EU parlament o smrtnim slučajevima na radu

Zdravlje i sigurnost na radu temeljni su stup europske socijalne politike i središnji element u zaštiti ljudskog dostojanstva, temeljnih prava radnika te pravednih i sigurnih uvjeta rada.

Aktualno stanje upućuje na hitnu potrebu za učinkovitim politikama za sprječavanje nesreća na radu i zaštitu radnika na radu. Prema Eurostatu, u 2023. godini u Europskoj uniji bilo je 3.298 smrtonosnih nesreća na radu i oko 2,8 milijuna nesmrtonosnih nesreća na radu koje su rezultirale najmanje četiri dana izostanka s posla. Iza svake od ovih brojki stoje obitelji, kolege i šire zajednice, svi duboko pogođeni bolnim gubitkom.

Temeljne promjene u svijetu rada, uključujući širenje nestandardnih oblika rada, starenje radne snage, digitalizacija, uvođenje novih tehnologija i globalizacija, doveli su  do povećanja psihosocijalnih rizika, stresa povezanog s poslom i novih izazova u području zaštite zdravlja na radu te stoga zahtijevaju šire i sveobuhvatne strategije prevencije. Potrebni su odlučniji napori za postizanje ciljeva Programa održivog razvoja do 2030., posebno cilja 8.8 o zaštiti prava radnika i osiguravanju sigurnog i zaštićenog radnog okruženja za sve radnike, uključujući radnike migrante, posebno migrantice i radnike u prekarnim poslovima.

Europski dan žrtava nesreća na radu i profesionalnih bolesti

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta razmotrit će nacrt prijedloga rezolucije Europskog parlamenta o hitnoj potrebi smanjenja broja smrtnih slučajeva na radu (2025/3046 (RSP), koji je podnijela talijanska zastupnica u Europskom parlamentu Chiara Gemma. U njemu se poziva na uspostavu Europskog dana sjećanja na žrtve nesreća na radu i priznavanja dostojanstva radnika, koji bi se prema prijedlogu svake godine obilježavao 8. kolovoza u spomen na tragediju u rudniku Bois du Cazier. U spomenutom belgijskom rudniku ugljena u Marcinelleu dana 8. kolovoza 1956. godine izbio je požar u kojem je od udisanja dima i trovanja ugljičnim monoksidom poginulo 262 rudara. Od onih koji su radili tog jutra, preživjelo je samo dvanaest. Bila je to velika industrijska nesreća, čije su žrtve uglavnom bili radnici migranti. Mnogi od njih bili su građani sadašnjih država članica Europske unije, većina iz Italije. Radi se o prvoj kolektivnoj katastrofi u Europi, koja je već tada pozivala na zajedništvo o ključnim pitanjima kao što su rad, sigurnost, pravda i dostojanstvo.

Europski dan sjećanja bio bi svečan i simboličan čin u čast sjećanja na te žrtve i jačanje naše zajedničke predanosti sprječavanju budućih tragedija.

Rezolucijom se definira svrha ovog Europskog dana kao obilježavanje žrtava nesreća na radu i profesionalnih bolesti, a cilj je i podizanje svijesti šire javnosti, poduzeća i institucija o važnosti prevencije, sigurnosti i pristojnih uvjeta rada. Naglašava se da bi ovaj Europski dan trebao ojačati predanost Unije i država članica u cilju sustavnog i održivog smanjenja nesreća, bolesti i smrtnih slučajeva na radu u skladu s pristupom Vizija nula, a posebno bi trebao promicati prevenciju, siguran i dostojanstven rad, osposobljavanje, podizanje svijesti o novim rizicima, socijalni dijalog i učinkovitu provedbu postojećeg zakonodavstva. U rezoluciji se poziva Europsku komisiju i Europsko vijeće, da u suradnji s državama članicama EU i socijalnim partnerima, podrže uspostavljanje i obilježavanje ovog Europskog dana, uključujući informiranje, podizanje svijesti i razmjenu dobrih praksi u području zdravlja i sigurnosti na radu.

