Desetljeće poduzimanja mjera za postizanje sigurnih, zdravih i primjerenih uvjeta rada 2021.- 2030.

Spoznaja da radnici provode pola ili više vremena od ukupnog vremena provedenog u budnom stanju radeći , svatko se treba zapitati što je potrebno učiniti da se poboljšaju uvjeti na mjestima rada. Odgovornim odnosom prema zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu cilj produljenja radnog vijeka i očuvanja radne sposobnosti kroz cijeli radni vijek radnika postaje dostižan.Zato je nužno odgovorne čimbenike i najširu javnost osvješćivati da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak, već dugoročno isplativa investicija.

Desetljeće zdravog starenja 2021.- 2030.

Ujedinjeni su narodi desetljeće 2021.- 2030. proglasili Desetljećem zdravog starenja kako bi ukazali na hitnu potrebu za poduzimanjem globalnih mjera za poboljšanje života starijih ljudi.

Izazovi sve starije i malobrojnije radne snage nisu novost u Europi; očekuje se da će do 2030. radnici u dobi od 55 do 64 godina činiti do 30 % radne snage ili čak i više. U međuvremenu mnogi radnici napuštaju tržište rada puno prije dobi za umirovljenje.

Održiva rješenja za postizanje sigurnih, zdravih i primjerenih  uvjeta od samog početka radnog vijeka ključni su za zaustavljanje tog negativnog procesa i za dugoročno poboljšanje produktivnosti i konkurentnosti.

Kao potpora oblikovanju politike u tom važnom području, tijekom projekta koji je prije nekoliko godina provela EU-OSHA  učinjena  je opširna analiza politika i inicijativa koje se bave starenjem radnika u Europi.

Projekt „Sigurniji i zdraviji rad u svakoj životnoj dobi – sigurnost i zdravlje na radu u kontekstu starenja radne snage”

Projekt „Sigurniji i zdraviji rad u svakoj životnoj dobi – sigurnost i zdravlje na radu u kontekstu starenja radne snage” pokrenuo je i financirao Europski parlament , a provela ga je EU-OSHA.

Ciljevi  trogodišnjeg projekta  uključivali su istraživanje načina za poboljšanje zdravlja i sigurnosti na radu s obzirom na izazove starenja radne snage i pomoć u razvoju politika u tom području. Projekt koji je agencija provela nudi opsežan pregled problema povezanih sa starenjem, radom te sigurnosti i zdravljem na radu te analizu politika i inicijativa koje se bave starenjem radne snage diljem Europe.

Nalazi se temelje na istraživanjima o starenju, sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, rehabilitaciji i povratku na posao; na istraživanju trenutačnih politika, programa i inicijativa za održivi rad, uključujući one koje su povezane s rehabilitacijom i povratkom na posao u 28 država članica EU-a i četiri članice EFTA-e te na analizi  provedbi praksi za prevenciju i promicanje  zdravlja radne snage koja stari na razini radnog mjesta.

Jedan od ciljeva projekta bila je ocjena sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu  s obzirom na to ispunjavaju li određene preduvjete, npr. uzimaju li u obzir starenja radne snage kako bi se osigurala bolja prevencija za sve tijekom radnog vijeka.U nastavku pojedini aspekti analize "Sigurnij i zdraviji  rad u svakoj životnoj dobi", i  dodatno daljnji izazovi za Hrvatsku.

Opći kontekst

Očekivani životni vijek u porastu je od 1960-ih godina u cijeloj Europi, a stope nataliteta istovremeno su ostale niske. Posljedica toga jest starenje europskog stanovništva te se očekuje da će do 2040. gotovo 27 % stanovništva činiti osobe starije od 65 godina2. Samim time, stari i radna snaga u Europi te se povećava udio radnika starije životne dobi (55 – 64 godine).Iako se produljuje očekivani životni vijek, tijekom tih dodatnih godina života osobe nisu nužno zdrave, a vjerojatnost pojave kroničnih bolesti poput raka, bolesti mišićno-koštanog sustava, bolesti srca i krvnih žila, šećerne bolesti, depresije itd. povećava se s godinama.

