Utjecaj klimatskih promjena i psihosocijalnih rizika na radnike
Najnovije istraživanje OSH Pulse 2025 istražuje niz utjecaja psihosocijalnih rizika, klimatskih promjena i korištenja digitalnih tehnologija na radnom mjestu na mentalno zdravlje radnika i povezane mjere na radnom mjestu.
Anketa, provedena telefonom u travnju 2025., uključuje odgovore više od 28.000 zaposlenih radnika u svim državama članicama EU-a te Island, Norvešku i po prvi put Švicarsku. Istraživanje iz 2025. prikuplja informacije o radnicima i glavnim karakteristikama njihova posla. Usredotočeno je na psihosocijalne i fizičke rizike koji proizlaze iz korištenja digitalnih tehnologija i klimatskih promjena, njihov utjecaj na sigurnost i zdravlje na radu (OSH) te mjere koje se provode na njihovom radnom mjestu kako bi se spriječili takvi rizici.
Prema rezultatima istraživanja trećina radnika u EU izložena je rizicima povezanim s klimatskim promjenama - poput ekstremnih vrućina, ekstremnih vremenskih uvjeta ili loše kvalitete zraka, pokazalo je istraživanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA). Istodobno, 31 % radnika zabrinuto je zbog utjecaja okolišnih rizika na njihovu sigurnost i zdravlje na radu.
Ovi uvidi dio su najnovijeg istraživanja radnika EU-OSHA-e pod nazivom OSH Pulse 2025: Sigurnost i zdravlje na radu u eri klimatskih i digitalnih promjena, koje nudi pravovremeni pregled izazova i rizika koji proizlaze iz klimatskih promjena, digitalizacije i psihosocijalnog radnog okruženja s kojima se danas suočavaju europski radnici. Istraživanje također pokazuje kako radna mjesta reagiraju kako bi zaštitila sigurnost i zdravlje radnika.
Klimatske promjene te sigurnost i zdravlje radnika
Čak 33 % radnika u EU izloženo je barem jednom faktoru rizika povezanom s klimatskim promjenama, pri čemu 20 % izvještava o izloženosti ekstremnim vrućinama, a 19 % o lošoj kvaliteti zraka. Izloženost toplini najveća je u sektorima koji se oslanjaju na rad na otvorenom: 35 % radnika u poljoprivredi, hortikulturi, šumarstvu ili ribarstvu izvještava o radu na ekstremnim vrućinama, a jedan radnik od četiri u građevinarstvu i energetskom sektoru. Gotovo svaki deseti radnik ističe simptome ili bolesti povezane s toplinom poput toplinskog udara, vrtoglavice ili grčeva. Više od jedan od deset radnika suočava se s jakim suncem tijekom rada, što je prepoznato kao faktor rizika za rak.
Regionalne razlike su jasne, a radnici u južnoj Europi su najizloženiji, što odražava češće toplinske valove i degradaciju okoliša. Iako je više od 50 % poslodavaca uvelo preventivne mjere poput zasjenjenih odmorišta ili rasporeda prilagođenih toplini, provedba je neujednačena, što naglašava potrebu za planiranjem i ulaganjima otpornim na klimatske promjene u svim industrijama.
Osim toga, svaki peti radnik zabrinut je da će se njegov trenutni posao i zadaci promijeniti kao rezultat mjera uvedenih za sprječavanje rizika povezanih s klimatskim promjenama. To odražava rastući osjećaj ekološke tjeskobe - straha ili nevolje uzrokovane promjenama u okolišu i njihovim potencijalnim utjecajem na zdravlje.
Stres i mentalno zdravlje na poslu: stalni pritisak i stigma
Problemi s radnim opterećenjem i dalje su rašireni diljem Europe jer 44 % radnika navodi ozbiljan vremenski pritisak ili preopterećenje poslom. U sektoru zdravstva i socijalne skrbi ta se brojka penje na 50 %, a 41 % kaže da njihovi napori nisu dovoljno prepoznati ili nagrađeni, što odražava dugogodišnju zabrinutost zbog izgaranja i nedostatka osoblja u sektoru.
