Ažurirati Direktive EU-a za bolju zaštitu radnika
Posebno, 30. izdanje časopisa HesaMaga, koje je nedavno objavio Europski sindikalni institut (ETUI), kroz priloge niza autora ukazuje na probleme uvjeta rada i nedovoljne zaštićenosti učitelja. Osiguravanje bolje razine sigurnosti i zdravlja na radu za učitelje ključno je za bolje škole i, neizravno, za bolje zdravlje djece i dobrobit budućih generacija. Ponekad je jedan učitelj dovoljan da promijeni nečiji život.
Časopis sadrži i ekskluzivni intervju s Roxanom Mînzatu, izvršnom potpredsjednicom Europske komisije i povjerenicom za socijalna prava, vještine, kvalitetna radna mjesta i spremnost. Njezin portfelj također uključuje zdravlje i sigurnost na radu. Slaže se da je poučavanje jedno od najvažnijih zanimanja u svakom društvu i upozorava da učitelji moraju biti zaštićeni ako ne želimo ugroziti strategiju osposobljavanja i time konkurentnost Europe.
U intervjuu Roxana Mînzatu opisuje svoju viziju za sljedećih pet godina i tvrdi da se ciljevi konkurentnosti EU-a temelje na dobrim uvjetima rada u EU. Spominje i strateški dokument „Plan za kvalitetna radna mjesta“, kojim će Europska komisija do kraja godine definirati prioritete i mjere u područjima zapošljavanja, uvjeta rada i socijalnih pitanja, uključujući ciljeve u području zdravlja i sigurnosti na radu. Najavljuje i reviziju nekih direktiva u području zdravlja i sigurnosti na radu, i naglašava :„Naš je prioritet pomoći radnicima da brinu o svom fizičkom i mentalnom zdravlju, bilo u kućnom okruženju ili u kontekstu mobilnog rada. To uključuje održavanje ravnoteže između profesionalnog i privatnog života i osiguravanje da fleksibilnost ne preraste u iscrpljenost.“
Revidiranje EU direktiva o radnom mjestu i zaslonima
Kako bi se suočila s novim izazovima koje predstavljaju rad na daljinu, toplinski valovi i kognitivno preopterećenje, pred Europskom komisijom je priprema modernizacije dviju osnivačkih direktiva s ciljem pružanja bolje zaštite današnjim radnicima.
S obzirom na sve češću pojavu rada na daljinu i hibridnog rada te pojavu novih profesionalnih rizika; od klimatskih promjena do mentalnog zdravlja, u studenom 2024. godine u Luksemburgu je učinjen veliki korak naprijed. Savjetodavni odbor EU-a za sigurnost i zdravlje na radu poduzeo je odlučan korak službeno preporučivši, jednoglasnom odlukom svojih članova, da se Direktiva 89/654/EEZ o zahtjevima za radno mjesto i naknadno povezana Direktiva 90/270/EEZ o minimalnim zahtjevima u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu pri radu sa zaslonima revidiraju. Činjenica da je u ovom slučaju odluka Odbora donesena jednoglasno naglašava važnost i hitnost revizije ove dvije direktive. Savjetodavni odbor Europske unije za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH) ima ukupno 120 članova. Od toga, 60 su predstavnici država članica, 30 predstavnici poslodavaca, a 30 predstavnici radnika. Ovaj odbor savjetuje Europsku komisiju o pitanjima vezanim za sigurnost i zdravlje na radu, njegovi članovi trebaju biti stručnjaci iz područja sigurnosti i zdravlja na radu, a izabrani su od strane država članica, poslodavaca i radnika.
Zašto reformirati sada? Ove dvije direktive, koje su se godinama smatrale učinkovitima, sada su djelomično zastarjele, kako je istaknula Roxana Mînzatu, izvršna potpredsjednica Europske komisije za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i spremnost: „Svijet rada se duboko promijenio u posljednjih 30 godina. Pravila je potrebno izmijeniti i ažurirati kako bi se osiguralo bolje zdravlje i sigurnost radnika, a istovremeno uzele u obzir trenutne metode rada.“
Direktiva, usvojena 1990. godine, o opremi sa zaslonima predviđa, posebno, ergonomska razmatranja, redovite pauze, oftalmološko praćenje i jasne informacije za radnike. Međutim, s obzirom na to da je osmišljena u doba katodnih ekrana, direktiva se ne odnosi na moderna prijenosna računala, pametne telefone ili mobilne uređaje, a kamoli na softver koji postaje sve zahtjevniji s kognitivne perspektive.