Implikacije starenja radne snage

Starije stanovništvo, kao i sve starija radna snaga, utjecat će na društveno-ekonomske sustave i predstavljati opterećenje za mirovinske sustave i troškove zdravstvene zaštite.Brojne su države članice povisile dob za umirovljenje, ali produljivanje radnog vijeka donosi i brojne izazove:• dobna različitost radne snage, zbog povećanja udjela starijih osoba u radnoj snazi • dulja, kumulativna izloženost opasnostima i rizicima na radnom mjestu • povećana raširenost kroničnih bolesti među radnicima.

Produljenje radnog vijeka  i mjere  za poboljšanje uvjeta rada za sve

• Dobro upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu, što uključuje sprječavanje rizika i prilagodbe radnog okruženja, može pomoći u sprječavanju bolesti i invaliditeta • upravljanje ljudskim resursima s posebnim naglaskom na one starije životne dobi • uvođenje procjene rizika koji nastaju zbog dobi • objedinjavanje sigurnosti i zdravlja na radu i promicanja zdravlja na radnom mjestu • uvjeti rada prilagođeni potrebama radnika • uspostavljanje sustava rehabilitacije i povratka na posao radi izbjegavanja dugotrajnog bolovanja i sprječavanja ranog napuštanja tržišta rada • osiguravanje mogućnosti za stručno obrazovanje i cjeloživotno učenje.

Postojeći politički okviri

U posljednjih 20 godina europske su zemlje donijele različite politike, programe i inicijative u području zapošljavanja, javnog zdravlja, socijalne pravde, socijalne politike i strukovnog obrazovanja radi odgovora na izazove koje donosi starenje radne snage. Većina je vlada uvela društveno-ekonomske mjere poput reformi mirovinskog sustava, uključujući povišenje dobi za umirovljenje i ograničenje pristupa prijevremenoj mirovini.U okviru projekta koji je provela EU-OSHA utvrđene su države članice koje su razvile integrirane okvirne politike kojima se povezuju mjere iz različitih područja politike s ciljem stvaranja zdravih radnih okruženja za sve i održavanja radne sposobnosti i zapošljivosti tijekom cijelog životnog vijeka.

Zaključci relevantni za politiku aktivnog starenja

Nacionalne vlade imaju ključnu ulogu u stvaranju okruženja koje podržava radnike starije životne dobi te aktivno i zdravo starenje. Starenje stanovništva i radne snage pitanje je više politika, a izazove je moguće učinkovito riješiti uključivanjem koncepta aktivnog starenja u sva relevantna područja politike.

U to su uključeni:• fleksibilne politike umirovljenja • promicanje ravnopravnosti pri zapošljavanju • bolji pristup obrazovanju odraslih, stručnom osposobljavanju i cjeloživotnom učenju • stvaranje sustava i usluga za stručnu rehabilitaciju i podršku za povratak na posao • promicanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života • jača zdravstvena zaštita na radu i uvođenje povremenih zdravstvenih pregleda za radnike starije od 45 godina radi omogućivanja pravovremenih intervencija • usmjeravanje nastojanja za smanjenje nejednakosti u području zdravlja na najproblematičnije sektore i zanimanja • osposobljavanje osoblja za zdravstvenu zaštitu na radu,inspektora rada i stručnjaka zaštite na radu u pogledu pitanja povezanih sa starenjem i radom • osnaživanje zdravstvenog obrazovanja i promicanja zdravlja radi premještanja naglaska na preventivne aktivnosti • promicanje međugeneracijske solidarnosti i ulaganje napora u promjenu stavova prema starijim osobama.

Rehabilitacija i povratak na posao

Nakon izbivanja zbog nezgode ili dugotrajnog bolovanja, službe koje osiguravaju stručnu rehabilitaciju i sustavi povratka na posao ključni su kako bi se radnicima pomoglo da vrate i održe svoju radnu sposobnost. Sustavi rehabilitacije i povratka na posao sastavni su dio svake strategije za održavanje radne sposobnosti i zapošljivosti te produženje radnog vijeka.Sve države članice pružaju neki oblik podrške u rehabilitaciji radnicima s priznatim invaliditetom, brojne su zemlje uvele opće odredbe o prilagodbi radnog okruženja, a manji dio zemalja povećao je odgovornost poslodavca za reintegraciju radnika nakon bolovanja.Manji broj zemalja razvio je sveobuhvatnu politiku i pravni okvir čiji je glavni cilj zadržavanje radnika na poslu. Temelje se na određenim zajedničkim načelima, uključujući pristup prilagođen pojedinačnim potrebama, pravovremenu intervenciju i interdisciplinarne mjere, uključive sustave kojima su obuhvaćeni svi radnici te razvoj pristupa upravljanja slučajevima.