Nalazi također ukazuju na kontinuiranu stigmu oko mentalnog zdravlja; 48 % ispitanika smatra da bi otkrivanje stanja mentalnog zdravlja moglo naštetiti njihovoj karijeri. Ova percepcija posebno je raširena među mlađim radnicima i onima na slabije plaćenim ili prekarnim radnim mjestima. Međutim, većina radnika osjećala bi se ugodno razgovarajući o svom mentalnom zdravlju s nadređenim ili menadžerom, što sugerira da se stigma oko mentalnog zdravlja smanjuje.
Pristup podršci također varira, pri čemu 66 % radnika u velikim tvrtkama ima pristup informacijama i obuci o stresu i dobrobiti, u usporedbi sa samo 42 % u mikro tvrtkama. Zemlje sjeverne i zapadne Europe općenito pokazuju bolju podršku i proaktivnije pristupe, dok druge tek počinju strukturirano rješavati pitanje mentalnog zdravlja.
Digitalizacija i autonomija na radnom mjestu
Digitalna transformacija rada je u punom jeku: devet od deset radnika u EU koristi barem jednu digitalnu tehnologiju u svojoj ulozi, a otprilike jedan od troje koristi napredne alate poput sustava pokretanih umjetnom inteligencijom, nosivih uređaja ili robota.
Gotovo 25 % radnika kaže da se digitalne tehnologije koriste za praćenje njihovog rada i ponašanja, a 27 % izvještava da se zadaci automatski dodjeljuju putem takvih sustava. Ove prakse postavljaju pitanja o korištenju podataka, povjerenju radnika i riziku od pretjerane kontrole i prekomjernog upravljanja. Također su povezane sa stresom i problemima mentalnog zdravlja.
Poznato je da digitalizacija može značajno promijeniti radne uloge. Neki se radnici osjećaju izolirano, s manje prilika za korištenje svojih vještina ili donošenje odluka o svom poslu. To naglašava potrebu za većom transparentnošću, socijalnim dijalogom i sudjelovanjem radnika u odlukama o prihvaćanju tehnologije.
Komentirajući izvješće William Cockburn, izvršni direktor EU-OSHA-e, istaknuo je:
„Ovi nalazi pokazuju da se radnici diljem Europe suočavaju sa složenim i promjenjivim izazovima. Gotovo tri od deset ljudi bore se sa stresom, depresijom ili tjeskobom povezanom s njihovim poslom. Otprilike trećina zabrinuta je da bi klimatske promjene mogle ugroziti njihovu sigurnost i zdravlje. Od prilagodbe radnih mjesta fizičkim učincima klimatskih promjena do smanjenja stigme oko mentalnog zdravlja i osiguravanja etičkog uvođenja digitalnih alata - zaštita sigurnosti, zdravlja i dostojanstva europske radne snage mora ostati glavni prioritet. To je posebno važno dok se krećemo kroz dvostruku tranziciju klimatskih i digitalnih promjena.“
Dva informativna lista za pojedine zemlje sudionice istraživanja te mentalnom zdravlju i digitalizaciji na radu, nude detaljniji pregled nacionalnih podataka.
Ususret Europskom tjednu za sigurnost i zdravlje na radu
Kako se približava i Europski tjedan za sigurnost i zdravlje na radu koji se obilježava od 20 - 25. listopada, prilika je podsjetiti da će se kao dio Programa plus XXL, najvažnijeg godišnjeg nacionalnog događaja, 25. jubilarne tradicionalne godišnje nacionalne Konferencije s međunarodnim sudjelovanjem „Sigurnost i zdravlje na radu: izazovi i prilike“, u organizaciji ZIRS Učilišta – Ustanove za obrazovanje odraslih i znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, dana 21. listopada 2025. održati radionica/webinar s nekoliko zanimljivih tema i relevantnih predavača.
Webinar pruža mogućnost sudjelovanja na radionici neovisno o lokaciji, pa je još jedna prilika za prijavu, stjecanje osobnih bodova, osnaživanje i proširivanje znanja.
Obrasci prijava za sudjelovanje i sve druge informacije o programu konferencije, programu plus XXL, kao i javni pozivi za sudjelovanje u nominacijama za priznanja i nagrade, dostupni su putem poveznice https://skup-znr.zirs.hr/
Vitomir Begović