Rezolucijom se potiče Europsku komisiju i Europsku agenciju za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) da iskoriste ovaj Europski dan kao priliku za javno predstavljanje ažuriranih podataka, komparativnih analiza i smjernica utemeljenih na dokazima o sigurnosti i zdravlju na radu, s posebnim naglaskom na psihosocijalne rizike, nestandardne oblike rada, mikro i mala poduzeća te najranjivije skupine radnika.

Prevenirati smrtne slučajeve na radu

Rezolucija Europskog parlamenta pod oznakom 2025/3046 (RSP) odnosi se na hitnu potrebu za smanjenjem broja smrtnih slučajeva na radu u Europskoj uniji. Ovaj prijedlog dolazi kao odgovor na zabrinjavajuće statistike koje pokazuju da, unatoč napretku u regulativi, tisuće radnika u EU i dalje gube živote svake godine zbog nesreća na radu ili profesionalnih bolesti.

Velik  je broj smrtnih slučajeva na radu uzrokovan profesionalnim bolestima, koje se često podcjenjuju ili nedovoljno prijavljuju. Sprječavanje nesreća na radu i profesionalnih bolesti temelj su europske socijalne politike i prava na slobodno kretanje radnika, pa to nije samo pravna obveza prema pravu EU-a, posebno Direktivi Vijeća 89/391/EZ, i nacionalnim pravnim sustavima, već i strateško društveno i ekonomsko ulaganje koje može imati pozitivan i trajan utjecaj na radnike, poduzeća i zajednicu u cjelini, doprinoseći smanjenju rizika, upravljanju socioekonomskim troškovima nesreća na radu i općenito poboljšavajući kvalitetu i održivost radnog okruženja.

Europski parlament je u svojoj rezoluciji od 10. ožujka 2022. pozdravio pokretanje pristupa Vizija nula za nesreće na radu i profesionalne bolesti te pozvao na ambiciozan plan za manji broj nesreća i smrtnih slučajeva na radu te na bolje mjere prevencije i provedbu postojećih pravila i zakonodavstva o zdravlju i sigurnosti na radu.

Zašto je rezolucija o smanjenju smrtnih slučajeva na radu važna upravo sada?

Rezolucije Europskog parlamentasu službeni akti kojim parlamentarci izražavaju stajalište o određenim pitanjima, i kao takve imaju značajnu političku težinu. Rezolucijama se  pozivaju na akciju EU institucije ili države članice, a prihvaćaju se na plenarnoj sjednici, najčešće na temelju prijedloga odbora.

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) jedan je od ključnih stalnih odbora Europskog parlamenta, odgovoran za oblikovanje politika koje izravno utječu na radne uvjete i socijalnu sigurnost građana EU-a, a što uključuje i zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.

Nacrt prijedloga rezolucije o hitnoj potrebi smanjenja broja smrtnih slučajeva na radu polazi od  članaka 151. do 153. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, uzima u obzir Europski stup socijalnih prava i komunikaciju Europske komisije o Strateškom okviru EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021. – 2027.

Rezolucija 2025/3046 (RSP) služi kao politički pritisak na države članice EU da sigurnost radnika postave kao prioritet iznad profita.

Nacrt prijedloga rezolucije Europskog parlamenta hitno zahtijeva brzu provedbu strategije „ Vizija nula “ za smrtonosne nesreće, s konkretnim, obvezujućim ciljevima za drastično smanjenje broja smrtnih slučajeva povezanih s radom do 2030.; poziva Europsku komisiju da revidira Okvirnu direktivu 89/391/EEZ kako bi se ojačala prevencija, ažurirale zaštitne granice za azbest i olovo te uključile posebne mjere za mentalno zdravlje na radu.

Pored nekoliko tisuća  smrtnih slučajeva godišnje u EU, procjenjuje se da godišnje oko 100.000 ljudi umre od raka uzrokovanog uvjetima na radu. Alarmantan je podatak da  Hrvatska  ima  posebno izražen problem visokog postotka smrti građana oboljelih od karcinoma, s obzirom na broj stanovnika, i isti je znatno veći nego u 25 od 27 zemalja Europske unije, i čak je za 30 % veći nego prosjek EU-a.

Tisuće  radnika  umiru  i od  raznih bolesti povezanih s radom. Europski sindikalni institut predviđa više od  27.000 smrtnih slučajeva na radnom mjestu između 2020. i 2029. ako se nastavi trenutni tempo.