Zaključci relevantni za politiku u području rehabilitacije i povratka na posao

• Područje primjene sustava trebalo bi biti široko i obuhvaćati sve radnike • Sustavi rehabilitacije i povratka na posao trebali bi biti sastavni dio integriranog okvira politike za održiv radni vijek za koji je potrebna koordinacija među područjima politika • Koordinirani sustavi zahtijevaju zajedničko djelovanje različitih dionika, na razini sustava i radnog okruženja • Zajedničkim bi se proračunom mogla povećati učinkovitost korištenja sredstava na razini sustava • Za poticanje djelovanja potrebne su financijska i tehnička podrška mikropoduzećima i malim poduzećima za razvoj pojedinačnih planova za reintegraciju i za prilagodbu radnog okruženja.

Mjere na radnom mjestu: pokretači i čimbenici uspjeha

U okviru projekta razmotreno je nekoliko studija slučaja radi utvrđivanja mogućih pokretača i čimbenika uspjeha mjera i programa provedenih za potrebe odgovora na izazove koje donosi starenje radne snage. Iako zbog ograničenog broja studija slučaja te zaključke nije moguće generalizirati, ipak se mogu primijetiti određeni opći uzorci.Na razini poduzeća pitanja koja djeluju kao pokretači za uvođenje programa ili mjera obuhvaćaju odsutnost, odnosno troškove bolovanja i prijevremene mirovine, veći broj zaposlenika sa zdravstvenim problemima, kronične bolesti, izbjegavanje gubitka stručnosti starijih radnika, prijenos znanja, nedostatak sposobne radne snage, održavanje produktivnosti, zdravlje i dobrobit zaposlenika te unaprjeđenje ugleda poduzeća.

Pokretačima izvan organizacije smatraju se nacionalne politike i zakonodavstvo te financijska i tehnička podrška koju pružaju vladine i interdisciplinarne organizacije.

Ključne mjere  za promicanje održivog radnog vijeka

• cjeloživotni pristup sprječavanju bolesti od početka radnog vijeka • holistički pristup, uzimajući u obzir čimbenike izvan zaštite zdravlja i sigurnosti na radu koji utječu na zdravlje i sigurnost na radu • provedba mjera za promicanje zdravlja na radnom mjestu • primjenjivati procjene rizika koje uvažavaju dob/raznolikost i spol • usvajati politike ljudskih resursa koje podržavaju upravljanje zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu (fleksibilno radno vrijeme, osposobljavanje, razvoj vještina) • osiguravanje podrške za povratak na posao i prilagodbu radnog okruženja • omogućivanje upravljanja i vodstva • promicanje socijalnog dijaloga / sudjelovanja radnika.

Nedostatak financijskih sredstava i ljudskih resursa za potrebe upravljanja izazovima koje donosi starenje radne snage češće je problem s kojim se suočavaju mala poduzeća. Mjere koje se donose u mikropoduzećima i malim poduzećima često su ad hoc, reaktivne i neformalne te ne proizlaze iz utvrđene politike zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Mjerama politike trebalo bi razmotriti posebne potrebe mikropoduzeća i malih poduzeća te odgovoriti na njih, uzimajući u obzir posebne poteškoće s kojima se takva poduzeća suočavaju.

Preduvjeti za sustave zaštite zdravlja i sigurnost na radu  u pogledu radnika starije životne dobi

Zaključci projekta ukazuju na činjenicu da su potrebni određeni preduvjeti za sustave zaštite zdravlja i sigurnosti na radu  za održiv rad.

Oni uključuju:• poboljšati prevenciju za sve kako bi se osiguralo da radnici ne napuštaju tržište rada zbog zdravstvenih razloga već da zadrže i poboljšaju svoju radnu sposobnost • posebne mjere za raznoliku radnu snagu putem procjena rizika koje uključuju raznolikosti • holistički pristup prevenciji i promicanju dobrobiti na radnom mjestu, povezivanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu s drugim područjima • podrška poduzećima, posebno mikro i malim poduzećima • učinkovit socijalni dijalog na svim razinama • integrirane politike koje povezuju različita područja politike, zaštite zdravlja i sigurnosti na radu , zapošljavanje, javno zdravlje, obrazovanje te gospodarska i društvena pitanja.

