Cjeloviti i pouzdani podaci ključni za prevenciju rizika na radu

Created with Sketch.

Cjeloviti i pouzdani podaci ključni za prevenciju rizika na radu

Zaštita radnika od bolesti, obolijevanja i ozljeda na radu, navedeno je kao jedno od prioritetnih područja djelovanja u prembuli Ustava Međunarodne organizacije rada od osnivanja ove organizacije (1919. godine) te ostaje relevantno i danas.

Da bi se stvarale politike temeljene na dokazima, važno je prikupljati pouzdane, pravovremene i usporedne statističke podatke o nesrećama i bolestima povezanim s poslom, profesionalnoj izloženosti; lošem zdravlju povezanim s radom te analizirati troškove i koristi u području sigurnosti i zdravlja na radu, zaključeno je na razini EU-a.

Uredbom Komisije (EU) br. 349/2011[33] propisano je godišnje prikupljanje podataka počevši od 2013. godine. Utvrđeno je kako su 2014. godine prisutni izazovi povezani s podacima o profesionalnoj izloženosti i lošem zdravlju povezanom s poslom, pa je teško usporediti učinak u području sigurnosti i zdravlja na radu u svim državama članicama te iz takvih usporedbi izvući političke zaključke temeljene na dokazima. Situacija je posebno složena s obzirom na profesionalne bolesti i bolesti povezane s radom.

Ocjenjujući da je u Republici Hrvatskoj potrebno poboljšati i unaprijediti prikupljanje statističkih podataka, razviti i povezati baze podataka različitih institucija u području zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Vlada, pripremajući 2014. g. donošenje novog Zakona o zaštiti na radu, ocijenili su potrebnim stvoriti normativne, organizacijske i kadrovske preduvjete, kako bi Republika Hrvatska učinila i na ovom području pozitivan iskorak.

Stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti na radu u kolovozu 2014. g., a kasnije u travnju 2015. g. osnivanjem i početkom rada Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, utvrđivanjem jasne misije, vizije i proaktivnim programskim usmjerenjem, pokrenute su intenzivne aktivnosti na projektu uspostave informacijskog sustava koji uključuje unos, prikupljanje, obradu i korištenje podataka kojih su obveznici ovlaštene osobe za zaštitu na radu, zatim poslodavci a sastavni dio je i registar osoba koje je poslodavac odredio za obavljanje poslova zaštite na radu. Taj dio posla uz značajnu štedljivost angažirajući vlastita raspoloživa sredstva i resurse, Zavod je ostvario u suradnji sa znanstvenom ustanovom Fakultetom organizacije i informatike Varaždin.

Istovremeno, paralelno se radilo na uključivanju drugih čimbenika i pripremi sveobuhvatnog projekta Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu (Data Collector), zbog integracije podataka povezanih sa zaštitom na radu i zaštitom zdravlja radnika u jedinstvenu bazu. Naime, uočen je problem nepostojanja integracije podataka te nemogućnost sagledavanja šire slike u području zaštite na radu i zaštite zdravlja, a slijedom toga i izostanak predlaganja i poduzimanja pojedinačnih i zajedničkih aktivnosti na poboljšanju i unapređivanju ukupnog stanja u ovom području u Republici Hrvatskoj.

Analizom postojećeg stanja zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika u Republici Hrvatskoj koja je izrađena tijekom 2014. i 2015. g. utvrđeno je da su primarni korisnici podataka o zaštiti na radu: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS) – Služba za zaštitu na radu, Inspektorat rada, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), Zavod za unapređivanje zaštite na radu (ZUZNR), Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) te Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Utvrđeno je da navedene institucije koriste interne baze podataka koje nisu cjelovite i povezane te nije moguća optimalna razmjena podataka. Projektom je određeno da uz navedene institucije, krajnji korisnici Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava zaštite na radu budu i poslodavci kao obveznici unosa podataka te pravne i fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu.

Osim uspostavljanja jedinstvene baze podataka o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima, planirano je da sustav omogući generiranje različitih cjelovitih podataka iz područja zaštite na radu i zdravlja na radu. Prikupljeni podaci koristili bi se za praćenje stanja zaštite na radu, izradu stručnih elaborata iz zaštite na radu za različite subjekte, provođenje statističkih istraživanja i analiza, izradu programa, vodiča, metoda i modela zaštite na radu, utvrđivanje kriterija i postupaka u vezi s organizacijom rada, pružanjem pomoći udrugama i udruženjima poslodavaca i radnika, osobama ovlaštenima za poslove zaštite na radu te tijelima uprave. Raspoloživi podaci bili bi namijenjeni inspekciji zaštite na radu kod planiranja i provedbe nadzora poslodavaca i ovlaštenih osoba za poslove zaštite na radu. Dakle, na ovakav način prikupljeni i obrađeni podaci, povezani sa sigurnošću i zdravljem na radu, bili bi u funkciji kontinuiranog praćenja i unapređivanja ukupnog stanja na tom području.

