Znanstveni pristup sigurnosti i zdravlju na radu

Znanstveni pristup ključan je za izradu kvalitetnih propisa o zaštiti na radu, i zaštiti zdravlja radnika. Takav pristup jamči da se pravne norme temelje na dokazima, stručnosti, profesionalnosti i neutralnosti, a ne na pretpostavkama i improvizacijama. Kao uzor Hrvatskoj može poslužiti njemački model.

Njemački savezni institut za sigurnost i zdravlje na radu ( Bundesanstalt für Arbeitsschutz und Arbeitsmedizin, BAuA) je njemačka savezna resorna istraživačka institucija posvećena sigurnosti i zdravlju na radu te dizajnu rada usmjerenom na čovjeka.

Kao istraživačka institucija BauA omogućuje kreatorima politika, praktičarima i javnosti korištenje znanja. Upravo u tu svrhu znanstvenici u Saveznom institutu za sigurnost i zdravlje na radu provode neovisna, visokokvalitetna istraživanja. Oni identificiraju moguće rizike za sigurnost i zdravlje zaposlenika u ranoj fazi, kao i mogućnosti za dizajn rada usmjeren na čovjeka. Usredotočeni su na promjene koje se događaju u svijetu rada i zadatak uključivanja sigurnosti i zdravlja na radu od samog početka kada se uvode tehnološke i organizacijske inovacije i planiraju promjene.

Znanstvenici BauA savjetuju Savezno ministarstvo rada i socijalnih poslova (Bundesministerium für Arbeit und Soziales, BMAS), Savezno ministarstvo za okoliš, klimatske akcije, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost ( Bundesministerium für Umwelt, Klimaschutz, Naturschutz und nukleare Sicherheit, BMUKN) i druge političke aktere. BauA promiče prijenos znanja praktičarima, obavlja zakonske i službene funkcije te sudjeluje u nacionalnim, europskim i međunarodnim tijelima koja postavljaju pravila, propise i standarde.

Stručnost i istraživanja ključni za političko donošenje odluka o sigurnosti i zdravlju na radu

BAuA je izgradila snažnu reputaciju pouzdanog i praktično orijentiranog istraživačkog partnera, donoseći stručnost, metodološko znanje i dobro utemeljene stavove, surađujući s drugim dionicima kako bi kontinuirano poboljšavala sigurnost i zdravlje na radu.

Bilo da se radi o znanstvenim istraživanjima ili raspravama tijela koja donose odluke, najbolja rješenja pronalaze se dijalogom i suradnjom s drugim akterima u akademskoj zajednici, regulativi i radnoj praksi.

Savjetovanje o politici jedan je od glavnih zadataka BAuA-e. Kao resorna istraživačka institucija pod nadležnošću Saveznog ministarstva rada i socijalnih poslova (BMAS), BAuA djeluje kao stalni posrednik između svijeta znanosti i političke prakse.

BAuA si je postavio ciljeve podupiranja vladinih aktivnosti visokom razinom znanstvene stručnosti i pružanja čvrste osnove za političke odluke putem svojih znanstveno-savjetodavnih usluga. Sastavni dio ovog zadatka je sposobnost osiguranja da se stručnost iz akademske zajednice i istraživanja uključi u političko donošenje odluka.

Jedan od primarnih zadataka BAuA-e u savjetovanju o politici je pružanje tehničke ekspertize i sveobuhvatnih savjetodavnih usluga kao odgovor na upite savezne vlade, njemačkog parlamenta, socijalnih partnera ili europskih i međunarodnih organizacija o svim pitanjima koja se odnose na sigurnost i zdravlje na radu. Izravnim savjetovanjem, npr. kao odgovor na upite članova ili skupina njemačkog parlamenta ili drugih ustavnih tijela, BAuA igra aktivnu ulogu u oblikovanju stručnog diskursa u svom svojstvu neutralne i stručne savezne istraživačke institucije.

U okviru znanstvenih savjeta o politici, BAuA pomaže u oblikovanju javnog mnijenja u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu. Cilj je sve više uključiti sigurnost i zdravlje na radu u šire društvene i socioekonomske kontekste te ih dodatno povezati s drugim kontekstima.

