Birajte pravu priliku za znanje o sigurnosti i zdravlju na radu
Sigurnost i zdravlje na radu odnosi se na zaštitu života, sprječavanje štete i osiguravanje da svaki radnik može obavljati svoj posao na siguran i dostojanstven način. Diljem svijeta milijuni ljudi i dalje se suočavaju s nesigurnim i nezdravim uvjetima rada koji mogu dovesti do ozljeda, bolesti ili smrti. Međunarodna organizacija rada (MOR) prepoznala je 2022. godine sigurno i zdravo radno okruženje kao temeljno načelo i pravo na radu te ključni gradivni element dostojanstvenog rada, socijalne pravde i održivog razvoja.
Kroz svoju Globalnu strategiju o sigurnosti i zdravlju na radu 2024. – 2030., MOR podržava djelovanje za jačanje nacionalnih sustava, poboljšanje radnih praksi i odgovor na dugoročne i nove rizike, uključujući one povezane s klimatskim promjenama, novim tehnologijama i promjenjivim oblicima rada.
Rizici na radu nisu samo fizički, već i psihosocijalni čimbenici.
Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu, koji se obilježava svake godine 28. travnja, globalni je poziv na djelovanje, potičući vlade, tvrtke i pojedince da zajedno grade snažnu kulturu sigurnosti na radnim mjestima.
Gotovo 2,93 milijuna radnika umire svake godine kao posljedica čimbenika povezanih s radom, 395 milijuna radnika diljem svijeta svake godine zadobije ozljedu na radu, 2,41 milijarde radnika svake godine izloženo je prekomjernoj i opasnoj vrućini, a 361 milijarda dolara mogla bi se uštedjeti globalno primjenom poboljšanih sigurnosnih i zdravstvenih mjera kako bi se spriječile ozljede uzrokovane prekomjernom vrućinom na radnom mjestu.
Povodom Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu 28. travnja 2026., MOR poziva na osiguranje zdravog psihosocijalnog radnog okruženja.
Psihosocijalno radno okruženje definirano je načinom na koji je posao osmišljen, organiziran i upravljan te organizacijskim praksama koje oblikuju svakodnevne radne uvjete. Psihosocijalni čimbenici, poput radnog opterećenja i radnog vremena, jasnoće uloga, autonomije, podrške te pravednih i transparentnih procesa, snažno utječu na to kako se posao doživljava i utječu na sigurnost, zdravlje i učinkovitost radnika.
Kada psihosocijalni čimbenici štete radnicima, oni postaju opasnosti koje se, uz fizičke, kemijske i biološke, moraju rješavati i njima se upravljati kako bi se osiguralo sigurno i zdravo radno okruženje.
Koliko je ova problematika važna potvrđuje i predstojeća kampanja EU OSHA za zdrava radna mjesta 2026. – 2028., čiji će cilj biti podizanje svijesti o psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu i sustavno jačanje preventivnih mjera za promicanje mentalnog zdravlja, uz naglasak na holističkom i uključivom pristupu.
Upravljati psihosocijalnim zdravljem i sigurnošću zaposlenika
Nacionalni dan zaštite na radu, koji se obilježava 28. travnja, prilika je za naglasiti potrebu izgradnje proaktivne kulture sigurnosti kroz sudjelovanje, obuku i podizanje svijesti. To je podsjetnik da osviještenost, obrazovanje i odgovornost mogu spasiti živote.
Zdravstveni problemi radne populacije u Hrvatskoj obuhvaćaju širok spektar fizičkih i mentalnih poteškoća, koje su često povezane s uvjetima rada, starenjem radne snage i posljedicama nedavnih globalnih kriza. S produljenjem radnog vijeka, radna populacija se suočava s kroničnim bolestima karakterističnim za stariju dob, poput kardiovaskularnih bolesti i raka, koji su vodeći uzroci smrtnosti u općoj populaciji.
U Hrvatskoj svaki četvrti ili peti dan bolničkog liječenja koristi se za mentalne poremećaje te su oni i vodeća skupina bolničkog pobola prema korištenju dana bolničkog liječenja. Rad može biti zaštitni čimbenik za mentalno zdravlje, ali također može pridonijeti potencijalnoj šteti.
