Sigurnost i zdravlje na radu povezani s prometom

Novo izvješće Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC) ističe potrebu za djelovanjem u često zanemarenom području sigurnosti i zdravlja na radu: sigurnosti cestovnog prometa povezanoj s radom. Cijelo izvješće preuzmite OVDJE.

Izvješće, pripremljeno u konzultaciji sa stručnjacima EU-OSHA-e, utvrđuje da smrtni slučajevi u prometu povezani s poslom čine značajan udio svih smrtnih slučajeva u prometu u Europi, pri čemu je putovanje na posao među najopasnijim dijelovima radnog dana. U izvješću se utvrđuju dobre prakse i preostale praznine te se poziva na bliže usklađivanje sustava sigurnosti u prometu i zaštite na radu.

Poveznica sigurnosti na cestama i sigurnosti i zdravlja na radu

Putovanje na posao ključan je dio europskog gospodarstva i svakodnevnog života. Milijuni ljudi voze, putuju, hodaju ili rade na cesti kao dio svog posla, bilo da dostavljaju robu, posjećuju klijente, grade i održavaju infrastrukturu ili putuju na posao i s posla. Tijekom tih putovanja mogu poginuti ili biti ozlijeđeni, a mogu izazvati nesreću sa smrtnom posljedicom ili ozlijediti i drugog sudionika u prometu. Ipak, unatoč razmjerima, rizici povezani s korištenjem cesta u svrhu posla ostaju nedovoljno prepoznati u okviru sigurnosti u prometu i sigurnosti na radu.

Granice između ova dva područja – sigurnosti na cestama i sigurnosti i zdravlja na radu – često su nejasne. Iako Okvirna direktiva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu zahtijeva od poslodavaca da upravljaju svim rizicima koji proizlaze iz radnih aktivnosti, njezina primjena na putovanje na posao je neujednačena. Istodobno, nacionalne politike sigurnosti na cestama ne tretiraju uvijek putovanje na posao kao zaseban čimbenik rizika, iako profesionalni vozači i putnici na posao predstavljaju značajan udio u ukupnom broju smrtnih slučajeva i teških ozljeda. Nedostatak zajedničke EU definicije prometne nesreće povezane s poslom, u kombinaciji s fragmentiranim prikupljanjem podataka, znači da stvarni razmjeri problema ostaju uglavnom skriveni.

Tamo gdje podaci postoje, oni ukazuju na to da smrtni slučajevi u prometu povezani s poslom predstavljaju značajan dio svih smrtnih slučajeva u prometu u Europi. Sudari u kojima sudjeluju profesionalni vozači, radnici koji rade na cesti i zaposlenici koji putuju na posao predstavljaju znatno opterećenje ne samo za javno zdravlje, već i za poduzeća i sustave osiguranja. Ljudski trošak uvećan je ekonomskim gubicima povezanim s oštećenjem vozila, gubitkom produktivnosti i naknadama. Istovremeno, svi ti troškovi ujedno su i mjesto gdje leže prilika i potreba za prevenciju. Sustavno upravljanje rizikom na cestama unutar organizacija, baš kao i svaki drugi profesionalni rizik, može spasiti živote i doprinijeti uštedama na mnogim područjima.

Koristeći nove podatke iz 32 zemlje, izvješće utvrđuje kako vlade, tijela i poslodavci rješavaju problem, identificira primjere dobre prakse i ističe preostale nedostatke. Ovo izvješće nadovezuje se na prethodnu analizu objavljenu 2017., pružajući ažuriranu procjenu smrtnih slučajeva uzrokovanih nesrećama u prometu u 32 zemlje koje sudjeluju u programu Indeksa učinkovitosti sigurnosti cestovnog prometa. Svrha je utvrditi napredak, istaknuti nedostatke u podacima i promovirati jaču usklađenost između sustava sigurnosti cestovnog prometa i sigurnosti i zdravlja na radu. Nalazi naglašavaju potrebu za bližim usklađivanjem sustava sigurnosti na cestama i zaštite na radu, jačom integracijom podataka i jasnijom odgovornošću za upravljanje rizicima na cestama na svim razinama. Sigurnost na radu povezana s poslom ključna je za kretanje prema cilju EU-ove Vizije nula, odnosno uklanjanju smrtnih slučajeva i teških ozljeda u prometu do 2050. godine. Prepoznavanje vožnje na posao kao zajedničke odgovornosti državnih tijela, poslodavaca i pojedinaca ključno je za izgradnju kulture prevencije na cesti i izvan nje.