Za učinkovite politike kojima se osigurava održiv radni vijek kao preduvjet za dulji radni vijek, više stope zaposlenosti i bolje zdravlje za sve, a zatim i razvoj sustava i struktura koje se odnose na više politika i disciplina, potrebna je koordinacija među dionicima i uspostavljanje programa potpore.

Izazovi za Hrvatsku

U Hrvatskoj je sve više problema s raspoloživom radnom snagom. Prema analizi za Republiku Hrvatsku „Sigurniji i zdraviji rad za svaku dob“ koju je izradila Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu ukazuje se da ne postoje strategije, politike, programi ili inicijative, povezane s pitanjem zdravlja i sigurnosti starijih radnika, održivim radnim vijekom ili sigurnijim i zdravijim radom u svakoj životnoj dobi.Poznato je da je u Hrvatskoj vrlo niska zaposlenost osoba između 55 i 64 godine starosti, kao i onih iznad te dobne granice, a razlozi su višestruki.

Potrebno je promijeniti odnos prema starijim radnicima, budući su oni kod reorganizacija, optimizacija ,restrukturiranja i sl. u pravilu  prvi na popisu za otpuštanje, a time i prerani odlazak s tržišta rada, što utječe na njihovo mentalno i opće zdravlje, kao i na materijalnu situaciju njih i  njihovih obitelji  zbog smanjenih prihoda a time i  pogoršanja životnog standarda.Nedostatak određenih vještina i zdravstveno stanje ne mogu biti izlika  za takav odnos, već naprotiv, provedba  programa cjeloživotnog učenja ,stručnog usavršavanja i odgovarajuće mjere zaštite zdravlja i zaštite na radu, najbolji su način za  potvrdu  društvene odgovornosti , uvažavajućeg odnosa prema starijim radnicima i njihovom sudjelovanju na tržištu rada.Pri tome poslodavcima stručnu pomoć trebaju pružati sve institucije koje u svojem djelokrugu imaju zadaću skrbiti o zdravlju i sigurnosti na radu, profesionalnoj rehabilitaciji, zapošljavanju i  tržištu rada te zdravstvenom i mirovinskom osiguranju.Samo na takav način moguće je promicati proaktivnu politiku i ostvariti sinergijski učinak.

Starije osobe predstavljaju vrijedne ljudske resurse.Još uvijek je premalo učešće starijih radnika, nakon odlaska u mirovinu kao mentora u radnim sredinama.Angažiranje starijih zaposlenika, njihovo  znanje i iskustvo može donijeti brojne prednosti za tvrtke/ustanove.Stariji radnici  izvrsni su mentori mlađim kolegama jer pored prenošenja stručnog znanja pružaju primjer kako se odnositi prema  poslu, odgovorno surađivati , sagledavati širu sliku,primjenjivati mjere sigurnosti na radu,biti lojalan i njegovati kulturu tvrtke.Prenošenje znanja stečenog dugogodišnjim radom  je dragocjeno za mlađe zaposlenike,koji imaju teoretska znanja ali im nedostaje radno i životno iskustvo.Primjenjujući praksu drugih zemalja takvo opredjeljenje  trebalo bi biti osim u privatnom, i u državnom i javnom sektoru; od ministarstava do ustanova.

Programe unapređenja zdravlja na radnom mjestu potrebno je stalno nadograđivati i  prilagođavati promjenjenim okolnostima, a kako bi išli u korak s tehnološkim promjenama, budući se radno  okruženje sve više mijenja.

 Automatizacija, robotizacija i digitalizacija uvelike utječu na organizaciju rada, radnog vremena, vještine potrebne za obavljanje posla, radne uvjete i socijalni dijalog. Cijele se industrije mijenjaju.Pojedine  profesije nestaju, pojavljuju se nove. Sve više i više radnika radi kraće ili duže sate izvan prostora poslodavca, tj. izvan kontroliranog radnog okruženja.

Posebno je važno da  sustav zdravstva i  medicine rada  pojača preventivne mjere , djelujući u radnim sredinama od procjene rizika do redovitog obilaska radnih mjesta ,te  promicanja zdravih stilova života kroz  informiranje i pomoć u provedbi nacionalnog programa "Živjeti zdravo -  Tvrtka prijatelj zdravlja".