Kao poseban problem ističu  se i uvjeti rada platformskih radnika i migranata, koji često rade izvan standardnih sigurnosnih mreža i imaju manji pristup obuci. Poziva se Europska komisija na donošenje sveobuhvatne direktive o podugovaranju kako bi se osigurala lančana odgovornost i zaštitila prava radnika u složenim strukturama zapošljavanja. Zahtijeva se hitno prepoznavanje psihosocijalnih i ergonomskih rizika, posebno u kontekstu sve veće digitalizacije i rada na daljinu.

Podsjeća se da fokus aktivnosti  mora biti  usmjeren ne samo na fizičke nesreće (padovi, strojevi), već i na "nevidljive ubojice" poput raka povezanog s radom i kardiovaskularnih bolesti uzrokovanih stresom.

U uvjetima brzih promjena u svijetu rada, postojećih i novih rizika, modernizacija  i usklađivanje zakonodavstva jedna je važnih aktivnosti. Europski parlament svojim angažiranim djelovanjem kontinuirano poziva Europsku komisiju na reviziju direktiva; ažuriranje pravila o opasnim tvarima te uvođenje mjera za zaštitu od ekstremnih toplinskih valova (klimatske promjene) i psihosocijalnih rizika (burnout, digitalni nadzor). Poseban naglasak stavlja se na sektore s visokim rizikom: građevinu i poljoprivredu, kao sektore s najvećim brojem fatalnih nesreća.

Rezolucija se  zalaže i za  bolji  nadzor provedbe propisa, i  pojačani rad  inspekcije zaštite na radu. Zakon na papiru ne znači ništa bez kontrole na terenu. Rezolucijom se potiče države članice da povećaju broj i kvalitetu inspekcija  zaštite na radu, osiguravajući učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne za tvrtke koje krše sigurnosne propise.

Naravno kad je u pitanju prevencija, sigurnost i zdravlje na radu proaktivno djelovanje mora biti implementirano u praksu svih; od državnih tijela, svake tvrtke i ustanove,do  svakog mjesta rada, i to svaki radni dan, svih 365 dana u godini.

O nizu važnih tema navedenih u ovoj rezoluciji EU parlamenta bit će više riječi tijekom ove godine u sklopu sadržajnog programa 26. tradicionalne godišnje nacionalne konferencije „Sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu; budućnost je već ovdje!“ te panel rasprave i radionica.

Porukom „Snažnim partnerstvom  do snažne prevencije“, upućen je poziv stručnjacima  ZNR, liječnicima medicine rada, predstavnicima poslodavaca, radničkim predstavnicima te drugim dionicima da sudjeluju i biraju najbolje mjesto za visoka postignuća i osobni razvoj. Više o programu i prijavama OVDJE

Kad su u pitanju aktualno stanje i problemi sigurnosti i zdravlja na radu u Hrvatskoj, poželjno bi bilo da se osjeti veća uloga i angažman saborskog Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, u čijem je djelokrugu i područje zaštite na radu, kao i Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, koji pokriva i zdravlje na radu. U proteklih 10 godina takva aktivnost je izostala!

Zašto je to važno i potrebno?

Odbori prate stanje u područjima za koja su osnovani te imaju pravo razmatrati svako pitanje koje je  od značaja za njihovo područje rada. Odbori mogu tražiti od Vlade RH pripremu nacrta zakona ili rješavanje specifičnih problema. Inicijativa odbora može rezultirati novim zakonskim rješenjima, izmjenama postojećih propisa ili jačanjem nadzora nad radom izvršne vlasti, što podrazumijeva uz Vladu i ministarstva. Isto tako, odbori mogu organizirati tematske sjednice kako bi  se konkretnije informirali i sagledali određenu problematiku te potaknuli rješavanje aktualnih pitanja i problema. Vrijeme je da svojim proaktivnim djelovanjem Hrvatski sabor slijedi primjer EU parlamenta kad je u pitanju zauzimanje za temeljno ljudsko i radno pravo; sigurno i zdravo radno mjesto, dobrobit i dostojanstveni radni uvjeti.

                                                                                                               Vitomir Begović