Prepoznati izazove sigurnosti cestovnog prometa, sigurnosti i zdravlja na radu

Sigurnost cestovnog prometa povezana s poslom ostaje jedan od najznačajnijih i nedovoljno prepoznatih izazova sigurnosti cestovnog prometa i zdravlja na radu u Europi. Svake godine tisuće ljudi izgubi život u sudarima koji se dogode tijekom rada ili tijekom putovanja na posao. Unatoč tome, još uvijek ne postoji zajednička definicija EU-a za nesreće povezane s poslom u području sigurnosti cestovnog prometa, a prikupljanje podataka ostaje fragmentirano i nedosljedno.

Smrtni slučajevi u prometu povezani s poslom obuhvaćaju širok raspon korisnika cesta: profesionalne vozače (zaposlenici ili samozaposlene osobe čiji posao uključuje vožnju), radnike na cesti (npr. održavanje cesta, odvoz smeća), profesionalne putnike (zaposlenici koji voze ili putuju na posao, ali nisu profesionalni vozači) te treće strane (sudionike u prometu uključene u nesreće). Poseban problem su profesionalni vozači koji se suočavaju s povećanim rizicima zbog dugog radnog vremena, umora i vremenskog pritiska. Putovanje na posao često je najopasniji dio radnog dana. U mnogim zemljama poslodavci nemaju zakonsku odgovornost za rizike povezane s putovanjem na posao, iako neki dobrovoljno pružaju sigurne planove putovanja na posao ili fleksibilno radno vrijeme. Iako su sigurnost i zdravlje na radu obuhvaćeni u okviru zakonodavstva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu, obveze poslodavaca ne primjenjuju se uvijek jasno i na vožnju na posao.

Problem prikupljanja i obrade podataka

Nedostatak usklađenih podataka i dalje je jedna od glavnih prepreka poboljšanju sigurnosti i zdravlja na radu u području prometa. Samo 13 zemalja pruža smjernice poslodavcima o provedbi Direktive o sigurnosti i zdravlju na radu u vezi s vožnjom na posao, dok šest to ne čini, a četiri to čine samo djelomično. Postoji mala dosljednost u zahtjevima poslodavaca za izvještavanje. Devetnaest zemalja obvezuje poslodavce da prijavljuju nesreće s vozilima nadležnom tijelu, ali se prakse uvelike razlikuju i često isključuju samozaposlene radnike ili treće strane. Slično tome, 21 zemlja zakonski obvezuje zaposlenike da obavijeste svog poslodavca ako su uključeni u nesreću povezanu s radom, iako se provedba razlikuje. Na europskoj razini odgovornost za sigurnost i zdravlje na radu podijeljena je među nekoliko pravnih instrumenata, uključujući Okvirnu direktivu o sigurnosti i zdravlju na radu, Direktivu o vozačkim dozvolama, Opću uredbu o sigurnosti vozila, koja doprinosi osiguravanju sigurnijih radnih okruženja profesionalnim vozačima budući da je njihovo vozilo ujedno i njihovo glavno radno mjesto, te Direktivu o osposobljavanju profesionalnih vozača.

Značajni gospodarski gubici – poticaj za inovativna rješenja

Prometne nesreće povezane s radom nameću značajne ljudske i financijske troškove. Gubitak produktivnosti, troškovi zdravstvene zaštite i zahtjevi za osiguranje utječu na poslodavce i proračune. Nekoliko zemalja razvilo je inovativne pristupe razumijevanju i smanjenju troškova prometnih nesreća povezanih s radom, pokazujući kako prevencija može donijeti i sigurnosne i ekonomske koristi. U Italiji softver INAIL Co&Si pomaže poslodavcima da izračunaju financijske koristi ulaganja u prevenciju, preoblikujući sigurnost kao ulaganje, a ne kao trošak. U Njemačkoj se podaci njemačkog socijalnog osiguranja od nezgoda (DGUV) koriste za praćenje trendova i informiranje o strategijama prevencije. U Irskoj je analiza koronerskih podataka otkrila da je 23 posto smrtnih slučajeva u prometu između 2008. i 2011. bilo povezano s radom, što je oblikovalo uključivanje stupa „sigurne upotrebe cesta povezanih s radom“ u Strategiju sigurnosti na cestama iz 2020.