Zavod za unapređivanje zaštite na radu osigurao je putem Europskog socijalnog fonda (ESF) bespovratna sredstva u visini od 231.250,00 kuna, kao tehničku pomoć Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (OPLJUP 2014.-2020.), za razvoij novog projekta „Unapređivanje zaštite na radu“. Cilj je bio pripremiti kvalitetnu analizu, razraditi projektne ideje i pripremiti dokumentaciju za novi projekt, uspostaviti Središnji nacionalni informacijski sustav zaštite na radu Data Collector te provesti više edukativnih aktivnosti.

Međutim, kako pojedini sudionici iz područja zdravstva nisu pokazivali potreban interes za suradnju sa Zavodom na pripremi tako zamišljenog projekta, Zavod za unapređivanje zaštite na radu, nastojeći ne propustiti priliku, pripremio je i prijavio  projekt „Razvoj sustava e-učenja, upravljanja i praćenja zaštite na radu“, vrijedan 5.046.422,40 kuna. Krajem rujna 2018. godine, ugovor o sufinanciranju ovog projekta sredstvima ESF-a u ime Upravljačkog tijela potpisao je tadašnji ministar rada i mirovinskog sustava mr. sc. Marko Pavić; u ime Posredničkog tijela razine 2 ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar; a u ime Zavoda  za unapređivanje zaštite na radu ravnatelj Vitomir Begović. Ugovorom je utvrđeno da se projekt u iznosu od 85 % financira sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) te da će se realizirati u roku od dvije godine, odnosno do rujna 2020. godine.

Navedenim projektom previđena je izrada aplikacija informacijskog sustava za upravljanje i praćenje zaštite na radu, izrada metodološke online aplikacije za procjenu rizika Risko, izrada OiRA alata za procjenu rizika za zanimanja iz više sektora, uspostava sustava e-učenja u području zaštite na radu s e-materijalima te online tečajevima uz provjeru znanja. Planirana je i provedba edukacijsko-preventivne aktivnosti s ciljem sprječavanja mišićno-koštanih poremećaja kod administrativnih radnika, izrada priručnika s uputama o pravilnom i nepravilnom načinu rada, videoisječci dostupni svim sudionicima zaštite na radu i svim zainteresiranima te  studijski posjeti europskim institucijama radi unapređivanja znanja službenika.

Nažalost, zbog odluke Vlade o prestanku rada Zavoda za unapređivanje zaštite na radu s 31.12.2018. g., došlo je do značajnog vremenskog kašnjenja provedbe ovog projekta. Izgubljeno je dragocjeno vrijeme, u kojem je bilo moguće pripremiti, prijaviti i započeti projekt razvoja Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava Data Collectora, kojim bi se obuhvatili svi sudionici i podaci u području zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika.

Kako integrirati  područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu? Kako proaktivno djelovati zajedno?

Dobra je praksa u mnogim zemljama koje posvećuju dužnu pozornost sigurnosti i zdravlju na radu, uspostava autonomnih javnih institucija (instituta, agencija, zavoda) za sigurnost i zdravlje na radu, kojima je kao tehničko-znanstvenim organizacijama   povjeren zadatak analize i istraživanja sigurnosnih i zdravstvenih uvjeta na radu, kao i promicanja i potpore poboljšanju istih, zbog smanjenja profesionalnih opasnostinesreća na radu i profesionalnih bolesti.

Prikupljeni i obrađeni podaci su temelj za istraživanje pronalaska učinkovitih načina za smanjenje ozljeda i bolesti na radnom mjestu kroz poduku.