Pitanja kvalitetne procjene i prevencije mentalnog zdravlja na radu izazov su za različite struke, od zdravstvenih djelatnika, stručnjaka za zdravlje i sigurnost na radu do stručnjaka za ljudske resurse, rukovoditelja i drugih, budući da su pitanja mentalnog zdravlja povezana s potpuno drukčijim problemima od pitanja fizičkog zdravlja.
Poslodavci imaju obvezu procijeniti i psihosocijalne rizike povezane s pojedinim mjestima rada te poduzeti potrebne mjere prevencije. Vrlo često to izostaje, odnosno uočavaju se općenite formulacije, a time i nedekvatne mjere prevencije i zaštite.
Navedeno upućuje na potrebu kontinuirane edukacije, proširivanja i stjecanja dodatnih znanja stručnjaka zaštite na radu i drugih dionika, kao i multidisciplinaran pristup u preventivnom radu.
Budući da ljudi provode veliki dio svog života na poslu, sigurno i zdravo radno okruženje je od ključne važnosti. Potrebno je ulagati u izgradnju kulture prevencije vezane uz mentalno zdravlje na poslu i preoblikovati radno okruženje.
I prošle 2025. godine nastavljen je dosadašnji trend više od 17.000 službeno prijavljenih ozljeda na radu i više od 160 prijavljenih profesionalnih bolesti na radu. Pretpostavka je da su te brojke znatno veće od službeno registriranih. Obavljena su i 53 inspekcijska nadzora povodom prijavljenih smrtnih događaja na prostorima poslodavca. U posljednjih osam godina zbog nesreća i bolesti zabilježeno je ukupno 436 smrtnih događaja.
Nema značajnih pomaka niti po pitanju unapređenja dostupnosti usluge zaštite zdravlja na radu. Od potrebnih 214 timova medicine rada (specijalist medicine rada i sporta, psiholog, medicinska sestra), u ovom trenutku nedostaje gotovo 67 timova na razini županija.
Na zaštitu zdravlja radnika i poboljšanje sigurnosti na radnome mjestu utječe se i redovnim inspekcijskim nadzorima. Podkapacitiranost inspekcije zaštite na radu i nadalje ostaje neriješen problem. Od ukupno sistematiziranih 120 radnih mjesta popunjeno je tek oko 60 posto.
Kako aktivno i uspješno preventivno djelovati na sigurnost i zdravlje na radu?
Naporima za sigurno i zdravo radno okruženje pridružuje se i 26. tradicionalna nacionalna konferencija „Sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu; budućnost je već ovdje!“, sa sadržajnim cjelodnevnim plenarnim programom, panel raspravom i dvije uvodne radionice, od kojih je prva već 28. travnja 2026. godine „Prevencijom do sigurnog i zdravog radnog mjesta“, uz osam najaktualnijih tema.
Fokus radionice usmjeren je na psihosocijalne i druge čimbenike rizika koji snažno utječu na sigurnost, zdravlje i učinkovitost radnika. Zašto radnici s lošom psihosocijalnom sigurnošću imaju znatno veći rizik od tjelesnih ili mentalnih ozljeda povezanih s radom? Kako organizacija može aktivno i uspješno djelovati na sprječavanju i rješavanju psihosocijalnih rizika na radnom mjestu? Koji su rizici i kako pristupiti edukaciji stranih radnica; koje mjere prevencije poduzeti kod noćnog i smjenskog rada; koje su specifičnosti procjene rizika radnih mjesta trudnih radnica, zanimljive su teme ove radionice.
Psihosocijalna sigurnost odnosi se na to koliko je organizacija predana osiguravanju da psihološki i socijalni uvjeti na radu podržavaju mentalno zdravlje i dobrobit radnika. Pokazuje se time koliko učinkovito vodstvo komunicira i poduzima mjere za sprječavanje opasnosti na radnom mjestu koje nastaju kao rezultat politika, dizajna posla ili praksi upravljanja, koje se nazivaju i psihosocijalnim opasnostima. Također se radi o tome osjećaju li se radnici saslušani kada izraze zabrinutost zbog tih rizika.
Napori za smanjenje fizičkih i mentalnih ozljeda povezanih s radom moraju se usredotočiti i na psihosocijalnu i na fizičku sigurnost. Saznajte kako uspješno u praksi upravljati sigurnošću, poduzimati mjere prevencije i osigurati zdravo radno okruženje. Zdrava radna snaga nije samo odsutnost bolesti ili ozljeda na radu, već temelj produktivnosti, inovativnosti i konkurentnosti svake organizacije.