Što se tiče Direktive o zahtjevima na radnom mjestu iz 1989. godine, ona propisuje minimalne zahtjeve u vezi sa zgradama, rasvjetom, ventilacijom, izlazima u nuždi ili sanitarnim čvorovima, s ciljem jamčenja sigurnog radnog okruženja. Međutim, ne uzima u obzir glavne događaje u posljednjih nekoliko desetljeća, kao što su rad na daljinu, coworking, povećane temperature i nove psihosocijalne rizike. Rezultat ovih trendova je da deseci milijuna radnika danas rade u okruženjima koja nisu obuhvaćena ovim zakonodavstvom. Zdravstvena kriza naglasila je prazninu u zakonu. Pandemija Covid-19 bila je katalizator promjena. Otvorila je ograničenja zakonodavnog okvira osmišljenog za centralizirani, sjedilački i predvidljiv svijet rada. Preko noći, milijuni radnika našli su se prisiljeni raditi na daljinu, često bez odgovarajućeg uređenja ili opreme. U nedostatku usklađenih europskih pravila, razine zaštite uvelike su varirale ovisno o pojedinoj zemlji ili poduzeću. Nadalje, rizici koji su odavno bili potisnuti na marginu, poput izolacije, mentalnog preopterećenja, povećane sjedilačke (ne) aktivnosti ili čak izloženosti ekstremnim klimatskim uvjetima, sada su dobivali na vidljivosti, što je još više naglašavalo hitnu potrebu za reformom.
Na potezu EU komisija
Ukoliko EU komisija prihvati sve preporuke Savjetodavnog odbora EU za sigurnost i zdravlje na radu, revizija Direktive o zahtjevima na radnom mjestu označila bi prekretnicu. Instrument, koji se do sada usredotočivao na tradicionalne urede, bio bi otvoren kako bi obuhvatio širu stvarnost, uključujući udaljena radna mjesta poput doma ili coworking prostora. Poslodavci bi imali jasnije obveze, uključujući zahtjeve za procjenu specifičnih rizika, opskrbu odgovarajućom opremom te informiranje i osposobljavanje svojih zaposlenika. Direktiva bi također predvidjela uvođenje mjera za sprječavanje učinaka klimatskih promjena, na primjer u slučaju toplinskog vala ili ekstremne hladnoće. Promicala bi povećanu pristupačnost za osobe s invaliditetom i uvela ergonomske kriterije uz mjere za ograničavanje buke ili sprječavanje nasilja trećih strana. Ovaj ažurirani tekst stoga bi bio pravedniji i prikladnije usmjeren na izazove 21. stoljeća.
Direktiva o opremi za zaslone također bi trebala biti ažurirana kako bi učinkovitije odražavala našu digitalnu upotrebu. Rad na daljinu bio bi izričito uključen u direktivu, kao i mobilni uređaji (prijenosna računala, tableti itd.). Ideja je osigurati da je oprema pravilno prilagođena dotičnim zadacima, da je uredski namještaj podesiv po visini prema potrebi i da poslodavci razmotre rizike povezane s čestim prekidima, pozadinskom bukom ili kognitivnim preopterećenjem. Specifična definicija „radnika koji koristi ekran“ bila bi pojašnjena kako nitko ne bi ostao bez zaštite.
Kako se donosi zakonodavstvo EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu?
Iza svake direktive EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu stoji dugotrajan, strukturiran proces koji uključuje studije, mišljenja stručnjaka, pregovore i više slojeva odobrenja. Na takav način pristupilo se i složenom procesu pripreme revizija Direktiva o radnom mjestu i opremi za zaslone.
U prosincu 2019. godine Europska komisija pozvala je Radnu skupinu Savjetodavnog odbora EU za sigurnost i zdravlje na radu, sastavljenu od pet predstavnika organizacija poslodavaca, nacionalnih vlada i sindikata, da pripremi mišljenje o reviziji Direktiva o radnom mjestu i opremi za zaslone.
Polazište je bila evaluacija koja je provedena 2017. godine, i koja je ukazala da neke direktive više ne odražavaju najnoviji socioekonomski i tehnološki razvoj te da ih treba ažurirati. Porast rada na daljinu, digitalizacije i novih radnih aranžmana zahtijeva preispitivanje načina na koji se te direktive primjenjuju u suvremenim okruženjima. Nove tehnologije i metode rada zahtijevaju ažurirane sigurnosne smjernice kako bi se učinkovito riješili potencijalni rizici. Pandemija Covid-a 19 ubrzala je prihvaćanje rada na daljinu i istaknula potrebu za osiguranjem sigurnih i zdravih uvjeta rada i u tradicionalnim i u udaljenim okruženjima.