Prevencija, informiranje, osvješćivanje, edukacija i provedba niza mjera vezanih za unapređivanje organizacije i uvjeta rada radnika, očuvanje i podizanje njihove radne sposobnosti, pridonose povećanju produktivnosti, duljem radnom vijeku, boljem psihofizičkom zdravlju, a smanjuje se stopa bolovanja, izostanci s rada a time i smanjuju troškovi zdravstvenog sustava.

Prema istraživanju Instituta za javne financije udjel prijevremenih mirovina od 1995. kontinuirano raste te je krajem 2018. dosegnuo 20 posto. Ako se tome pribroje invalidske mirovine, koje su također oblik prijevremenog umirovljenja, dolazi se do toga da je 40 posto svih hrvatskih umirovljenika ranije otišlo u mirovinu. Samo jedan posto umirovljenika u prijevremenu mirovinu je otišlo zato što je to željelo. Zbog lošeg zdravlja otišlo je 20 posto, a čak 19 posto zato što su im umirovljenje uz otpremnine ponudili poslodavci. Prema istraživanju zdravlja, starenja i umirovljenja u Europi, u Hrvatskoj 38 posto radnika starijih od 50 godina planira ići u prijevremenu mirovinu , što znači isključivanje s tržišta rada i penalizaciju tj.trajno umanjenje iznosa mirovine.

Kao što vidimo vrlo  visok je udio radnika koji se zbog uvjeta rada i narušenog zdravstvenog stanja odlučuju za prijevremeni odlazak iz svijeta rada.Ukoliko nema uvjeta za njihovu profesionalnu i radnu rehabilitaciju,odnosno  rad na primjerenom radnom mjestu, u tom slučaju potrebno je usuglasiti i primijeniti model koji će biti dugoročno  za radnika prihvatljiv i socijalno održiv.

Doživotna otpremnina odnosno dokup mirovine je specifičan socijalni program zbrinjavanja viška radnika pred mirovinom ili radnika koji zbog određenih razloga nisu u mogućnosti raditi do pune starosne mirovine , a dokupom se otklanja njihov gubitak u mjesečnoj isplati  mirovine te im se trajno poboljšava materijalni položaj u trećoj životnoj dobi.Polazeći od potrebe da se u novim okolnostima  ovaj institut uredi i posebnim propisom, u prosincu 2013.godine Hrvatski je sabor donio Zakon o doživotnoj otpremnini odnosno dokupu mirovine (NN 153/13), čime su stvoreni preduvjeti za nastavak primjene dokupa mirovine, kako bi se konkretno pomoglo onima za koje ne postoji drugo povoljnije  rješenje.

U sadašnjim okolnostima nužno je stvoriti uvjete za praktičnu provedbu i ponudu ovog modela svima zainteresiranima i  potrebitima.Pored toga, država je i značajan poslodavac, pa i zbog toga  ima interesa implementirati institut dokupa mirovine.

Kako je u Ministarstvu rada,mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u  tijeku priprema  Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. – 2027. godine, kao sastavnog dijela Nacionalne  strategije razvoja RH 2030. , za očekivati  je da uz sudjelovanje socijalnih partnera i ovo važno pitanje  nađe odgovarajuće  mjesto u tom strateškom dokumentu.

Neprijeporno  je da ulaganje u razvoj ljudskih potencijala, primjerena zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika zbog brzih promjena na  tržištu rada, kao i  uslijed  nepovoljnih demografskih kretanja  postaju imperativ.

Pred Hrvatskom je zadaća u novi Nacionalni plan zaštite na radu 2021.-2027. uključiti konkretne politike ,mjere  i aktivnosti kojima će se sustavno djelovati na očuvanje zdravlja i radne sposobnosti radnika radi što dužeg radnog vijeka, i  sudjelovanja starijih radnika na tržištu rada, što će biti i konkretan doprinos Desetljeću zdravog starenja 2021.- 2030.

Prilika je i potreba da i saborski Odbor za rad,mirovinski sustav i socijalno partnerstvo ovu tako značajnu problematiku uvrsti  u agendu svog rada.

                                                                                                                   Vitomir Begović