Učinkovita prevencija i vodstvo

Učinkovite preventivne mjere ovise o pouzdanim podacima i odgovornosti poslodavca. Izvješće ističe primjere dobre prakse iz nekoliko zemalja: integraciju rizika na cestama u procjene rizika na radu; korištenje norme ISO 39001 za upravljanje sigurnošću cestovnog prometa; politike sigurne nabave vozila koje zahtijevaju ocjene od pet zvjezdica Euro NCAP-a za javne vozne parkove; usvajanje načela sigurnog sustava od strane poslodavaca u upravljanju voznim parkom i procjenama rizika; mjere za rješavanje ometanja, umora i rizika koje predstavlja gig ekonomija. Državna tijela imaju važnu vodeću ulogu, kao i poslodavci i dobavljači. Izvješće poziva sva javna tijela da upravljaju rizikom na cestama unutar svojih operacija i okvira nabave. Primjeri iz Švedske, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva pokazuju kako sigurnost voznog parka, osposobljavanje osoblja i inicijative za korporativnu odgovornost mogu smanjiti rizik u lancima opskrbe.

Sigurnost na radu u prometu povezana s radom istovremeno je važno pitanje sigurnosti na radnom mjestu i prioritet sigurnosti na javnim cestama. Značajan broj smrtnih slučajeva mogao bi se spriječiti snažnijim djelovanjem – nacionalnim kampanjama, osposobljavanjem i osvješćivanjem, prikupljanjem i obradom podataka, boljom koordinacijom između nadležnih tijela za sigurnost, sigurnost na radu i sigurnost u prometu te jasnom odgovornošću poslodavaca. Prepoznavanje nesreća u prometu s oštećenjem zdravlja kao zasebne kategorije unutar europskih i nacionalnih okvira sigurnosti u prometu ključan je prvi korak prema spašavanju života, podržavanju pravednih uvjeta rada i kretanju prema cilju EU-ove Vizije nula o uklanjanju smrtnih slučajeva i teških ozljeda u prometu do 2050. godine.

Svakako je uz ovu temu potrebno istaknuti primjer još prije deset godina angažiranog djelovanja nekadašnje središnje nacionalne javne ustanove – Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, koji je, uočavajući problem, uzroke i posljedice nesreća u prometu te uključujući u koordinaciju i druge nadležne subjekte, angažirano djelovao na uspostavi suradnje i poduzimanju konkretnih mjera s ciljem jačanja preventivnog djelovanja kroz niz mjera i aktivnosti.

Navedena proaktivnost i vizija potvrđuju sve ono što su konkretnim primjerima tijekom prošle godine, kroz angažirano sudjelovanje u programu Plus XXL i tradicionalnoj nacionalnoj 25. konferenciji, profesionalci u području sigurnosti i zdravlja na radu istaknuli kao dobra postignuća na institucionalnoj, kadrovskoj, normativnoj, strateškoj, programskoj i provedbenoj razini. Krajnje je vrijeme za otklanjanje učinjenih pogrešaka i propusta, koji se u ovom području skupo plaćaju – izgubljenim životima, ozljedama, narušenim zdravljem, materijalnim gubicima i dr.

Zato je razumljivo da se najavljena predstojeća ovogodišnja 26. tradicionalna nacionalna godišnja konferencija s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost, zdravlje i dobrobit na radu – budućnost je već ovdje!“, kao i prateći program Plus (radionice i panel-rasprave), održavaju uz poruku „Snažnim partnerstvom do snažne prevencije!“. Cilj je u izazovnom okruženju kreativno unapređivanje sigurnosti i zdravlja na radu putem razmjene znanja, iskustava i najboljih praksi te pružanje podrške stručnjacima sigurnosti, zdravstvenim djelatnicima, predstavnicima poslodavaca i radnika, kako bi timskim djelovanjem i vodstvom doprinosili učinkovitim mjerama prevencije, kako u radnom okruženju, tako i u prometu.

Vitomir Begović