Temelje za obavljanje ovih zadataka BauA postavlja provođenjem kvalitetnog istraživačko-razvojnog rada koji je potpuno neovisan i zadovoljava stroge znanstvene standarde kvalitete.            Planirajući aktivnosti BauA slijedi dugoročne istraživačke pravce i kontinuirano reagira na nove promjene koje donosi razvoj rada. BAuA nastoji osigurati da su radna mjesta u Njemačkoj sigurna, zdrava i usmjerena na čovjeka te da ostanu konkurentna u dinamičnom, promjenjivom svijetu rada. U svojim istraživačkim i znanstveno utemeljenim tehničkim aktivnostima, BAuA odgovara na znanstveni i politički razvoj te se bavi potrebama i idejama utvrđenim dijalogom s važnim specijaliziranim znanstvenim i akademskim društvima, zajednicom sigurnosti i zdravlja na radu, poslodavcima i sindikatima. Svake četiri godine objavljuje program rada i istraživanja u kojem detaljno opisuje kako namjerava provoditi te zadatke.

Strateška područja djelovanja

Program rada i istraživanja BauA za razdoblje 2026. – 2029. strukturiran je oko pet središnjih strateških područja djelovanja. Ta područja djelovanja omogućuju ostvarivanje dugoročnih ciljeva, a istovremeno omogućuju identificiranje i rješavanje relevantnih, novih tema i izazova. Ukorijenjena su u znanstvenom diskursu o dizajnu rada prilagođenom čovjeku i omogućuju sagledavanje tema iz kontrastnih perspektiva. Ovaj pristup potiče interdisciplinarno proučavanje mnogostrukih pitanja vezanih uz rad i zdravlje. Nadalje, teme se mogu istovremeno ispitivati ​​u nekoliko područja djelovanja, s različitim prioritetima koji se postavljaju u svakom području.

Praćenje promjena i evaluacija

Kako bi stekla dobro utemeljeno razumijevanje o tome kako se svijet rada razvija, BAuA kontinuirano promatra i analizira ključne događaje. Sofisticirana, ažurirana slika uvjeta rada u Njemačkoj sastavlja se iz opsežnih prikupljanja podataka kao što su Anketa o zaposlenosti ( Erwerbstätigenbefragung ) i Anketa o radnom vremenu (Arbeitszeitbefragung ), kao i drugih nacionalnih i europskih studija. Ovo praćenje pruža važne temelje za istraživanje, savjete o politikama i intervencije u području sigurnosti i zdravlja na radu. Ističe trendove u ranoj fazi, procjenjuje učinkovitost intervencija javnog sektora i čini promjene mjerljivima. Ovim aktivnostima BAuA podržava dizajn svijeta rada utemeljen na dokazima i usmjeren na čovjeka.

Sigurnost proizvoda i strojeva

BAuA istražuje kako umjetna inteligencija (UI) može podržati napore za bržu identifikaciju opasnih proizvoda unatoč rastućoj raznolikosti proizvoda na tržištu, u koju svrhu testira prototipove alata osmišljenih za analizu velikih, slabo strukturiranih količina podataka. Istovremeno istražuje korelacije između funkcionalne sigurnosti i IT sigurnosti u odnosu na digitalno povezane proizvode, što će omogućiti učinkovitiju procjenu rizika od vanjskih napada. BAuA razvija metode za industrijsku primjenu visokorizične UI koje uzimaju u obzir robusnost, pouzdanost i zahtjeve Zakona EU o umjetnoj inteligenciji i Uredbe EU o strojevima. U suradnji s partnerima iz prakse na radnom mjestu i istraživanja, sastavljaju se relevantni skupovi podataka koji će također biti dostupni znanstvenoj zajednici. Nadalje, BAuA radi na razradi novih zakonskih zahtjeva i njihovom prevođenju u standarde kako bi poduzeća, proizvođači i zaposlenici mogli koristiti UI i modernu strojnu tehnologiju na siguran i pouzdan način.

Upotrebljivi proizvodi i radna oprema

BAuA nastoji osigurati da su proizvodi i radna oprema dizajnirani ergonomski, sigurno i upotrebljivo. Imajući to na umu, prikupljaju se, analiziraju i vizualiziraju složeni antropometrijski podaci kako bi se dizajn radnih okruženja i proizvoda prilagodio ljudskim potrebama. U kontekstu digitalizacije, BAuA istražuje upotrebu algoritamskog upravljanja i generativne umjetne inteligencije, procjenjujući rizike povezane sa sigurnošću, transparentnošću i objašnjivošću te razvija postupke koji će omogućiti minimiziranje sistemskih rizika i sigurno iskorištavanje prilika. Osim toga, BAuA potiče inkluzivni dizajn proizvoda i podržava proizvođače u provedbi zakonskih zahtjeva za pristupačnost.

