima i sve većim strahovima za budućnost. Neke se industrije preoblikuju kako rastu očekivanja za pravnu i etičku odgovornost za klimatski otporne pristupe sigurnosti i dobrobiti.
Ključno pitanje za stručnjake za zaštitu na radu: Kako poslodavci mogu prilagoditi unutarnje i vanjsko radno okruženje većim potrebama povezanim s klimatskim događajima?
- Umjetna inteligencija kao suradnik
Kako umjetna inteligencija postaje sve raširenija, radna mjesta redefiniraju i preoblikuju poslove. Postoji osjećaj hitnosti za rješavanjem pitanja o zdravlju, sigurnosti, dobrobiti, jednakosti, pravdi, sigurnosti radnog mjesta, zahtjevima posla i što znači biti čovjek na poslu.
Ključno pitanje za stručnjake za zaštitu na radu: Koji su radni standardi, organizacijske politike i pristupi usavršavanju potrebni za pravednu podršku radnicima, uključujući one iz marginaliziranih skupina u prilagodbi promjenama potaknutim umjetnom inteligencijom?
- Rastuća izolacija
Rastuća društvena nepovezanost, pogoršanje mentalnog zdravlja i rastuća polarizacija u društvu mijenjaju način na koji se radnici odnose jedni prema drugima i prema institucijama. Zbog toga su uključivost, otpornost i pripadnost ključni prioriteti za mnoge u budućnosti rada i zdravlja, dok istovremeno izazivaju otpor kod drugih.
Ključno pitanje za stručnjake za zaštitu na radu: Kako radna mjesta mogu poticati smislene društvene veze i smanjiti usamljenost među radnicima u udaljenim, hibridnim i individualiziranim radnim okruženjima?
- Rastuće globalne i društvene napetosti
Rastuće političke napetosti, globalni sukobi i kibernetičke prijetnje proširuju ratovanje na ekonomska, digitalna i ekološka područja. To može stvoriti nestabilnost koja može izravno utjecati na sigurnost, dobrobit i povjerenje radnika u institucije.
Ključno pitanje za stručnjake za zaštitu na radu: Kakve su implikacije kibernetičkih napada i digitalnih poremećaja na sigurnost na radu koji utječu na sigurnost na radnom mjestu?
- Nesigurni rad postaje sve češći
Povijesno gledano, rastući troškovi, nestabilna radna mjesta i opterećene javne usluge prate razdoblja ekonomskih, društvenih i tehnoloških promjena. Kako se svijet mijenja, ova vrsta nesigurnosti, uključujući nesigurnost stanovanja ili hrane ,i dalje će biti odlučujući izazov za radnike, poslodavce i zdravstvene sustave.
Ključno pitanje za stručnjake za zaštitu na radu: Koju ulogu imaju radna mjesta u prepoznavanju drugih socijalnih odrednica zdravlja i podršci zaposlenicima kroz kronični financijski stres, nesigurnost stanovanja ili nestabilnost hrane?
Poduzimanje koraka za planiranje neizvjesne budućnosti
Dr. Jetha je naglasio izazove provođenja analize situacije u kontekstu velikih promjena koje se odvijaju na društvenom i političkom planu.
„Izazov korištenja metode predviđanja jest taj što se naša slika budućnosti rada te tempo i opseg promjena stalno mijenjaju. To se posebno odnosi na najturbulentnija vremena kada se stvari mogu promijeniti u trenu“, kaže Jetha.
Nije moguće planirati svaki mogući scenarij koji se može dogoditi u budućnosti. Budući da su stručnjaci za zaštitu na radu mogli razgovarati samo s informacijama koje danas postoje, uvijek postoji mogućnost nepredviđenih izazova u godinama koje dolaze.
„Nadamo se da smo identificiranjem ovih mogućih pokretača budućih promjena pružili osnovu stručnjacima za zaštitu na radu, kreatorima politika i istraživačima za identificiranje područja koja bi imala koristi od planiranja i proaktivnih odgovora“, zaključuje dr. Arif Jetha.
Reaktivne sigurnosne mjere zamijeniti proaktivnim holističkim pristupom
Pretvaranje izazova u prilike zahtijeva aktivan pristup, promjenu perspektive, predviđanje i prihvaćanje promjena. Ključne prilike često se nalaze u rješavanju problema, organizaciji, učenju novih vještina i prilagodbi na novonastale situacije.
Izazovi više nisu samo imati ispravne politike na papiru, već premostiti jaz između tih politika i svakodnevne prakse.