Suočeni s brzim promjenama u svijetu rada i potrebom kvalitetnog odgovora na moguće krize, u Hrvatskoj je nužno otvoriti stručnu raspravu radi stvaranja uvjeta za osnivanje nacionalne javne ustanove; Agencije za sigurnost i zdravlje na radu unutar koje bi se između ostalog:

  • Promicalo istraživanje, analizirali i proučavali zdravstveni i sigurnosni uvjeti na radu, utvrdili uzroci profesionalnih bolesti i ozljeda te prepoznale nove i novonastajuće profesionalne opasnosti s ciljem jačanja preventivnog djelovanja.
  • Pružilo potrebnu specijaliziranu i diferenciranu tehničku podršku javnim tijelima, poslodavcima i organizacijama radnika, kao i potrebnu tehničku pomoć u izradi zakonskih i tehničkih propisa o prevenciji rizika na radu, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini.
  • Promicalo svijest o prevenciji profesionalnih rizika, djelujući kao pokretačka snaga, provodeći nacionalne kampanje te aktivnosti osposobljavanja, informiranja, istraživanja, proučavanja i širenja znanja u području prevencije rizika na radu.
  • Promicala i podržavala integracija osposobljavanja za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja u sve programe i obrazovne razine, aktivno sudjelujući u specijaliziranoj poduci u ovom području i razvijajući elemente podrške, materijale za poduku i specijaliziranu dokumentaciju.
  • Promicalo provođenje znanstveno-istraživačkog i razvojnog rada koji vodi do novih tehničkih i organizacijskih rješenja u području sigurnosti i zaštite zdravlja te obavljanje drugih poslova od posebnog značaja za postizanje ciljeva zdravog i sigurnog radnog okoliša.
  • Razvijala na međunarodnoj razini suradnja s institucijama drugih zemalja u razvoju sigurnosti i zdravlja na radu, kao dio različitih europskih specijaliziranih institucija.

Nažalost, iz nerazumljivih razloga u izradi i donošenju Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje 2021.-2027. i Akcijskog plana za provedbu 2021.-2024., propuštena je prilika uključiti ovu važnu temu. Ali to ne znači da se navedeni dokument ne može i ne treba korigirati, izmijeniti i dopuniti, i to već sada.

Na to upućuje i tekst o ocjeni stanja u području zaštite na radu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, u samom dokumentu Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje (citat) „Stanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj procjenjuje se na osnovi dostupnih podataka, a nije ga moguće potpuno utvrditi zbog nedostataka u cjelovitom i svrhovitom prikupljanju podataka u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Za sada ne postoji propisani informacijski sustav koji bi omogućavao prikupljanje cjelovitih podataka u ovom području te njihovo ažuriranje. Prikupljaju se samo određeni podaci o ozljedama na radu, smrtnim slučajevima, profesionalnim bolestima i bolestima u vezi s radom i to parcijalno u više institucija. Posljedica je nedostatak jednoznačnih i vjerodostojnih podataka u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, što je temelj svake analize i prikaza stvarnog stanja“.

Npr., podatak o smrtnim ozljedama prikazuje samo broj ozljeda koje su rezultirale smrću radnika do trenutka prijavljivanja ozljede na radu. Prema ESAW metodologiji ozljeda na radu sa smrtnih ishodom je ozljeda koja je dovela do smrti ozlijeđenog unutar godine dana od ozljeđivanja, dok u Republici Hrvatskoj takvi podaci, nažalost, nisu dostupni? Rastući trend smrtnih slučajeva na radu uzrokovanih bolešću radnika i poziv inspekcije zaštite na radu ministarstvima nadležnima za rad i zdravlje, da se pozabave ovom temom, još je jedan dokaz koliko su važni relevantni pokazatelji radi putokaza za poduzimanje odgovarajućih i učinkovitih  mjera prevencije.

Dakle, nije dovoljno samo konstatirati, već djelovati i mijenjati stanje.

Vođenje smislene i odgovorne javne politike u ovom području podrazumijeva analizu stanja i problema te prijedloge njihova rješavanja kroz strategije, programe i propise uz osiguranje potrebnih uvjeta i institucija za njihovu  učinkovitu provedbu, međusobno usklađivanje zadaća, nadležnosti i odgovornosti uz tijesnu suradnju i sinergijsko djelovanje područja zaštite na radu i zaštite zdravlja radne populacije.

Pored uspostave efikasnog institucionalnog okvira, uz logično održavanje i stalnu dogradnju informacijskog sustava zaštite na radu, potrebno je nastaviti i intenzivirati  započeti plan razvoja projekta Središnjeg nacionalnog informacijskog sustava (Data Collectora, kako bi se integirali i koristili svi relevantni podaci potrebni za praćenje, analizu, istraživanja i provedbu kampanja i aktivnosti usmjerenih na dobrobit te unapređivanje sigurnosti i zdravlja radnika u Republici Hrvatskoj.

 

                                                                                                         Vitomir Begović

Prevedi »