Radna mjesta i čimbenici okoline

Različita radna mjesta i radna okruženja nose specifične prilike i rizike za zaposlenike. Što se tiče kućnih ureda, fokus je na ergonomskom dizajnu, socijalnoj izolaciji, ravnoteži između poslovnog i privatnog života, i virtualnoj prisutnosti, dok postoje resursi koji se mogu istovremeno iskoristiti, poput mreža socijalne podrške. Rad fleksibilan prema lokaciji i hibridni rad u kućnoj njezi, obrtništvu i savjetovanju također se istražuju kako bi se utvrdile njihove implikacije na zdravlje, kao i koncepti ureda temeljenih na aktivnostima.

BAuA analizira učinke svjetla, buke i unutarnje klime kako bi se radna mjesta mogla dizajnirati na zdrav način. Relevantna pitanja uključuju dnevno svjetlo, umjetnu rasvjetu, emisije buke i mjere kontrole infekcija. U poljoprivrednom sektoru provode se dugoročne studije kako bi se utvrdilo kako sustavi uzgoja životinja visoke dobrobiti utječu na bioaerosole i rizike za zaposlenike. S obzirom na promjene u svjetskoj klimi, zaštitne mjere za aktivnosti na otvorenom dodatno se razvijaju kako bi se riješili problemi rastućih temperatura, toplinskih valova, sunčevog opterećenja, alergena i vektorskih patogena. Cilj je dizajnirati radna okruženja tako da dugoročno ostanu sigurna, zdrava i održiva, uz korištenje inovativnih tehnologija i uzimanje u obzir specifičnih potreba svih skupina zaposlenika.

Radno vrijeme

Istraživanje radnog vremena ispituje utjecaje fleksibilnih modela na zdravlje, dobrobit i ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Istražuju se i kraće i dulje radno vrijeme te specifični modeli radnog vremena za različite životne faze kako bi se identificirali potencijalni rizici i osmislile preporuke za dizajn temeljen na dokazima. Također se proučavaju atipični obrasci radnog vremena poput rada u smjenama ili dežurstva, kao i učinci pauza, odmora i sna na regeneraciju i performanse. BAuA nadgleda zakonske i regulatorne razvoje, podržava provedbu postojećeg zakonodavstva o radnom vremenu i blisko surađuje s nadzornim tijelima na razini saveznih država kako bi promicao praktična i zdrava rješenja za radno vrijeme.

Psihosocijalni čimbenici uvjeta rada

Suradnja unutar organizacija i rad koji uključuje rad s ljudima, za ljude i ljudima povezan je s psihosocijalnim izazovima. Prioriteti istraživanja BAuA-e su sprječavanje uznemiravanja, nasilja i maltretiranja te promicanje sigurnih i poštovanih radnih okruženja. Psihosocijalne posljedice digitalizacije, korištenje algoritama i umjetne inteligencije te virtualna suradnja također se proučavaju kako bi se poboljšala dobrobit zaposlenika, društvene interakcije i otpornost. Organizacije se konceptualiziraju kao društveni prostori u kojima upravljačke odluke, prostorni dizajn i obveza dolaska na posao imaju središnju ulogu.BAuA izrađuje preporuke temeljene na dokazima o rješavanju mentalnih opterećenja, doprinosi europskim aktivnostima praćenja, sudjeluje u Europskoj kampanji za mentalno zdravlje na radu i podržava inkluzivni dizajn tehnoloških sustava namijenjenih smanjenju opterećenja.

Epidemiologija rada, fizičko i mentalno zdravlje

Mentalne bolesti jedan su od glavnih razloga za izostanke s rada i prijevremene mirovine. BAuA proučava čimbenike poput njihovih socijalnih, emocionalnih i fizičkih aspekata, oblika digitalnog rada i demografskih promjena kako bi mogla razviti intervencije koje će promicati mentalno zdravlje.Mišićno-koštani poremećaji također su među najčešćim zdravstvenim problemima. Stoga je važno istražiti fizičko opterećenje i dalje proširiti preventivne pristupe poput Metoda ključnih pokazatelja (Leitmerkmalmethoden ) koje je razvila BAuA.