Pored pitanja koja su aktualizirana u izvješću kanadskog Instituta za rad i zdravlje, niz je i drugih ključnih izazova koji utječu na zdravlje, sigurnost i dobrobit na radu.
Stručnjaci za zaštitu na radu, suočavaju se sada, a tako će biti i u godinama koje dolaze, s nizom kompleksnih izazova koji proizlaze iz tehnoloških promjena, promjena u načinu rada i novih rizika.
Zato je važno da stručnjaci ZNR svoje djelovanje usmjere od tradicionalnih, reaktivnih sigurnosnih mjera prema proaktivnom, holističkom pristupu koji se obraća "cijeloj osobi" integrirajući fizičku sigurnost, psihičko i mentalno zdravlje, kao i okolišne čimbenike.
Starenje radne snage i produženi radni vijek: Donosi izazove poput upravljanja kognitivnim padom, kroničnim bolestima, dužu izloženost rizicima, što zahtijeva bolju prevenciju i redovito praćenje zdravstvenog stanja kroz medicinu rada. Polazeći od zakonskih odredbi prilagoditi radna mjesta sposobnostima radnika, posebno vodeći računa o zaštiti posebnih skupina, uključujući starije radnike. U procjenu rizika obavezno uključiti dobnu strukturu i prilagoditi radno okruženje starijima.
Psihosocijalni rizici i mentalno zdravlje: Radno mjesto može biti čimbenik koji će pogoršati mentalno zdravlje radnika (ako je radno okruženje negativno) ili će biti zaštitni faktor, nudeći uvjete za unaprjeđenje mentalnog zdravlja na radnome mjestu i promovirajući optimalno mentalno funkcioniranje pojedinca. U daleko većoj mjeri Preventivno djelovanje je potrebno usmjeriti na upravljanje psihosocijalnim i mentalnim zdravljem na radnom mjestu kao ključnim faktorima radne sposobnosti.
Upravljanje "samo rezultati su važni": Prelazak na upravljanje temeljeno na učinku, a ne na procesu, može povećati intenzitet rada, stres i izgaranje, jer su radnici prisiljeni postići rezultate pod svaku cijenu. Timskom suradnjom primijeniti odgovarajući način komunikacije i podrške, uključiti zaposlenike u postavljanje ciljeva (SMART), upostaviti organizacijsku kulturu, implementirati održivo upravljanje.
Radna migracija: Stručnjaci se suočavaju s jezičnim barijerama, potrebom za prilagodbom osposobljavanja stranim radnicima te različitim sigurnosnim kulturama. Poznavanje hrvatskog jezika, osposobljavanje,postupno uvođenje u posao, redovno informiranje, integracija u radnu okolinu i društvo mogu doprinjeti prevladavanju izazova.
Prekarijat i nestandardni oblici rada: Povećanje broja samozaposlenih i "gig" radnika otežava primjenu tradicionalnih propisa o zaštiti na radu i jasnu podjelu odgovornosti. Potrebno je izjednačiti prava s redovnim radnicima, prilagoditi edukaciju o rizicima i mjerama zaštite, pojačati inspekcijski nadzor te prilagoditi procjenu rizika specifičnim, uvjetima rada.
Rizici zelenih radnih mjesta: Prijelaz na zeleno gospodarstvo uvodi nove, nepoznate opasnosti povezane s tehnologijama obnovljivih izvora energije (npr. solarna energija, recikliranje, izolacija zgrada) nose specifične rizike poput rada na visini, izloženosti opasnim tvarima, električnim udarima i toplinskom stresu. Mjere zaštite trebaju uključivati odgovarajuću obuku, primjenu osobne zaštitne opreme, sigurne procedure i redovitu procjenu novih tehnologija.
Zamagljene granice između poslovnog i privatnog života: Stalna povezanost digitalnih alata briše granicu između osobnog i profesionalnog vremena, stvarajući potrebu za novim „offline“ pravima i podrškom za mentalno zdravlje. Održavanje ravnoteže između posla i privatnog života moguće je postići: organizacijom, delegiranjem, postavljanjem granica, efikasnim upravljanjem vremenom, komunikacijom, korištenjem tehnologije i prihvaćanjem kompromisa.
„Zauvijek dostupne kemikalije“ i onečišćujuće tvari: Mikroplastika i PFAS, izuzetno se sporo razgrađuju u okolišu i ljudskom tijelu, akumulirajući se tijekom vremena, uzrokujući teške zdravstvene probleme. EU ima namjeru ograničiti oko 10.000 vrsta PFAS-a koje se koriste u raznim proizvodima. Ograničavanje uporabe, zamjena i prijelaz na sigurne alternative uz zdravstveni nadzor, najbolja su preventiva.
