Ugroženo zdravlje radnika koji su radili s opasnim otpadom
Pitanje ugroze zdravlja radnika koji su – često nesvjesno i bez ikakve zaštitne opreme – manipulirali, utovarivali i prevozili opasni otpad u Gospiću i na drugim lokacijama predstavlja iznimno ozbiljan, a često zanemaren aspekt ove ekološke katastrofe. Prema službenim analizama i istragama, na lokacijama poput bivšeg silosa u Gospiću odbačeni su deseci tisuća tona opasnog otpada. To uključuje kancerogeni medicinski otpad, teške metale, toksične spojeve s klorom te PFAS ("vječne kemikalije"). Rad s takvim materijalima bez propisane opreme i znanja izravan je atak na ljudsko zdravlje.
Prema godišnjim statističkim pokazateljima u komunalnim djelatnostima i sektoru gospodarenja otpadom ozljede na radu su vrlo učestale zbog kombinacije teškog fizičkog rada, rukovanja teškom mehanizacijom i stalnog izlaganja štetnim utjecajima. Prema službenim statistikama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), ova se gospodarska grana redovito ubraja među sektore s natprosječnom stopom bolovanja i ozljeda na radu.
Koje su zdravstvene ugroze za radnike?
Zbog potpunog izostanka zaštitne opreme i edukacije,moguće je da su radnici bili izloženi višestrukim akutnim i kroničnim opasnostima:
Inhalacijski rizici: Usitnjavanjem i premetanjem otpada oslobađale su se toksične čestice, ekotoksični otpad (HP14), mikroplastika i opasni plinovi. Udisanje ovih tvari bez specijalnih maski s filterima može uzrokovati trajna oštećenja dišnih puteva, plućne bolesti te unijeti kancerogene tvari izravno u krvotok.
Dermalni kontakt: Izravan dodir kože s infektivnim medicinskim otpadom, industrijskim muljevima i kemikalijama izaziva teške kemijske opekline i dermatitise. Uz to, dolazi do apsorpcije toksina (poput teških metala i PFAS-a) kroz kožu.
Biološke opasnosti: Budući da istraga USKOK-a obuhvaća i ilegalno zakopavanje medicinskog otpada, postojao je ogroman rizik od zaraznih bolesti uslijed uboda na igle ili kontakta s patogenima.
Dugoročne mutagene i kancerogene posljedice: Akumulacija kloriranih spojeva i teških metala u organizmu ne pokazuje simptome odmah. Posljedice se javljaju nakon niza godina u obliku zatajenja organa (bubrega, jetre) ili pojave malignih bolesti.
Što bi hitno trebalo poduzeti?
Kako bi se zaštitili radnici i sanirala ljudska šteta, nužno je provesti sljedeće korake:
Identifikacija i lociranje radnika: Putem istrage MUP-a i evidencija prijevoznika (poput sustava e-ONTO, ako je dio transporta bio fingiran kao neopasni teret) potrebno je sastaviti popise svih osoba koje su bile u doticaju s lokacijom Bilajska 50 u Gospiću. To uključuje stalne, privremene ili agencijske radnike.
Izvanredni toksikološki i sistematski pregledi: Država bi preko HZJZ-a morala organizirati ciljane i besplatne zdravstvene preglede. Oni moraju uključivati testove krvi i urina na prisutnost teških metala (bakar, antimon), specifične biomarkere za klorirane organske spojeve te dugoročno praćenje funkcije jetre i bubrega.
Pravna i financijska zaštita (Fond za obeštećenje): Radnici koji su prevarom dovedeni u zabludu (primjerice, da rukuju običnom plastikom ili komunalnim otpadom) imaju pravo na status žrtve kaznenog djela. Troškove njihovog liječenja i eventualne odštete za narušeno zdravlje sudskim putem treba izravno namiriti iz zaplijenjene imovine okrivljenih tvrtki i pojedinaca.