Osim toga, BAuA istražuje utjecaje tjelesne neaktivnosti i sjedećeg rada na kardiometaboličko zdravlje i kognitivne performanse. U svjetlu globalizacije i klimatskih promjena, istražuju se rizici od infekcija povezanih s radom i razvijaju se zaštitne mjere. Sustavni pregledi i meta-analize koriste se za istraživanje korelacija između određenih vrsta izloženosti i zdravstvenih stanja, čime se postavljaju znanstveni temelji za preporuke o prepoznavanju profesionalnih bolesti.

Preventivna zdravstvena zaštita na radu

Skrb koju pružaju liječnici medicine rada uključuje procjenu rizika, savjetovanje i preventivne usluge. Međutim, do danas se malo zna o konkretnoj provedbi preventivne zdravstvene zaštite na radu unutar organizacija. BAuA stoga želi prikupiti važnu zalihu temeljnog znanja provođenjem anketa među organizacijama i liječnicima medicine rada te tako omogućiti osmišljavanje načina za poboljšanje prakse na radnom mjestu. Osim toga, BAuA doprinosi razvoju i ažuriranju niza smjernica koje je objavilo Udruženje znanstvenih medicinskih društava u Njemačkoj ( Arbeitsgemeinschaft der Wissenschaftlichen Medizinischen Fachgesellschaften, AWMF), na primjer o noćnom i smjenskom radu ili preporukama za vježbanje za osobe koje obavljaju izrazito sjedeći posao pred ekranom, čime pomaže u stvaranju preporuka za praksu zdravstvene zaštite na radu temeljenih na dokazima.

Rad sa zdravstvenim ograničenjima, programi povratka na posao i uključivanje

Koncept „ostanka na poslu“ podržava zaposlenike sa zdravstvenim ograničenjima da ostanu u radnom životu izoliranjem rizika i zaštitnih čimbenika povezanih s poslom te istraživanjem što se može učiniti kako bi se osiguralo da se stanja dijagnosticiraju u ranoj fazi. Provodi se terensko istraživanje kako bi se istražila praktična primjena diferencijalnog dizajna rada s ciljem razvoja preporuka za održive strukture ostanka na poslu. U Njemačkoj se zaposlenici koji se vraćaju na posao nakon duljih razdoblja bolovanja mentoriraju u okviru onoga što je poznato kao upravljanje operativnom integracijom (OIM). BAuA istražuje u kojoj je mjeri ovaj model primjenjiv na različite zdravstvene probleme, prilike i rizike koje stvaraju hibridni radni sustavi te veze između internog pružanja usluga i vanjskih terapijskih usluga.

Istraživanje inkluzije usmjereno je na pristupačan dizajn rada i dugoročno zapošljavanje osoba s invaliditetom. Analiziraju se mogućnosti korištenja umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija kako bi se promovirali inkluzivni timovi i tehnološka podrška te istražio njihov utjecaj na mentalno zdravlje pojedinaca.

Daljnji razvoj mjera i instrumenata

BAuA proučava praksu i učinkovitost nadzora sigurnosti i zdravlja na radu te savjetodavne i nadzorne strategije. Cilj je procijeniti praksu sigurnosti i zdravlja na radu, razviti digitalne pametne propise i iskoristiti mogućnosti koje pruža umjetna inteligencija (AI) za procjene rizika. Istražuju se čimbenici koji utječu na praksu prevencije na radnom mjestu, posebno u malim i srednjim poduzećima (MSP), te se ispituju veze između primarnih, sekundarnih i tercijarnih preventivnih mjera.

Analiziraju se odgovornosti u integriranim procesima stvaranja vrijednosti kako bi se osiguralo jasno dodjeljivanje kompetencija u području sigurnosti i zdravlja. Istražuju se nova radna mjesta stvorena procesima ekološke transformacije i rukovanjem biološkim agensima i opasnim tvarima tijekom proizvodnje, recikliranja i popravka s ciljem provedbe „podržane sigurne upotrebe“. Instrumenti poput digitalne putovnice proizvoda i platforme SUBSPORTplus doprinose ranoj procjeni rizika i odabiru sigurnih tvari.

Osim toga, BAuA nastavlja razvijati metode ispitivanja, mjerenja i procjene, standardizirati ih i validirati u međulaboratorijskim ispitivanjima. Epidemiološke i učinkovite analize intervencija u području kontrole infekcija i sigurnosti i zdravlja na radu, na primjer, ograničenje REACH-a za diizocijanate, nadopunjuju ovo istraživanje i pomažu u poboljšanju zaštitnih mjera za zaposlenike.