Ograničenja resursa i proračuna: Često puta se navodi da organizacije, posebno mala i srednja poduzeća, imaju ograničene proračune za organizaciju i provedbu mjera zaštite na radu, opremu i sigurnosnu tehnologiju. Na državnoj razini izostaju poticaji za ulaganja u zaštitu i sugurnost, a doprinos za osiguranje zdravlja na radu usmjeren je na „uranilovku“ i potpuno je destimulativan. I to je potrebno mijenjati zahtjevima prema Vladi, uz aktivno angažiranje ne samo struke, već poslodavaca i sindikata. Zaštita na radu prečesto se doživljava kao trošak i obveza, a ne kao investicija u sigurnost, i ulaganje kojim se ostvaruju višestruke uštede. Najjeftinija,ali i najučinkovitija mjera je primjerena organizacija i preventiva; osposobljavanje radnika, odgovarajuća oprema s višom razinom sigurnosti i zaštite, pridržavanje svih mjera i redoviti unutarnji nadzor.
Sukobi prioriteta na radnom mjestu: U pojedinim organizacijama, poslovni ciljevi često imaju prednost nad sigurnosnim inicijativama, što dovodi do kulture nepoštovanja propisa. Prevladavanje sukoba između poslovnih ciljeva i sigurnosnih inicijativa postiže se integracijom sigurnosti u samu srž poslovanja, a ne njezinim tretiranjem kao sporedne teme ili prepreke. Odgovarajuće planiranje, redoviti dobro pripremljeni sastanci između Odbora za zaštitu na radu, Uprava i voditelja organizacijskih jedinica mogu doprinjeti poslovnoj i sigurnosnoj uspješnosti.
Regulatorni propisi: Propisi i standardi neprestano se mijenjaju, nedostaju ili su nedorečeni i neusklađeni. Nadležno tijelo državne uprave nedosljedno primjenjuje propise, raznim tumačenjima i obavijestima izlazi izvan zakonskih okvira, čime se narušava načelo vladavine prava, i stvara pravna nesigurnost, što poslodavcima i stručnjacima otežava održavanje ažurne usklađenosti, i upravljanje rizicima. Uključivanje struke iz prakse u pripremu, unapređenje nomotehničke izrade propisa, uz uklanjanje nedostataka, može pridonijeti postizanju bolje primjene i pravne sigurnosti.
Istodobno, nedostaje donošenje internih akata poslodavca (općih akata) koji bi trebali konkretnije urediti organizaciju i provedbu mjera zaštite na radu prema specifičnostima djelatnosti, poslova i radnih mjesta.
Podrška i status stručnjaka ZNR:bStručnjaci se često suočavaju s ograničenim ovlastima, nedostatkom resursa i percepcijom da je sigurnost u „drugom redu“, a ne temeljna poslovna vrijednost. Druge struke štite svoje interese kroz komorski sustav, dok su stručnjaci ZNR-a rascjepkani na razne udruge čiji je utjecaj na politiku sigurbnosti i zdravlja na radu neprimjetan i ograničen. Složen i odgovoran posao stručnjaka ZNR zahtijeva odgovarajuće vrednovanje i status u organizaciji i društvu. Ističe se potreba za odgovarajućom organizacijom, jačanjem uloge stručnjaka kroz licenciranje, vrednovanje stručnog usavršavanja i standardizaciju usluga. Promjene su moguće samo uz inicijativu i puno osobno angažiranje samih stručnjaka ZNR. Rješenje je u osnivanju strukovne komore koja bi institucionalno zastupala interese inženjera sigurnosti na radu/stručnjaka ZNR te se partnerski postavila u kreiranju zakona i propisa, kao i zaštiti digniteta struke.