Unaprijedite znanje i vještine u području sigurnosti i zdravlja na radu
Porukom konferencije i Programa plus „Snažnim partnerstvom do snažne prevencije“ ističemo važnost timskog rada, učinkovitog upravljanja sigurnošću i zdravljem na radu kako bi se spriječile nesreće i bolesti te unaprijedila dobrobit na radu.
Očekuje vas uravnotežen raspored programa tijekom ove godine koji vam pruža mogućnost usklađivanja redovnih radnih i osobnih obveza te dužnosti i potrebe za kontinuiranom edukacijom.
U svijetu brzih promjena, stalno usavršavanje nije opcija, već nužnost za uspjeh. Budućnost pripada onima koji stalno uče. Znanje pruža nove prilike. Edukacija nije trošak vremena i sredstava, već najbolja investicija u sebe koja otvara vrata novih prilika, gradi samopouzdanje i oblikuje osobnu budućnost. Edukacija je ključan korak prema profesionalnom i osobnom napretku.
Stručnjaci ZNR u zauzimanju za svoj primjereni status imaju osobnu odgovornost za vlastito daljnje učenje i razvoj profesionalnih kompetencija, pružajući kvalitetnu stručnu pomoć poslodavcu, ovlaštenicima i radnicima, predlažući konkretne proaktivne mjere prevencije.
Izbor programa usavršavanja je jednostavan. Odlučite se i birajte mudro, birajte mjerljivu i pozitivnu razliku između uloženog i dobivenog. Ranom prijavom, jednom ulaznicom, štedite i ostvarujete pravo sudjelovanja na 4 sadržajna programa.
Sudjelovanjem ostvarujete certifikat kao dokaz o završenom stručnom usavršavanju na 26. konferenciji i drugim pratećim programima.
I ne samo to. Vaš uloženi trud se vrednuje u programu „Bodove prikupi, znanje i priznanje pokupi!“. Informirajte se o kriterijima i osvojite plaketu SAFETY EDUCATION 2026.
Upotpunite važnim podacima svoj životopis (CV) i LinkedIn profil kao dokaz stručnosti pred sadašnjim ili budućim poslodavcima.
Zašto, kada i kako se prijaviti za sudjelovanje?
Raznolik izbor programa i tema pruža vam priliku da stečeno znanje aktivno modelirate i prilagodite potrebama vlastite radne sredine.
Konferencija, panel i radionice su mjesto susreta i prilika za proširivanje mreže korisnih kontakata.
Birajući ponudu „4 u 1“, birate provjerenu, potvrđenu kvalitetu i tradiciju; nacionalnu 26. konferenciju i Program plus.
Uz zanimljive teme, nova znanja i iskustva, očekuje vas neformalno druženje, kvalitetna organizacija, vrijedne nagrade, preventivna kontrola zdravlja, motivirajuće i poticajno okruženje. Sudjelovanjem pružate podršku i jednom humanitarnom programu.
Detaljnije informacije, obrasci prijava za sudjelovanje na radionicama, konferenciji i panelu dostupni su putem poveznice https://skup-znr.zirs.hr/prijava/
Slobodno proslijedite ovu informaciju svojim suradnicima i kolegama, jer networking, cjeloživotno učenje i širenje zajednice znanja čine zajedničku i snažnu moć prevencije i sigurnosti.
Pratite redovito i najaktualnije teme na portalu Sigurnost – www.sigurnost.eu i upoznajte sadržajne i korisne članke u časopisu „Sigurnost“ kako bi vaš i rad tima u vašoj radnoj sredini učinili uspješnijim.
Izbor je učiti i rasti ili stajati na mjestu. „Investicija u znanje isplaćuje najbolje kamate.“ Ova misao Benjamina Franklina savršeno naglašava da je dolazak i sudjelovanje na 26. konferenciji i Programu plus najbolja ovogodišnja odluka koju vrijedi donijeti već danas.
Očekujemo vas na vodećem godišnjem događaju za edukaciju i umrežavanje stručnjaka ZNR, ovlaštenika poslodavaca za ZNR, povjerenika radnika za ZNR, HR stručnjaka, zdravstvenih djelatnika i svih drugih koji se zauzimaju za sigurno i zdravo radno okruženje.
ZIRS Učilište – Ustanova za obrazovanje odraslih
Znanstveno-stručni časopis „Sigurnost“