Podizanje svijesti o sigurnosti i zdravlju na radu i prenošenje znanja

BAuA potiče integraciju tema sigurnosti i zdravlja na radu u osposobljavanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Postojeći nastavni materijali kontinuirano se revidiraju kako bi se uzeli u obzir trenutni regulatorni zahtjevi, na primjer u vezi s kibernetičkom sigurnošću, rizicima umjetne inteligencije i kemijskom sigurnošću, te se prilagođavaju oblicima prikladnim za visokoškolske ustanove ili nadzor tržišta i carinska tijela. Istodobno, BAuA proširuje svoju predanost nastavi na visokoškolskim ustanovama, koristeći svoju stručnost i istraživačke projekte kako bi podržao studente koji izrađuju doktorske disertacije, diplomske disertacije i stažiranje. Također jača istraživanje i poučavanje o zdravlju u svijetu rada u okviru programa Financiranja istraživanja i poučavanja u svijetu rada ( Förderung der Forschung zur Gesundheit in der Arbeitswelt, FoGA).

Izložba radnog svijeta DASA

Izložba DASA Working World Exhibition u Dortmundu, provodi središnje obrazovne i komunikacijske aktivnosti, omogućujući dijeljenje znanja sa širokom javnošću o svijetu rada. Jedan je od najvećih tehničkih muzeja u Njemačkoj i jedinstven u Europi.

Izložba se usredotočuje na ljude i njihove fizičke, psihološke, društvene i kulturne potrebe.Dizajn izložbe primio je nekoliko nagrada i omogućuje posjetiteljima da dožive koncept rada u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, koristeći sva svoja osjetila. Poziva javnost, poput obitelji, učenika i specijaliziranih posjetitelja, na sudjelovanje i eksperimentiranje. Svake godine izložbu DASA posjeti otprilike 185.000 ljudi.

Osim 13.000 m² stalnog izložbenog prostora, DASA ExCenter i DASA Galerija nude i dva prostora za privremene izložbe.

Rezultati istraživanja BAuA uključuju se u stalni postav u DASA Working Worldu, na primjer kroz planirana ažuriranja izložbi o klasičnim čimbenicima rizika poput fizikalnih agensa i opasnih tvari.Putujuće izložbe o aktualnim temama i međunarodna suradnja, primjerice s muzejima u Beču i Granadi, stavlja istraživanja u središte pozornosti i izvan Njemačke. BAuA također provodi inovativna istraživanja posjetitelja koja joj omogućuju procjenu utjecaja izložbi i daljnji razvoj obrazovnih usluga. Kvantitativne i kvalitativne metode koriste se za prikupljanje povratnih informacija posjetitelja, dok digitalne izložbe i usluge olakšavaju pristup izložbama i potiču uključivanje. Očekuje se da će budući projekti poput 4E Cognition in Exhibitions stvoriti impresivna, interaktivna iskustva učenja i ojačati akademski dijalog u području istraživanja posjetitelja.

Nacionalna kontaktna točka EU-OSHA-e

Kontaktne točke djeluju kao mostovi između Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i nacionalnih aktera u području sigurnosti i zdravlja na radu.

BAuA je nominiran kao službeni predstavnik Agencije i kontakt točka EU-OSHA od strane Saveznog ministarstva rada i socijalnih poslova ( Bundesministerium für Arbeit und Soziales, BMAS).

Kontaktna točka upravlja prijenosom znanja između EU-OSHA-e i nacionalnih aktera u području sigurnosti i zaštite na radu. Osim toga, aktivno doprinosi planiranju i provedbi kampanja EU-OSHA-e na nacionalnoj razini i, između ostalog, uključena je u odabir nacionalnih nominacija za Nagrade za dobru praksu u području zdravih radnih mjesta.

Hrvatskoj potreban cjeloviti redizajn u području sigurnosti i zdravlja

Hrvatskoj je potreban cjeloviti redizajn u području sigurnosti i zdravlja na radu, između ostalog osnivanjem nacionalne neovisne javne ustanove za rad, sigurnost i zdravlje na radu.Kao članica EU Hrvatska treba djelovati proaktivno, podizati standarde u svim područjima, a posebno u području sigurnosti i zdravlja na radu, koristeći pozitivna iskustva drugih zemalja, kao što je i ovaj primjer njemačke savezne resorne istraživačke institucije posvećene sigurnosti i zdravlju na radu.