U svibnju 2020. godine objavljen je poziv za podnošenje ponuda za neovisnu vanjsku studiju koja će informirati o reviziji direktiva. Studiju je izradio konzorcij Deloittea, Panteie i vhp Human Performance. U europskim zemljama provodena su istraživanja i stručni intervjui (s predstavnicima vlada, inspektorata rada, istraživačkih instituta ili centara za medicinu rada, kao i predstavnicima zaposlenika i poslodavaca). Studija i njena dopuna procijenila je odgovaraju li direktive na odgovarajući način na moderne izazove na radnom mjestu poput rada na daljinu, digitalizacije i promjenjivih obrazaca rada. Istražene su i potencijalne političke opcije za ažuriranje direktiva, analizirajući njihove ekonomske, društvene i ekološke utjecaje.
Stručni tripartitni sastanci održali su se u razdoblju od 2020. do studenog 2024. Radna skupina sastala se ukupno 11 puta, od kojih se na njih osam usredotočilo na analizu rezultata studije i izradu mišljenja. Nacrt je zatim podnesen plenarnoj sjednici Savjetodavnog odbora EU za sigurnost i zdravlje na radu, na prihvaćanje. Krajem studenoga 2024. godine Odbor je postupajući jednoglasno izdao formalno mišljenje s preporukama za ažuriranje Direktive o radnom mjestu i Direktive o opremi za zaslone.
U prosincu 2024. godine pokrenuta je druga studija koja će se koristiti za buduću procjenu učinka Komisije. Očekuje se da će konačno izvješće biti objavljeno u proljeće 2026. godine. Ova se faza obično preskače, ali, kako je objašnjeno u članku, Europska komisija smatrala je da su preporuke Savjetodavnog odbora EU za sigurnost i zdravlje na radu preambiciozne. Europska komisija pripremit će procjenu učinka, koju će potom pregledati Odbor za regulatorni nadzor.
Ako se procjena učinka odobri, EU komisija će podnijeti zakonodavni prijedlog EU Vijeću i Europskom parlamentu. Dvije institucije; Europsko vijeće i Europski parlament pregledat će i eventualno prihvatiti revidirane direktive u prvom, drugom ili trećem čitanju. Ako se ne postigne dogovor, prijedlog neće biti prihvaćen.
Hoće li ova dugo očekivana reforma uspjeti ispuniti svoju izvornu ambiciju?
Istraživač Eric Van den Abeele upozorava na rizike povezane s inicijativama za pojednostavljenje zakonodavstva EU-a, koje su ponovno istaknuli Mario Draghi, i "Kompas konkurentnosti", koji je Europska komisija prihvatila u siječnju 2025. godine. Iako pojednostavljenje propisa ima smisla, postavlja se ključno pitanje: ne riskiramo li slabljenje temeljne zaštite radnika stalnim preispitivanjem pravila? U područjima kao što su zdravlje na radu i zaštita okoliša, stroga regulacija nije administrativni teret, već zaštita. Slabljenje standarda može potkopati povjerenje javnosti, zaštitu radnika i dugoročnu otpornost EU-a. Suočen s političkim pritiskom i ekonomskom neizvjesnošću, EU se mora oduprijeti iluziji da manje pravila znači bolje rezultate, zaključuje Abeele.
Do sada je EU komisija uvijek prihvaćala jednoglasna mišljenja, dakle postignuto je tripartitno suglasje postignuto u sklopu Savjetodavnog odbora EU-a za sigurnost i zdravlje na radu. Kako će postupiti u ovom slučaju, hoće li Komisija smatrati prijedloge preambicioznima, ili će biti zagovornika deregulacije (u Hrvatskoj poznato kao „administrativno rasterećenje gospodarstva“) ostaje za vidjeti.
Iako Europska komisija ima moć inicijative, nije izvan mogućnosti da EU parlament i EU Vijeće, kojima EU komisija mora podnijeti svoj zakonodavni prijedlog, prihvate uvođenje onih mjera koje tripartitni Savjetodavni odbor EU-a za sigurnost i zdravlje na radu smatra bitnima za sigurnost i zdravlje radne populacije. U svakom slučaju zaštita na radu ne smije slabiti, već jačati. I pri tome se ne smije čekati i odlagati rješenja, jer budućnost na ovom području je već nastupila. Starenje radne snage, nepovoljni demografski trendovi, i već u praksi prisutan duži ostanak u svijetu rada, koji donosi i daljnje rizike, upućuju na žurno i primjereno djelovanje. Ulaganje u prevenciju potrebno je razmatrati kao investiciju, kako za svijet rada, tako i za društvo u cjelini, a ne kao puki trošak.
Vitomir Begović