Institucionalne promjene i jačanje kadrovskih resursa: Izazovi se nalaze i pred Vladom, koja svojim angažiranim djelovanjem ima obvezu stvoriti što bolje uvjete svima drugima za ispunjavanje njihovih obveza. Poveznica rada, sigurnosti, zdravlja na radu i dobrobiti temelji se na održivom poslovanju, gdje zdravo i sigurno radno okruženje izravno utječe na raspoloživost radne snage, očuvanje radne sposobnosti, produktivnost i konkurentnost. Zadaća je Vlade uspostaviti primjeren institucionalni okvir osnivanjem javne neovisne stručne institucije, Zavoda za rad, sigurnost i zdravlje na radu, kako bi se osigurala multidisciplinarna suradnja timova medicine rada, stručnjaka zaštite na radu, psihologa i stručnjaka za ljudske resurse. U sklopu ove institucije provodila bi se znanstveno-stručna istraživanja, predviđale promjene u svijetu rada, proaktivno upravljalo rizicima, usmjeravale odgovarajuće mjere prevencije, provodila edukacija koja bi obuhvatila iinspektore i zdravstvene djelatnike. Ostvarivala bi se i suradnja s drugim srodnim institucijama u EU i šire, sve s ciljem razmjene informacija, primjera dobre prakse i kontinuiranog unaprjeđenja ovog područja od posebnog društvenog interesa. U kadrovskom dijelu nužno je ekipirati i ojačati inspekciju zaštite na radu i timove medicine rada, budući da sada već kronična dugogodišnja nepopunjenost znatno smanjuje preventivno djelovanje. Uvođenjem modela osiguranja zdravlja na radu “bonus-malus“, moguće je uz pravičnost, poticati i veći interes za prevenciju, što je interes i poslodavaca i društvene zajednice.
Razvijati interdisciplinarne vještine kroz cjeloživotno učenje
Stručnjaci zaštite na radu, kao i drugi sudionici u ovom području suočit će se do 2040. godine s nizom kompleksnih izazova proizašlih iz tehnoloških, klimatskih i demografskih promjena.
Budućnost je već prisutna zahvaljujući brzom razvoju novih tehnologija koje omogućuju prelazak s reaktivnog na proaktivni pristup, a to upućuje na potrebu razvijanja novih vještina i sposobnosti upravljanja promjenama, kako bi uspješno odgovorili na ove izazove.
Izazovi i odgovornost nalaze se i pred studentima studija zaštite, sigurnosti i zdravlja na radu, kao i mentorima, kako bi bili u korak s transformacijskim procesima i prihvatili specifična znanja o sigurnosti koja danas tek nastaju, a oblikovat će budući svijet rada.
Primarni fokus zaštite na radu proširio se s isključivo fizičke sigurnosti na sveobuhvatnu brigu o radniku, uključujući psihosocijalne rizike, mentalno zdravlje, ergonomiju i druge rizike, koji utječu na radnu sposobnost, produktivnost i sigurnost jednako kao i fizičke opasnosti.
Ključno je razvijati interdisciplinarne vještine a kroz cjeloživotno učenje povezati inženjerska znanja sa psihologijom, pravom, ljudskim resursima, zdravljem i ekologijom.
Predstojeći događaj godine „4 u 1“ 26. tradicionalna nacionalna konferencija „Sigurnost ,zdravlje i dobrobit na radu; budućnost je već ovdje!“, radionice i panel rasprava, uz poruku „Snažnim partnerstvom do snažne prevencije“, naglašavaju važnost timskog rada, učinkovitog upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu kako bi se spriječile nesreće i bolesti te unaprijedila dobrobit na radu.
Konferencija i prateći programi kao mjesta susreta, inspiracije i prakse, omogućavaju vidljivost među strukom, nude platformu za učenje i umrežavanje, razmjenu informacija, savjeta i ideja između stručnjaka zaštite na radu i drugih sudionika.
Pored niza zanimljivih i korisnih tema, relevantnih govornika i drugih interesantnih sadržaja, sudjelovanje u pojedinim i cjelokupnom programu, omogućava razgovor i o svim aktualnim pitanjima koja očekuju stručnjake zaštite na radu, do 2040. godine.
U okolnostima brzih promjena, stalno usavršavanje nije opcija, već nužnost za uspjeh. Ulaganje u edukaciju i znanje nije trošak, već strateška investicija koja donosi konkretne povrate, kako na osobnoj razini, tako i u poslovanju.
Stručnjaci zaštite na radu u zauzimanju za svoj primjereni status, imaju osobnu odgovornost za vlastito daljnje učenje i razvoj profesionalnih kompetencija, kako bi mogli pružati kvalitetnu stručnu pomoć poslodavcu, ovlaštenicima i radnicima, i predlagati konkretne proaktivne mjere prevencije.
Dakle, mogućnost i potreba su tu, a izbor je učiti i rasti, ili stajati na mjestu. Budućnost pripada onima koji stalno uče, a znanje pruža nove prilike. „Investicija u znanje isplaćuje najbolje kamate." Ova misao Benjamina Franklina savršeno naglašava da je dolazak i sudjelovanje na 26. konferenciji i programu plus najbolja osobna odluka koju vrijedi donijeti već danas.
Vitomir Begović