Vođenje smislene i odgovorne javne politike u ovom području podrazumijeva analizu stanja i problema te prijedloge njihova rješavanja kroz strategije, programe i propise uz osiguranje potrebnih uvjeta i institucija za njihovu učinkovitu provedbu.Znanstveni pristup i jačanje sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu vrijede ulaganja.Sredstava ima, bez novih opterećenja, u postojećim prihodima HZZO -a iz doprinosa koji uključuje i zaštitu zdravlja na radu.

Suvremena sigurnost i zaštita zdravlja na radu holistički su orijentirani, i kroz interdisciplinarne pristupe stručnjaci različitih akademskih disciplina trebaju imati organizacijske i praktične uvjete za timski rad na ostvarivanju zajedničkih ciljeva.

Hrvatsku je nužno pozicionirati kao aktivnog i prepoznatljivog aktera u području sigurnosti i zdravlja na radu institucionalnim ustrojem, nacionalnom strategijom, te aktivnim sudjelovanjem u istraživanjima, europskim inicijativama i razmjeni najbolje prakse s partnerima iz Europske unije.

Prilika je podsjetiti da je V. Svjetski kongres o zaštiti na radu, održan 1967. godine u Zagrebu (iduće godine navršit će se 60 godina od tog događaja), i predstavljao je povijesnu prekretnicu u globalnom i lokalnom pristupu sigurnosti radnika.Njegova ključna važnost očituje se u tome što je Zagreb pozicionirao u samo središte globalne rasprave o radničkim pravima, okupivši vodeće svjetske stručnjake, sindikate i institucije pod okriljem Međunarodne organizacije rada (ILO). U sklopu kongresa prvi je put održana međunarodna izložba zaštitne opreme i publikacija.

Domaćinstvo petog po redu svjetskog kongresa potvrdilo je visok ugled stručnjaka za sigurnost i instituta koji su djelovali na ovim prostorima, i čije nasljeđe sadašnje i buduće generacije imaju obvezu nastaviti dalje razvijati.

Vlada je odgovorna za donošenje i razvoj nacionalne politike i programa te sustava politike zaštite na radu, zatim, za uspostavu kvalitetnog institucionalnog ustroja i neovisno djelovanje specijaliziranih nacionalnih institucija u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu, donošenje razumljivog, primjerenog i usklađenog zakonodavnog okvira, efikasan nadzor primjene propisa, kroz postupanje inspekcije, te primjenu stimulativnog modela osiguranja u području zaštite zdravlja na radu i drugih poticajnih mjera za ulaganja poslodavaca.

U 2027. navršava se i 20 godina od donošenja odluke Hrvatskog sabora o proglašenju 28. travnja Nacionalnim danom zaštite na radu u Republici Hrvatskoj.

Iduće godine navršit će se i 65 godina od začetka osnivanja samostalnog studija zaštite na radu na Višoj tehničkoj školi u Zagrebu, i 30 godina od obnavljanja, razvoja i rada studija u organizaciji programskog sljednika; visoke škole, i današnjeg veleučilišta.Navršiti će se i 69 godišnjica kontinuiranog izlaženja znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, a održati će se i 27. tradicionalna godišnja nacionalna konferencija o sigurnosti i zdravlju na radu.

Polazeći od tradicije i postignutih vrijednosti, trenutačnog stanja i prepoznatih problema te potrebe za poticajem na poduzimanje konkretnih pozitivnih promjena, razlog je i da Hrvatski sabor proglasi 2027. godinu „Godinom sigurnosti i zdravlja na radu u Republici Hrvatskoj“, kako bi se ovo područje naglasilo kao ključni nacionalni prioritet.

Sigurnost i zdravlje na radu mjerilo su za sve postupke, te važan kriterij za sve odluke kako bi se uspostavila kultura prevencije. Održiva sigurnost i zdravlje na radu ne samo da omogućavaju uspješno poslovanje, već i smanjuju troškove.

Važno je učiti iz počinjenih grešaka, a isto tako i one greške koje su iz bilo kojeg razloga učinjene što prije priznati i ispraviti, u ovom slučaju dokazujući da su život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrednote od posebnog društvenog interesa, na kojima će hrvatsko društvo uporno i dugoročno djelovati.

 Vitomir Begović