Sanacija uz najvišu razinu opreza,prevenciju i zaštitu
Za rad na sanaciji ilegalnog odlagališta opasnog otpada u Gospiću nužno je provesti stroge i specifične mjere zaštite na radu i očuvanja zdravlja radnika.
Budući da radovi uključuju privremeno prekrivanje vodonepropusnom folijom, manipulaciju „Big Bag“ vrećama te kasniji iskop, trijažu i utovar zakopanog otpada, obveze poslodavca i izvođača radova;odabranih tvrtki propisane su Zakonom o zaštiti na radu te pravilnicima za rad s opasnim kemikalijama i otpadom.
Glavni koraci i mjere koje se moraju poduzeti podijeljeni su u nekoliko ključnih kategorija: Prethodna karakterizacija rizika i plan i mjere zaštite (Karakterizacija otpada i uzorkovanje; Izrada Plana izvođenja radova uključivo i poseban elaborat/plan zaštite na radu koji predviđa sve izvanredne događaje); Obvezna i propisana osobna zaštitna oprema (OZO); Organizacija gradilišta i medicinski nadzor (Uspostava zona dekontaminacije,;Ciljani zdravstveni pregledi; Kontinuirani monitoring zraka); Sigurnost pri radu s mehanizacijom (Izolirane kabine strojeva; Sprječavanje širenja prašine).
Ove mjere moraju nadzirti Inspekcija rada i Državni inspektorat, a s obzirom na to da je riječ o opasnom otpadu koji se u konačnici planira izvesti u inozemne spalionice, svaki korak manipulacije u Gospiću zahtijeva najvišu razinu opreza.
Gospodarsko-socijalno vijeće i sindikati
Zakon o zaštiti na radu jasno propisuje da rad s opasnim tvarima zahtijeva stopostotnu sljedivost – od nastanka do konačnog zbrinjavanja. Ako su radnici dovođeni u zabludu, grubo su prekršena njihova zakonska i ljudska prava.
Imajući u vidu raširenost ove pojave i u drugim dijelovima Hrvatske, Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) mora hitno raspraviti ovaj problem s aspekta zaštite na radu, i zaštite zdravlja radnika. Budući da se radi o tripartitnom tijelu koje okuplja Vladu, sindikate i poslodavce,prava iz rada i profesionalno zdravlje spada u njihovu temeljnu nadležnost.
Alarm za uzbunu
Alarm za uzbunu već odavno zvoni u samom sustavu nadzora. Sa samo 60 posto popunjenosti inspekcije zaštite na radu u odnosu na sistematizaciju, država šalje poruku da joj prevencija nije prioritet. Ako znamo da standardi Međunarodne organizacije rada nalažu jednog inspektora na 10.000 radnika, Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje gotovo 100 inspektora u tom području.
Istodobno ,u Hrvatskoj trenutno nedostaje više od 70 timova medicine rada u odnosu na propisane standarde i potrebe Mreže javne zdravstvene službe. Time su otežane redovite preventivne aktivnosti, obilasci radnih mjesta, sudjelovanje u izradama procjena rizika te praćenje uzroka bolovanja.
S ovakvim manjkom izvršitelja iluzorno je očekivati učinkovitu kontrolu, i provedbu učinkovitih mjera prevencije.Država mora hitno reagirati – ako ne novim zapošljavanjem, onda trenutnom unutarnjom reorganizacijom i preraspodjelom službenika iz drugih tijela državne uprave kako bi se pojačao inspekcijski nadzor.
Sigurnost se gradi s vrha – strateškim odlukama Vlade i Hrvatskog sabora. Umjesto stalnog gašenja požara, potreban nam je novi, funkcionalan institucionalni okvir po uzoru na moderne europske prakse. Tek kada objedinimo nadzor te materijalno i kadrovski ojačamo inspekciju rada i medicinu rada, moći ćemo reći da doista štitimo živote onih koji ovaj sustav pokreću.
Vitomir Begović